Rakovec (Ljubešćica)
Rakovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ljubešćica, Varaždinska županija. U povijesti je naselje imalo naziv Chwnowcz, Czunovcz, Czunovecz. To ime se spominjalo u raznim spisima o plemićkim posjedima u razgraničavanju između današnjeg Rakovca i Kapele Kalničke i Rakovca i Čurilovca sve do početka XIX. stoljeća. Znano je i kao plemičko mjesto.
Rakovec | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Varaždinska |
Općina/grad | Ljubešćica |
Površina | 1,8 km2 [1] |
Koordinate | 46°10′23″N 16°23′46″E / 46.173°N 16.396°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 87 [2] |
– gustoća | 48 st./km2 |
Odredišna pošta | 42220 Novi Marof [3] |
Pozivni broj | +385 (0)42 |
Autooznaka | VŽ |
Rakovec na zemljovidu Hrvatske |
Povijest
urediRakovec ili Ćunovec je do sredine XIX. stoljeća bio u sastavu Križevačke županije, da bi poslije reorganizacije županija, poslije 1869., došao u sastav Varaždinske županije. Kada je Rakovec dobio današnje ime nije poznato. Dvojno spominjanje naziva mjesta je u dokumentu od 4. travnja 1761. gdje podsudac Križevačke županije Stjepan Faltak, uz odobrenje velikog suca križevačke županije Petra Kortića, na zahtjev plemenitog Adama Konterca izdaje svjedodžbu za stanovit "Kerch na Kamenczu zvanoga, vu dersanyu Rakovecz iliti Czunyovecz y varmegyie Krisevechke zadersan zvrednemi y plemenitemi lyudmi...".
Još ranije 14. siječnja 1734. se spominju neki od toponima na području Czunovcza koji nedvojbeno upućuju na današnji Rakovec kod Ljubešćice. Ti toponimi su potok Szuha Lyubesicza, potok Hrasztova Znos, planinski predio Duga greda, planina Szvesnyak i planina Drenovecz.
Najstariji spomen naselja je 1. kolovza 1519., kada su plemići Križevačke županije i Zagrebačke županije svjedočili u sporu između plemića turopoljskih i Jurja Branderburga. Tada su svjedočili i plemići iz Rakovca ili kako se onda naselje zvalo Chwnowcz. To su bili plemići: Drwgecz, Mwdrych, Kwchek, Hersych, Ztankowych, Doklechych, Chekel, Planysky, Sagwd, Peschenyak, Kowachych, Kwpecz Lowrenchych. Redom: Drugec, Modrić, Kuček odnosno Koček, Horžić, Stanković, Doklečić, Planiški, Šagud, Pešćenjak, Kovačić, Kupec, Lovrenčić,
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 125 stanovnika[4] te 41 obiteljskih kućanstava.[5]
broj stanovnika | 127 | 135 | 141 | 140 | 145 | 156 | 157 | 155 | 171 | 173 | 152 | 154 | 137 | 141 | 125 | 122 | 87 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
- HR-HDA-28:Križevačka županija, kutja 556, N° 1892, od 14. 01. 1734.
- HR-HDA-28:Križevačka županija, kutja 657, N° 71, od 04. 04. 1761.
- Laszowski, Emilij Povjesni spomenici plemenite općine Turopolja,Svezak II., Zagreb, 1905., str. 396. – 417.