Otvori glavni izbornik

DobrodošlicaUredi

Dobrodošao na hrvatskoj Wikipediji! Nadam se, da ce ti se vode svidati. Ako trebas ikakvu pomoc (osim sta se tice gramatike i ortografije) samo pitaj! --denny vrandecic 00:34, 14 Sep 2003 (CEST)

Mir, bilo bi odlicno ako ne bi samo stavijo linkove (veznice?) na strane izvan Wikipedije, nego i napisao nesto sadrzaja uz to. Wikipedija hoce da postane encyklopedija a ne kolekcija linkova. Sve isto hvala za tvoju pomoc, i nadam sa da cemo buduci viditi vise o tebi! ;) --denny vrandecic 15:44, 14 Sep 2003 (CEST)


Svakako hoću, ali sam za sada vremenski ograničen (između ostaloga, jedan sam od urednika Web stanice Herceg Bosna, http://www.hercegbosna.org ) No- vjerujem da ću u sljedećim tjednima naći više vremena i za nove tekstove. Za početak nisu loši ni linkovi/poveznice, a ostalo će doći i samo.

Pozdrav


Hvala na korekturi 3. januara. Samo mi je ostalo jos jedno pitanhe: 4. poglavlje, zove se sada "Blagdani", se zove u engleskoj wikipediji "Holidays and oservances". Kako da privedemo to? Al nisu blagdani samo crkveni dani, dok se u to hoce i skupiti drzavne i druge stvari?

Ili je samo "Blagdani" vec absolutno dovolnjo?--denny vrandecic 00:51, 18 Sep 2003 (CEST)


Dovoljno je samo "blagdani". Za državne se upotrebljava "praznici" (iako to nije jednoznačno), jer je malo neobično "državni blagdani". Možda je za sada najbolje staviti "Blagdani i praznici", bez pridjeva (državni, vjerski,..). Usput- mogao bi, kad nađeš vremena, da na njemačku wiki prevedeš nešto o hrv. jeziku ili slično. No- o tom kasnije....

M H


Usput, hvala puno na tvojima člankama! Uvijek je zanimljivo ćitat. --denny vrandečić 15:43, 23 Feb 2004 (CET)

Hvala, nije to nešto.Mir Harven 19:17, 23 Feb 2004 (CET)

E lega, hvala sto uzmes na sebe taj posao i "rascistis" moje clanke - znam da treba...Jakob stevo 23:06, 14 Mar 2004 (CET)

OK, polako, neće pobjeći.....Mir Harven 23:29, 14 Mar 2004 (CET)
Kad si vec u "stimungu", mozes li pregledati ono o GradišćuJakob stevo 23:36, 14 Mar 2004 (CET)

Mir, što čemo sa velikosrbima i njihovim lažima na Engleskoj Wikipediji, onaj Nikola Smolenski tamo več tjednima samo revertira sve što ne sliči na neki srbski propagandi bilten. --GeneralPatton 01:07, 14 Jul 2004 (CEST)

Sredit ćemo to argumentacijom. Mir Harven 12:46, 14 Jul 2004 (CEST)

Samo da znaš, Avala je predložio Nikolu Simolenskog za moderatora na engleskoj Wikipediji. [1] --GeneralPatton 00:39, 28 Jul 2004 (CEST)

Ja kao relativno rijetki posjetitelj tu nemam što reći-osim d ato pokazuje bijedu wikipedije, o čem sam i prije govorio u više navrata, poglavito glede traljavosti članaka,a o pristanosti i ignorantizmu da se i ne govori. Valjda u stilu kakva krčma, takvi i birtaši. Mir Harven 00:56, 28 Jul 2004 (CEST)
Treba se boriti i glasati protiv.
Kojom procedurom ? Mir Harven 13:12, 28 Jul 2004 (CEST)

Fizika, etc i znakoviUredi

Sto se tice fizike - tada je engleska wikipedia pogresna. Inace sto se tice znakova nemoj se ljutiti, kada koristis "copy-paste" svari idu sporo ali pokusavam kad mogu. Na poslu gdje sam nesmijem promjeniti tipkovnicu tako da moze emulirati hrvatske znakove.

Jest, engl. wikipedija je promašena u mnogim stvarima. No, o osnovnim stvarima iz fizike možeš pogledati sve podatke na mreži i drugdje, preko googla. Bolje 2 put provjeri nego da samo prepišeš. Oko znakova-OK ako je manji članak, ali za veće to stvara kaos. Ne može i ovako i onako.

