Pontsko-kaspijska stepa

Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj. od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana, čineći dio Euroazijske stepe. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se Kazaška stepa. Pontsko-kaspijska stepa je dio paleoarktičkih umjerenih travnjaka, savana i grmovitih ekoregije umjereno travnjačke, savanske i grmovite biome.

Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti.

Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom antike nastanjivali Kimerijci, Skiti i Sarmati.

Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih nomada, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema Istočnoj Europi te Zapadnoj i Južnoj Aziji.

Pojam Pontsko-kaspijske regije u biogeografiji upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala Crnoga i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su konji prvi put bili pripotomljeni.[1]

Prema Kurganskoj teoriji Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina Indoeuropljana te Indoeuropskoga prajezika.[2][3][4][5]

Zemljopis i ekologoijaUredi

 
Streltsovskaja stepa, očuvano područje u Milivojskome rajonu, Luganska oblast, Ukrajina. Tijekom ljeta u stepi dominiraju Stipa šljive.
 
Tulipa suaveolens je jedan od tipičnih proljetnih cvjetova Pontsko-kaspijske stepe.

Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km2 Europe te se prostire od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana.

Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s istočnoeuropskom šumskom stepom, tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema Crnom moru, osim kod Krimskih planina i granice zapadnoga Kavkaza s morem, gdje Krimski submediteranski šumski kompleks definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali Kaspijskoga jezera preko ruske republike Dagestan, no Kaspijska depresija uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom Kaspijskoga jezera. Kazaška stepa se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.

Pontsko-kaspijska mora ostatci su Turgajskoga mora, ekstencije Paratetisa koje se pružalo istočno i južno od Urala te je pokrivalo veliki dio današnje Zapadnosibirske nizine u Mezozoiku i Kenozoiku.

Prapovijesne kultureUredi

Povijesni narodi i državeUredi

IzvoriUredi

  1. "Mystery Of Horse Domestication Solved?", sciencedaily.com., pristupljeno 31. kolovoza 2019.
  2. David W. Anthony. 26. srpnja 2010. The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World. Princeton University Press. ISBN 9781400831104
  3. Haak, Wolfgang; Lazaridis, Iosif; Patterson, Nick; Rohland, Nadin; Mallick, Swapan; Llamas, Bastien; Brandt, Guido; Nordenfelt, Susanne; Harney, Eadaoin; Stewardson, Kristin; Fu, Qiaomei; Mittnik, Alissa; Bánffy, Eszter; Economou, Christos; Francken, Michael; Friederich, Susanne; Pena, Rafael Garrido; Hallgren, Fredrik; Khartanovich, Valery; Khokhlov, Aleksandr; Kunst, Michael; Kuznetsov, Pavel; Meller, Harald; Mochalov, Oleg; Moiseyev, Vayacheslav; Nicklisch, Nicole; Pichler, Sandra L.; Risch, Roberto; Guerra, Manuel A. Rojo; Roth, Christina; Szécsényi-Nagy, Anna; Wahl, Joachim; Meyer, Matthias; Krause, Johannes; Brown, Dorcas; Anthony, David; Cooper, Alan; Alt, Kurt Werner; Reich, David. 10. veljače 2015. Massive migration from the steppe is a source for Indo-European languages in Europe. bioRxiv: 013433. arXiv:1502.02783. doi:10.1101/013433. Pristupljeno 31. kolovoza 2019. – preko biorxiv.org
  4. Allentoft, Morten E.; Sikora, Martin; Sjögren, Karl-Göran; Rasmussen, Simon; Rasmussen, Morten; Stenderup, Jesper; Damgaard, Peter B.; Schroeder, Hannes; Ahlström, Torbjörn; Vinner, Lasse; Malaspinas, Anna-Sapfo; Margaryan, Ashot; Higham, Tom; Chivall, David; Lynnerup, Niels; Harvig, Lise; Baron, Justyna; Casa, Philippe Della; Dąbrowski, Paweł; Duffy, Paul R.; Ebel, Alexander V.; Epimakhov, Andrey; Frei, Karin; Furmanek, Mirosław; Gralak, Tomasz; Gromov, Andrey; Gronkiewicz, Stanisław; Grupe, Gisela; Hajdu, Tamás; Jarysz, Radosław. 2015. Population genomics of Bronze Age Eurasia. Nature. 522 (7555): 167–172. doi:10.1038/nature14507. PMID 26062507 Nepoznati parametar |displayauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |display-authors=) (pomoć)
  5. Mathieson, Iain; Lazaridis, Iosif; Rohland, Nadin; Mallick, Swapan; Llamas, Bastien; Pickrell, Joseph; Meller, Harald; Guerra, Manuel A. Rojo; Krause, Johannes; Anthony, David; Brown, Dorcas; Fox, Carles Lalueza; Cooper, Alan; Alt, Kurt W.; Haak, Wolfgang; Patterson, Nick; Reich, David. 14. ožujka 2015. Eight thousand years of natural selection in Europe. bioRxiv: 016477. doi:10.1101/016477. Pristupljeno 31. kolovoza 2019. – preko biorxiv.org

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Pontsko-kaspijska stepa