Matko Talovac
Matko Talovac († 1445.), hrvatski velikaš i slavonski ban. Podrijetlom je s otoka Korčule, bio je građanin dubrovački. Po posjedu Topolovica (Thallowch, Talloca) u Podravini, koji mu je darovao kralj Žigmund, prozvao se 1434. de Thallowcz, odnosno Talovac.[1] Imao je trojicu braće, Franka († 1448.), protuosmanlijskog ratnika i severinskog bana, Ivana († 1445.), vranskog priora i Petra (Perka), hrvatsko-dalmatinskog bana (1438. – 1453.).[2]
Matko Talovac | |
---|---|
![]() | |
Matična kuća | Talovci |
Rođenje | kraj 14. stoljeća |
Smrt | kraj 1444. ili početak 1445. |
Otac | Luka |
Majka | |
Supruga | Margareta rođ. Čeh Levanjski |
Djeca | Pavao, Benedikt |
Nacionalnost | Hrvat |
Vjera | rimokatolička |
Dužnosti | slavonski ban, hrvatski ban, sinjski knez, kliški knez, vranski prior, upravitelj zagrebačke biskupije |
Godine 1430. kaštelan je grada Kovina. U službi kralja Žigmunda, 1433. imenovan je upraviteljem Zagrebačke biskupije, a 1434. i priora vranskog. Godine 1435. postao je ban čitave Slavonije.[1]
Njegovo banovanje spada u burno vrijeme turskih provala i međusobnih borbi velikih feudalaca. Po kraljevskoj naredbi, ratovao je protiv kneza Ivana Frankapana u sukobu oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.
Primivši kraljevskim donacijama goleme posjede, braća Talovci su neko vrijeme bili najmoćnija gospoda naših krajeva; njihova se vlast protezala od Beograda do Senja i od Drave do Neretve.
Bilješke uredi
Literatura uredi
- Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1982.
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XIX, Pro Leksis, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-19-6