Šimuni
Šimuni su malo ribarsko mjesto smješteno na jugozapadnoj strani otoka Paga, na pola puta između Novalje (11 km) i grada Paga (12 km), udaljeni 15 minuta vožnje od trajektnog pristaništa Žigljen. Administrativno pripadaju gradu Pagu.
| Šimuni | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Općina/grad | Pag |
| Površina | 3,4 km2 [1] |
| Koordinate | 44°28′08″N 14°57′40″E / 44.469°N 14.961°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 164 [2] |
| – gustoća | 48 st./km2 |
| Poštanski broj | 23250 Pag |
| Pozivni broj | +385 (0)23 |
| Autooznaka | ZD |
  Šimuni Šimuni na zemljovidu Hrvatske | |
Šimuni su smješteni u tri prirodne uvale. U sjevernoj uvali nalazi se ACI Marina Šimuni koja, sa 150 vezova u moru i 30 suhih vezova, pruža sigurno utočište i sidrište plovilima. Središnja uvala namijenjena je ribarskim brodicama kojima služi kao luka, ali i mjesto prodaje netom ulovljene ribe.
U trećoj, južnoj, uvali smjestila se šljunčana plaža.
Nedaleko od mjesta smješten je drugi najveći autokamp na otoku Pagu, autokamp Šimuni. U njemu se nalazi mali športski centar (odbojka na pijesku, tenis, mini golf), dućan, grill-restaurant, pizzeria, diving-centar.
Povijest uredi
Šimuni su mjesto i uvala poznatih ribara na jugozapadnoj obali otoka Paga. Potječe iz druge polovine 19. stoljeća kada su tamo braća Fabijanići iz grada Paga, uz more podigli prve pastirske kolibe i skromnu kapelicu sv. Ante Padovanskog, mjesto okupljanja vjernih Šimunjana. Šematizmi spominju Šimune tek 1875. kao predio župe Kolan od koje su udaljeni 5 kilometara.
Za potrebe kolanjskih rudnika ugljena, izgrađena je željeznička pruga koja je vodila do Šimuna u kojima je bila teretna luka.[3]
Danas su Šimuni vjerski povjereni župi Pag. Naselje je dobilo ime, prema kazivanju, po Šimunu Fabijaniću koji je s bratom tamo podigao prve pastirske nastambe u nevelikoj lučici. Mještani se pretežno bave ribarstvom i zemljoradnjom. U Šimunima je carstvo bure pa se govori kako se “bura u Trstu rađa, u Šibeniku umire, a najjače puše upravo u Šimunima.” I kao da sve pretvara u bijelo: bijeli kamen, bijela stada ovaca, bijela slavna paška čipka, bijeli nadaleko poznati paški ovčji sir.
Stanovništvo uredi
| broj stanovnika | 2 | 12 | 22 | 22 | 62 | 82 | 90 | 82 | 89 | 108 | 135 | 165 | 164 | ||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Slobodna Dalmacija Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2017. (Wayback Machine) Mišel Kalajžić: Kolan je imao i prave ugljenokope, 7. veljače 2016. (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |