Monreale

Talijanske općine

Monreale (sicilijanski: Murriali) je grad i istoimena općina u sjevernoj Sicilijanskoj pokrajini Palermo, oko 7 km južno od grada Palerma. Grad se nalazi na padinama brda Monte Caputo iznad plodne doline poznate kao La Conca d'oro („Zlatna školjka”), slavne po nasadima naranči, maslina i badema, koji se odavde izvoze u velikim količinama.

Monreale
Comune di Monreale
Panorama Monrealea
Panorama Monrealea
Panorama Monrealea
Koordinate: 38°05′N 13°17′E / 38.083°N 13.283°E / 38.083; 13.283
Država Italija
regija Sicilija
pokrajina Palermo (PA)
frazioni Aquino, Borgo Fraccia, Borgo Schirò, Cicio di Monreale, Giacalone, Grisì, Monte Caputo, Pietra, Pioppo, Poggio San Francesco, San Martino delle Scale, Sirignano, Sparacia, Tagliavia, Villaciambra
Vlast
 - gradonačelnik Pietro Capizzi
Površina
 - Ukupna 530,18 km²
Visina 310 m
Stanovništvo (2015.)
 - Grad 39.358
 - Gustoća 74,24 st./km²
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 90046
Pozivni broj 091
Službena stranica monreale.net
Zemljovid
Monreale na zemljovidu Italije
Monreale
Monreale
Monreale na zemljovidu Italije
Položaj općine Monreale u Pokrajini Palermo
Katedrala u Monrealeu

Povijest uredi

Nakon što su Palermo osvojili Arapi, biskup Palerma je bio prisiljen preseliti svoje sjedište izvan glavnog grada. Uloga nove katedrale dodijeljena je skromnoj crkvici, Agia Kiriaki u selu u blizini koje je kasnije nazvano Monreale. Nakon normanskog osvajanja 1072. god. kršćanima je vraćena staru gradska katedrala. Vjerojatno je zbog njezine uloge privremenog crkvenog središta kralj Vilim II,. odlučio ovdje izgraditi slavnu katedralu ovdje[1] Grad je dugo vremena bio samo selo, a započeo je svoju ekspanziju kada su ga normanski kraljevi Sicilije izabrali za svoje lovačko naselje izgradnjom dvorca (vjerojatno na mjestu današnje Gradske vijećnice). Za kralja Vilima II. osnovan je i veliki samostan benediktinaca koji dolaze iz Cava de 'Tirreni u Kampaniji. Samostan je bogato darivan, a imao je i važnu obrambenu funkciju. Monreale postaje sjedište nadbiskupa Sicilije koji od tada ima značajan utjecaj na Siciliji.

 
Detalj klaustra katedrale

Znamenitosti uredi

Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Italija
Godina uvrštenja2015. (39. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1487
Koordinate38°04′54″N 13°17′20″E / 38.0817°N 13.2889°E / 38.0817; 13.2889 (WD)

Od 2015. god. katedrala u Monrealeu upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi (zajedno sa starom jezgra grada Palerma iz vremena ranih Normana i katedralom u Cefalùu).[2] Izgradnja katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije je započela 1174. god. u stilu normanske arhitekture (sicilijanska romanika), a papa Lucije III., ju je 1182. god. uzdigao na status nadbiskupije. Građevina predstavlja simbiozu romaničkih (zgrada), arapskih (slijepi lukove, ukrasi na vanjskim zidovima, pogotovo apside) i bizantskih utjecaja (pozlaćeni zidni mozaici koji prekrivaju čak 6.500 m²) koji su tada prevladavali na Siciliji. S otprilike 6340 m² mozaika iz 12. stoljeća, ona je jedna od najpoznatijih katedrala na Siciliji. Katedralu s benediktinskim samostanom povezuje znameniti romanički klaustar površine od 2200 m² s raskošno ukrašenim arkadama oštrih lukova na 216 stupova.

U unutrašnjosti su posebno znamenita slavna brončana vrata kipara Bonnana Pisana iz 1186. godine. Pola kupole središnje apside prekriva velika figura Krista Svevladara (7 x 13 m) iznad Gospe s Djetetom.

Svake godine, oko milijun turista posjetiti ovu zgradu.

Izvori uredi

  1. Rodo Santoro, Palermo Cathedral, Palermo: 1999., str. 7.
  2. Arab-Norman Palermo and the Cathedral Churches of Cefalú and Monreale (engl.) Preuzeto 12. siječnja 2016.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Monreale