Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Maglaj


Grb
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Zeničko-dobojska
Osnovan1408.

Vlast
 • GradonačelnikMirsad Mahmutagić (SDP BiH)

Površina
Općina290 km²

Stanovništvo (1991.)
 • Entitet7.957
 • Urbano područje43.388 (općina)

Poštanski broj74250
Pozivni broj(+387) 032
Stranica[1]
Zemljovid

Položaj općine Maglaj u Bosni i Hercegovini

Zemljopis

uredi

Stanovništvo

uredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Stanovništvo općine Maglaj
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci/Muslimani 19.810 (85,59%) 18.872 (54,95%) 19.569 (45,10%) 17.236 (40,88%) 15.628 (41,57%)
Srbi 810 (3,50%) 9.788 (28,50%) 13.312 (30,68%) 13.662 (32,40%) 13.888 (36,94%)
Hrvati 2.041 (8.82%) 3.667 (10,68%) 8.365 (19,27%) 8.341 (19,78%) 7.496 (19,94%)
Jugoslaveni 1.508 (3,47%) 2.491 (5,90%) 240 (0,63%)
ostali i nepoznato 485 (2,10%) 2.017 (5,87%) 634 (1,46%) 430 (1,01%) 335 (0,89%)
ukupno 23.146 34.344 43.388 42.160 37.587

Maglaj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

uredi
Maglaj
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 4.292 (53,93%) 3.422 (49,50%) 3.421 (57,47%)
Srbi 1.975 (24,82%) 1.585 (22,92%) 1.593 (26,76%)
Hrvati 446 (5,60%) 416 (6,01%) 582 (9,77%)
Jugoslaveni 1.026 (12,89%) 1.419 (20,52%) 197 (3,30%)
ostali i nepoznato 218 (2,73%) 71 (1,02%) 159 (2,67%)
ukupno 7.957 6.913 5.952

Naseljena mjesta

uredi

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja:

Adže, Bakotić, Bijela Ploča, Bradići Donji, Bradići Gornji, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Čobe, Čusto Brdo, Domislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donja Paklenica, Donji Rakovac, Donji Ulišnjak, Globarica, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornja Paklenica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Grabovica, Jablanica, Kamenica, Komšići, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Ljubatovići, Maglaj, Matina, Misurići, Mladoševica, Moševac, Novi Šeher, Oruče, Osojnica, Ošve, Parnica, Pire, Poljice, Ponijevo, Radojčići, Radunice, Rajnovo Brdo, Ravna, Rječica Donja, Rječica Gornja, Straište, Striježevica, Strupina, Trbuk i Tujnica.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac i Lugovi. 2001. godine iz sastava općine Maglaj izdvojena su naselja: Adže, Čusto Brdo, Globarica, Grabovica, Komšići, Ljubatovići, Matina, Pire, Ponijevo i Radunice i pripojena općini Žepče.

Uprava

uredi

Povijest

uredi
 
Maglaj krajem 19. stoljeća

Grad Maglaj se prvi put izravno spominje 1408. godine, u povelji "Sub castro nostro Maglaj" (Pod našom tvrđavom Maglaj).[1] U pisanim dokumentima spominju se i naselja Liješnica i Novi Šeher. Na tim područjima vršena su djelomična arheološka iskopavanja.

U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran 1999. godine.

Vrijeme Austro-ugarske uprave je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdića.

Prije rata u BiH, Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. "Natron" je poslije rata (2005) privatiziran i sada nosi naziv "Natron - Hayat" i nosioc je gospodarskog razvoja općine Maglaj.

U vrijeme rata 1992.1995. Maglaj je razoren, te i danas trpi posljedice tih razaranja.

Gospodarstvo

uredi

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi
  • Kuršumlija džamija (izgrađena 1560. godine)
  • Crkva Sv. Leopolda (prvi put se spominje 1638. godine)

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Šport

uredi

U gradu djeluju nogometni, rukometni, odbojkaški, košarkaški i kajakaški klub.

Od 1962. održava se malonogometni zimski turnir Natronovi branioci Maglaja.

Izvori

uredi
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  1. Maglaj | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 26. prosinca 2020.. Prvi se put spominje 1408. kao utvrda u ispravi hrvatsko-ugarskoga kralja Sigismunda. U sklopu je srednjovjekovnoga Bosanskoga Kraljevstva bio sve do 1463. Nakon kraće osmanske vladavine (1463) Maglajem je gospodario Matija Kotromanić (1465–76).

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Maglaj
Nedovršeni članak Maglaj koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Maglaj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.