Paparolike
Paparolike (lat. Piperales), red biljaka dvosupnica kojoj pripada tri porodice s 3299 vrsta; to su paparovke ili Piperaceae 2658 vrsta u 13 rodova; Aristolochiaceae 624 vrste u 8 rodova (uklopljena i Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda); Saururaceae 7 vrsta u 4 roda. To su tropske drvenaste biljke ili zeleni sitnih cvjetova, bez čaške i vjenčića.
Paparolike | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Nadred: | Magnolianae |
Red: | Piperales Dumortier |
Porodice | |
vidi tekst | |
Baze podataka | |
Piperales su jedna od tri skupine paleobilja, biljaka za koje se vjeruje da su blisko povezane s jednosupnicama. Poput jednosupnica, mnoge Piperales imaju raštrkan raspored vaskularnih snopova u svojim stabljikama. Alternativno gledište je da paleobilje predstavljaju relikte koji potječu od nekih od najranijih cvjetnica, gledište poznato kao hipoteza paleobilja. Piperales su skupina biljaka, grmova i malog drveća koje uglavnom nalazimo u tropima. Mnoge vrste su aromatične, proizvode mirisne ili pikantne arome.[1]
Zajednička karakteristika pripadnika ove skupine su cvjetni grozdovi. Umjesto velikih, upadljivih cvjetova, Piperales ima sitne cvjetove koji uopće nemaju latica; minijaturni cvjetovi gusto su skupljeni u dugačke klasove. Kod nekih vrsta, cvjetovi koji su najbliži dnu daju velike brakteje poput latica, tako da cijeli grozd podsjeća na neobičan cvijet, kao kod Anemopsis.[1]
Papar po kojemu cijeli red nosi ime podrijetlom je iz južne Indije i Šri Lanke, i jedan je od najraširenijih i najpoznatijih zaćina na svijetu. Plod su mu malena okrugla zrna. Ljutina mu je u ljusci, najljući je crni, najblaži bijeli papar a gastronomski zeleni papar, boja mu ovisi o stadiju razvoja i nisu različite vrste, negose radi u sva tri slučaja o biljci Piper nigrum.
Biljka papra može narasti do 4 metra visine, a oslonac joj je često drugo drveće po kojemu se penje.
Porodica Saururaceae vernakularno je nazvana gušterov rep, a u Sjedinjenim Državama gdje je raširena nazivaju je lizard's tail. Raste po plitkoj vodi uz bare, močvare i potoke, rijetko kada ispod površine, a često see koriste u akvaristici
Porodici Hydnoraceae pripadaju neke parazitske vrste. Rodu Hydnora domovina je Afrika a rodu Prosopanche tropska Amerika.
Dvije vrste ove porodice su invazivne, to su Houttuynia cordata i Piper aduncum, a 81 vrsta je ugrožena u porodici paparovki i 7 u porodici kopitnjkovki, od toga 5 u rodu vučjih stopa i po jedna u rodu Pararistolochia i Saruma.
Opis
urediPiperales su red cvjetnica koji se sastoji od 3 porodice, 17 rodova i 4170 vrsta. Zajedno s redovima Laurales, Magnoliales i Canellales, Piperales tvori klasu magnoliida, što je rana evolucijska grana u stablu angiospermi; kladus odgovara dijelu podrazreda Magnoliidae prema starom Cronquistovom botaničkom klasifikacijskom sustavu.[2]
Mnoge vrste Piperales kultivirane su ukrasne biljke, uključujući “gušterov rep” (Saururus cernuus); vrste roda biberovac (peperomia); Anemopsis, iz jugozapadne Sjeverne Amerike; Houttuynia, pokrivač tla iz Azije; “divlji đumbir” ili kopitnjak (Asarum); i loze roda vučja stopa (Aristolochia), neke poznate kao “Nizozemska lula”. Piper nigrum je glavni izvor ljutog začina poznatog kao crni papar (ali i zeleni ili bijeli papar).[2]
Nekadašnja porodica Hydnoraceae sada je mala potporodica porodice Aristolochiaceae, s oko 10 vrsta u dva roda. To su kopnene parazitske biljke koje nemaju lišće i klorofil. Veliki cvjetovi imaju jedan trodijelni perijantni čvor i donju plodnicu; smrdljivi su, a oprašuju ih muhe i kornjaši. Prosopanche se javlja u Srednjoj i Južnoj Americi, a Hydnora se javlja u Africi, na Madagaskaru i na Arapskom poluotoku. Južnoafrička Hydnora triceps raste isključivo na sukulentnim vrstama Euphorbia.[2]
Zajedničke karakteristike
urediPripadnici reda Piperales često imaju nekoliko značajki koje se također nalaze u jednosupnicama, uključujući diskretne vaskularne snopove u stabljici i trostruke cvjetne dijelove. Iako ima drvenastih članova, ovaj je red karakteristično zeljast i često ima nabrekle lisne čvorove. Razmnožavanje sjemenom glavna je metoda širenja vrste kod Piperales, ali fragmentacija rizoma u porodici “gušterovog repa” (Saururaceae) osigurava vegetativno razmnožavanje. Koštunica je prevladavajuća vrsta ploda u Piperaceae, ili porodici paparovki, dok suhi plodovi karakteriziraju četiri druge porodice.[2]
Porodice i rodovi
uredi- Familia Saururaceae F. Voigt (6 spp.)
- Saururus L. (2 spp.)
- Houttuynia Thunb. (1 sp.)
- Anemopsis Hook. & Arn. (1 sp.)
- Gymnotheca Decne. (2 spp.)
- Familia Piperaceae Giseke (3769 spp.)
- Subfamilia Verhuellioideae Trel. ex Samain & Wanke
- Verhuellia Miq. (3 spp.)
- Subfamilia Zippelioideae Samain & Wanke
- Zippelia Blume (1 sp.)
- Subfamilia Piperoideae Arn.
- Piper L. (2354 spp.)
- Manekia Trel. (5 spp.)
- Macropiper Miq. (12 spp.)
- Subfamilia Peperomioideae Miq.
- Peperomia Ruiz & Pav. (1394 spp.)
- Subfamilia Verhuellioideae Trel. ex Samain & Wanke
- Familia Aristolochiaceae Juss. (723 spp.)
- Subfamilia Asaroideae Burnett
- Tribus Sarumeae O. C. Schmidt ex Reveal
- Saruma Oliv. (1 sp.)
- Tribus Asareae Rchb.
- Asarum L. (113 spp.)
- Hexastylis Raf. (16 spp.)
- Tribus Sarumeae O. C. Schmidt ex Reveal
- Subfamilia Lactoridoideae ined.
- Lactoris Phil. (1 sp.)
- Subfamilia Aristolochioideae Burnett
- Tribus Apameae Soler.
- Thottea Rottb. (46 spp.)
- Tribus Aristolochieae Dumort. ex Spach
- Endodeca Raf. (2 spp.)
- Isotrema Raf. (110 spp.)
- Aristolochia L. (434 spp.)
- Tribus Apameae Soler.
- Subfamilia Hydnoroideae Walpers
- Hydnora Thunb. (10 spp.)
- Prosopanche de Bary (7 spp.)
- Subfamilia Asaroideae Burnett
Galerija
uredi-
Piper sarmentosum (sin. Piper lolot)
-
Anemopsis californica
-
Apama siliquosa nije priznata
-
Thottea sivarajanii, nije priznata
Izvori
uredi- ↑ a b Introduction to the Piperales, pristupljeno 11. listopada 2024.
- ↑ a b c d Britannica Pristupljeno 10. siječnja 2024.