Nevenka Nekić

hrvatska književnica, prevoditeljica i slikarica

Nevenka Nekić (Zagreb, 8. svibnja 1942.), hrvatska je književnica, prevoditeljica i slikarica. Po struci je diplomirana povjesničarka, bibliotekarica i profesorica hrvatskoga jezika.

Životopis uredi

Nevenka Nekić rođena je u Zagrebu 1942. godine. Studirala je na Pedagoškoj akademiji, gdje je diplomirala povijest i hrvatski jezik. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je povijest i knjižničarstvo.

Predavala je po školama u Zagrebu i zagrebačkoj okolici. Radila je u odjelu Društvu hrvatskih književnika za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, čiju je književnost promicala. Nakon svih tih mjesta, zadnje radno mjesto prije umirovljenja 2000. godine je bila zagrebačka Nadbiskupska klasična gimnazija.

Suradnicom je raznih elektronskih medija: Hrvatskog radija, Hrvatske televizije, Katoličkog radija i drugih.

Piše scenarije za dokumentarne filmove Obrazovno-znanstvenog i Dokumentarnog programa HRT-a. Napisala ih je više od 55. Za radijske je postaje pisala emisije iz povijesti i književnosti.

Sudionicom je hrvatska pjesničke manifestacije Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani 2004., 2007., 2009. i 2011. godine.

Članicom je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Matice slovačke, Društva hrvatsko-slovačkoga prijateljstva, društva Napredak i inih.

Dopredsjednica je Hrvatske paneuropske unije.

Književno stvaralaštvo uredi

Književna djela piše od 1978. godine. Prvo djelo joj je bila novela Jedan dan maloga čovjeka. Od tada redovno piše za razne časopise (Hrvatsko slovo i dr.), Njen spisateljski opus čine eseji iz likovne umjetnosti, pjesme, pripovijetke, polemički i politički članci, putopisi, romani, drame te lirska proza. Pisala je kritičke osvrte, povijesne tekstove. Uređivala je listove Hrvatsku domovinu i Ognjište.

Ostale umjetničke djelatnosti uredi

Njeno umjetničko stvarateljstvo nije ostalo ograničeno na književni rad, nego se je usmjerila i na likovnu umjetnost. Slika umjetničke slike koje je izložila na tridesetak samostalnih i skupnih izložba.

Prevodi s njemačkog i slovenskog jezika.

Djela uredi

Nepotpun popis djela:

  • Život i djelo dr. Antuna Bauera, Đakovo, 1992.
  • Moja mala suputnica iz Pregrade: lirski zapisi, Matica hrvatska Pregrada, Pregrada, 1994.
  • Ruđe iz Dubrovnika, NKG, Zagreb, 1995.
  • Bračka kvadrifora, KS, Zagreb, 1995.
  • Legende, kronike i zapisi, HDSP, Zagreb, 1997.
  • Grad-zvijezda, Ogranak HPEU, Karlovac, 1998.
  • Vukovarske elegije, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1999.
  • Croatia petrea, (zbirka pjesama), Ogranak MH i drugi, Mostar, 2000.
  • 13 strašnih priča i jedna groteska, Hrvatska kulturna zaklada, Zagreb, 2001.
  • Uspomene iz Slovačke, M. Slovačka, Zagreb, 2002.
  • Ispovid Marije Mijatove sestri Grgici, (drama), 2002.
  • Poljubac antike, Naklada Bošković, Split, 2003.
  • Anđeo tame, Ogranak Matice hrvatske Vukovar i Franjevački samostan Vukovar, Vukovar, 2004.
  • Tajne sfere, Naklada Bošković, Split, 2004.
  • Raosov zbornik, Imotski, 2005.
  • Šetnja s carskom maskom: Splitu za 1700. obljetnicu, Naklada Bošković, Split, 2005.
  • Hobotnica, Naklada Bošković, Split, 2006.
  • Stotine godina visovačke samoće, Naklada Bošković, Split, 2007.
  • Ruđer Bošković, Naklada Bošković, Split, 2008.
  • Kardinalovo srce: roman o kardinalu Stepincu i stradanju hrvatskog naroda pod komunizmom, Verbum, Split, 2008.
  • Hobotnica II, Naklada Bošković, Split, 2009.
  • Burik: roman o svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu, Udruga dr. Ante Starčević - Tovarnik, Tovarnik, 2009.
  • Demon i Sveta Krv, Verbum, Split, 2009.
  • Jean ili miris smrti, Udruga dr. Ante Starčević - Tovarnik, Tovarnik, 2012. (najčitaniji roman u Hrvatskoj rujna 2012. prema Hrvatskom knjižničarskom društvu)
  • Moja dva stoljeća: memoari, Naklada Pavičić, Zagreb, 2017.

Nagrade i priznanja uredi

Izvori uredi

  1. Hrvatsko slovo, 2. svibnja 2008., str. 9.
  2. Podravka, list dioničkog društva 'Podravka' Koprivnica[neaktivna poveznica] (N.Z.I.): Dodijeljena plaketa za najbolju knjigu iz Domovinskog rata, br.1949/29. listopada 2010., preuzeto 8. travnja 2011.

Vanjske poveznice uredi