Zar nije sadrzaj i kolicina najveci problem hrvatske wikipedije. Svaki korisnik moze ispraviti greske kad hoce i kada zele na wikiju, koji je open source.

Ma ne. Pa što će nam hrpa pogrješnih članaka o kvarkovima, gluonima, elektroslaboj sili, EPR efektu, interpretaciji mnoštva svijetova, Nietzscheu ili Marxu ? To je kao proizvodnja za vrijeme Staljina-što više, to bolje-kvaliteta nema veze. Ne stječemo nikakav ugled ako samo nabacujemo slabe ili pogrješne članke. Naravno-nisam protiv prijenosa, ali uz provjeru. I ako ti je problem- napravi dokument s č,š, ž,... (npr Word), pa onda samo copy-paste na slova u kojima treba zamijeniti. Nije brzo, ali je moguće, da ne mijenjaš fontove tipkovnice.

Pozdrav

Vodomar

Pozdrav Mir Harven 08:56, 30 Jul 2004 (CEST)

O wikipedijiUredi

Ono sto sam vidio na [[2]] je puno bolje nego sto je na engleskoj wiki. Ja cu ih upitati da li se moze prenjeti (barem poveznicu). Tako bi se barem moglo uciniti za sve hrvatske gradove i zupanije koji imaju sluzbene stranice, prenjeti osnovno.

Ja cu pokusati ucinit clanke u Word i prenjeti ih sa copy-paste i naravno provjeriti ih, inace lako mi je otici u biblioteku i posuditi neku knjigu i pregledati. Mozda manje clanaka, manje izmjena i preradivanja vise posla u pozadini.

Za puno stvari moguce je imati "template" ili šablon koji bi se mogao koristiti posebno za neke kategorije kao gradovi, drzave, prirodni elementi, zivotopisi (pisci politicari etc) koje u stvari za sada nema. Ja sam pokusao nesto tako uraditi oko gradova i za planete. Ja mislim da bi bilo dobro izraditi kostur i potom je lako dodati meso (tekst).

Pozdrav User:Vodomar 9:02, 2-08-2004 (GMT+10)
Mislim da nema mjesta skepticizmu.Pa valjda je i tim ljudima u interesu da se pojave informacije na wiki, koja je sigurno na googlu i drugdje prioritet. Naravno, treba im reći da će njihove stranice biti stavljene kao vanjski linkovi, te da i time dobijaju na posjećenosti. Mir Harven 12:47, 2 Aug 2004 (CEST)

AvalaUredi

Mir, možda možeš da odgovoriš na neke Velikosrbske neistinite optužbe na ovim linkovima [[3]], [[4]], [[5]]. [[6]] 23:21, 19 Aug 2004 (UTC) Nikola je več operisao po "prijateljskim" talkovima [[7]], [[8]] [[9]] 23:34, 19 Aug 2004 (UTC)

Ne znam, to je dosta teksta, pogledat ću. Mir Harven 10:02, 20 Aug 2004 (CEST)

Imaš odgovorUredi

Na stranici za razgovor o srpskom jeziku --Millosh 20:22, 10 Sep 2004 (CEST)

Srpski jezik i latinica na srpskoj VikipedijiUredi

  • Pretpostavljam da si mi ti napisao ono o potrebi postojanja latiničke srpske Vikipedije.
Ne, to je neka pogrješka. Tu se ne miješam, samo sam rekao da ne mogu (i ne želim) stavljati tekstove na druge wiki zbog više stvari-od neposjedovanja ćirilskih fontova, delikatnosti tema ili nesposobnosti da napišem članak na srpskom književnom jeziku. Mir Harven 11:18, 13 Sep 2004 (CEST)

Možda si i video, imam odrešene ruke tim povodom, s tim što mi je to jedan od poslova na listi: moram preurediti pywikipediabot za potrebe preslovljavanja sa ćirilice na latinicu i obratno. Dakle, uskoro stiže, čim budem sredio svoje servere u SAD to mi je jedna od prvih akcija. Imam još i da postavim novi prevod interfejsa (u tekućem meseci pišu velikim slovima, uz određen broj drugih nepismenosti). E, da, bitno će biti da transkribuješ padežne oblike stranih imena... Tj., ja ću napraviti pomoć koja će označavati kako se piše latinicom tako da bude dobro preslovljena u ćirilicu (ali i kako se citira ruski i sl. jezici tako da budu dobro preslovljeni u latinicu). --Millosh 01:15, 13 Sep 2004 (CEST)

  • Hvala ti za podatke o srpskom jeziku, uskoro ću ih ubaciti u članak na srpskoj Vikipediji. --Millosh 01:15, 13 Sep 2004 (CEST)
OK Mir Harven 11:18, 13 Sep 2004 (CEST)

AdministracijaUredi

Bog MH.

