Wikipedija

Marrakech

grad u Maroku
Ovo je glavno značenje pojma Marrakech. Za druga značenja pogledajte Marakeški sporazum.

Marrakech ili Marrākeš (čit. Marakeš; berberski: Murakuš, ar.: مراكش, Marakš, fr.: Marrakech) je grad u podnožju planina Atlas u jugozapadnom Maroku. Uz Fes, Meknes i Rabat, jedan je od četiri „kraljevska grada“ Maroka. Glavni je grad pokrajine Marrakesh-Tensift-El Haouz, i s 1.070.500 stanovnika (2010.), četvrti je grad u Maroku.

Marrakech
مراكش
Marrākeš (transliteracija)

Nadimak: Crveni grad (Al Hamra)
Biser juga
Država Maroko
PokrajinaMarrakesh-Tensift-El Haouz
Utemeljenje1062.
OsnivačAbu Bakr ibn Umar
Nazvan po"Božja zemlja"
Vlast
 • GradonačelnikMohamed Larbi Belcaid
Površina
 • Ukupna230 km²
Visina466 m
Koordinate31°38′N 8°0.34′W / 31.633°N 8.00567°W / 31.633; -8.00567
Stanovništvo (2006.)
 • Entitet1.036.500
Vremenska zonaUTC (UTC)
Poštanski broj40.000
Zemljovid

Marakeš na karti Maroka

Marrakech je berberska riječ koja znači „Božja zemlja“. Ime države Maroko potiče od ovog toponima (španjolski naziv Marakeša: Marruecos).

Grad je osnovao Jusuf Ibn Tahfin, prvi kralj dinastije Almoravida, 1062. godine. Stari grad (medina) je na popisu mjesta svjetske baštine UNESCO-a od 1985. godine. Najveće atrakcije u Marakešu su povijesni trg Džema el Fna, džamija Kutubija iz 1162. god. i više vrtova (Park Agdal, Park Menara, Botanički vrt Mažorel).

Gospodarstvo Marakeša se temelji na turizmu, trgovini i obrtu. Marakeš posjeti više od 2 milijuna turista godišnje.

Povijest

uredi

Marakeš je prema predaji osnovao Jusuf ibn Tašfin 1062. godine, ali je sigurno kako ga je njegov nasljednik Ibn Omer Ebu Bekra (1009. – 1106.), 7. svibnja 1070. godine, učinio novom prijestolnicom Almoravida. Ebu Bekra je iz Marakeša osvojio današnji sjeverni Maroko i proširio svoje carstvo na Andaluziju. Za njegovog sina, Ali ibn Jusufa, grad je uveliko proširen i izgrađen do danas očuvanog dijela gradskih zidina (medina). Almohadi, vjerski pokret koji je osnovao Ibn Tumarta protiv Almoravida, osvojio je sjeverni Maroko za vladavine Abd el Moumena u 12. stoljeću, i na kraju u 1147. godine i Marakeš. Oni su uništili vjerske i svjetovne građevina koji su bili simboli vladavine Almoravida. Za vladavine Almohada izgrađena je velika džamija Kutubija.

 
Adriaen Matham, Marakeš s palačom El Badi (1640.)

Nakon građanskog rata za vlast u Maroku 1269. godine, Marakeš su osvojili Merinidi, a kralj Abu Jusuf Jakub je premjestio prijestolnicu u Fes. Dinastija Saadi je 1554. godine ponovno vratila središte države u Marakeš, ali je ponovno za dinastije Alaoutesa prijestolnicom postao Meknes.

Stoljećima je Marakeš bio poznat po svojih "sedam svetaca". Naime, kada je sufizam bio na vrhuncu popularnosti, tijekom vladavine Mulaj Ismaila, festival sedam svetaca je osnovao Abu Ali al-Hassan al-Jusi na zahtjev sultana. Grobnice nekoliko poznatih osoba su se preselile u Marrakeš privikuvaši hodočasnike na isti način kao što je grad Essaouira to činio svojim Regrega festivalima. Sedam svetaca (sebaatou rizjel) je sada čvrsto uspostavljena institucija koj privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Sedam svetaca su: Sidi Bel Abbas (zaštitnik grada), Sidi Muhamed al-Jazuli, Sidi Abu al-Kasim al-Suhajli, Kadi Ajad ben Musa, Abdelaziz al-Tebaa i Abdulah al-Gazuani. Godine 1937. u gradu je epidemija tifusa pokosila oko 25 000 žitelja.[1]

U terorističkom napadu 28. travnja 2011. godine na kafić na trgu Džemaa el Fna, koji uglavnom posjećuju turisti, poginulo je najmanje 18 ljudi.

Dana, 8. rujna 2023. dogodio se potres s magnitudom od 6,8 do 6,9 i maksimalnim Mercallijevim intenzitetom od VIII (jako). Pogodio je marokansku regiju Marakeš-Safi. Epicentar potresa nalazio se 73,4 km jugozapadno od Marakeša, u blizini grada Ighila u planinama Atlas.[2] Zabilježena su najmanje 2122 smrtna slučaja, a većina se dogodila izvan Marakeša. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je oko 300,000 ljudi iz Marakeša i okolnih područja pogođeno ovim potresom.

Znamenitosti

uredi
Medina Marakeša
  Svjetska baština – UNESCO
 
Država  Maroko
Godina uvrštenja1981. (5. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:170
Koordinate31°37′46″N 7°58′52″W / 31.62947°N 7.98108°W / 31.62947; -7.98108 (WD)
 
 
Marrakech

Zbog brojnih arhitektonski značajnih zgrada, uključujući i džamiju Koutoubia iz 1162. godine, kazbe iz 12. stoljeća, te Medrese Ben-Jusufa iz 14. stoljeća, Stari grad (medina) je 1985. godine, zajedno s vrtovima Agdal i Menara, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi. Glavna znamenitost grada je Džemaa el Fna (arapski za "o sastanku mrtvih"), svjetski poznata srednjovjekovna tržnica i gubilište koje je sada vitalno mjesto na kojemu borave orijentalni pripovjedači, krotitelji zmija i žongleri. U Novom gradu (Gueliz) nalazi se vrt Mažorel (Jardin Majorelle) koji se može pohvaliti raznolikošću biljaka i osebujnom arhitekturom. Posebno su poznati sokaci (natkrivene tržnice), koji su najveći u Maroku, gdje trgovci prodaju svoju robu kao što su začini, šareni šalovi, kožna roba i svjetiljke.

  •  
    Zidine Medine
  •  
    Gradska vrata Bab Agnaou
  •  
    Medresa Ben Jusufa
  •  
    Mauzolej Almoravida
  •  
    Dvorište palače Bahia
  •  
    Dvorište palače El Badi
  •  
    Bojadisaonica u Medini
  •  
    Grobnice dinastije Saadi
  •  
    Ograđeni vrt Agdal
  •  
    Vrtovi Ménara
  •  
    Hotel de Ville

Znameniti stanovnici

uredi

Gradovi prijatelji

uredi

Marakeš je zbratimljen s gradovima:

Dok je sa sljedećim gradovima potpisao ugovore o suradnji:

Izvori

uredi
  1. ↑ John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 50.
  2. ↑ Over 2,000 dead as powerful earthquake hits Morocco near Marrakeshaljazeera.com Preuzeto 10. rujna 2023.

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marakeš
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marrakech&oldid=6879331"