Htio bih te predložiti za administratora na hrvatskoj Wikipediji, jer si očito jedan od ljudi koji najviše doprinose i najčešće čiste razne gluposti i vandalizme. Kad bi imao status sysopa, mogao bi umjesto brisanja cijelog teksta s neke bezvezne stranice obrisati samu stranicu, naprimjer. Mogao bi i blokirati anonymous IP-ove vandala, iako mi obično nemamo potrebe za tim na hr: (obično to bude hit'n'run pa post res blokiranje nema smisla, ništa se ne bi postiglo). Općenito gledano, to bi bio simbolično povišeni status, job perk koji si zaslužio.

Ipak, ne mogu te mirne duše preporučiti zato što i sam zahtijevaš čišćenje :) Redovno ubaciš sliku osobe u članak s biografijom ali ne staviš "|right|Ime Osobe" kako bi se ona normalno uklopila u tekst sa strane, a ne da je velika "rupa". Valjda si vidio mene kako to dodajem N puta...

Uz to, članci inicijalno rijetko imaju ikakvu wikifikaciju -- nema internih linkova na pojmove koje bi trebalo pogledati uz taj članak, pa je navigacija otežana. Pretpostavljam da je to tako zbog copy&pastea sa tvojih web stranica, ali trebao bi dodati povremeni [[]] tu i tamo, nije tako teško.

E i još jedan minorni problem sa znakom crte "-", koji koristiš umjesto lijepe HTML crte "—" ili "–". Znam da je lakše otipkati običnu crticu ali ne izgleda dobro, nije isti efekt, budući da ih često koristiš u dugačkim rečenicama i dugačkim paragrafima, sve skupa izgleda nabijeno i neuredno pa je teže pročitati. Makar meni. :)

Pitanje NPOV-a je donekle relevantno, ali religiozno pridržavanje ili nepridržavanje nekog stava nije preduvjet administratorstvu. Ti katkad održiš govor u člancima, ali ne radiš npr. opću cenzuru tekstova zbog neslaganja, pa je to problem u rangu ovoga gore a ne nešto fatalno.

U svakom slučaju, doprinos je silan, tekstovi su u usporedbi sa ostalima opsežni i vrijedni. Bog će ti platit :) Još da im dodaš ove finishing touches, bilo bi odlično, bio bi za primjer ostalima (a ipak je nepisana zadaća administratora i da budu drugima za primjer).

Hvala na pažnji... --Joy 15:44, 18 Sep 2004 (CEST)

Čuj-uistinu hvala na ponudi. No, znaš-ja sam marksist, tj. sljedbenik Groucha Marxa. A to znači da su neke od mojih maksima:
1. I don't want to belong to any club that will accept me as a member.
2. Whatever it is-I'm against it !
Ipak-hvala na ponudi. Mir Harven 17:31, 18 Sep 2004 (CEST)


Tražim pomoćUredi

Bog, ja sam iz bugarske Wikipedije i trenutno tražim netko na hrvatskoj Wikipediji tko bi mogao pomoći pri redigiranju hrvatskoga prijevoda članka o medicinskim radnicima osuđenim na smrt u Libiji. Tu se nalazi engleski prijevod istoga članka --Harry 16:17, 3 Oct 2004 (CEST)

Pa, probat ću korigirati prijevod i dodati što. Mir Harven 19:14, 3 Oct 2004 (CEST)
Hvala, vidim da si dosta grešaka ispravio. Možda se mora promijeniti i sam naslov članka. --Harry 20:05, 3 Oct 2004 (CEST)

VfDUredi

Then, this was a misunderstanding, since I got the idea that presentation of GS ideology was not fair, as far as Serbs are concerned. I think it’s fair, but, hey- that’s their perception of reality, and they’ll have to live with its consequences. User:Mir Harven 22:05, 1 Nov 2004 (UTC)

Da ne 'zachatavam' VfD stranicu, moj odgovor je: No problem :-))))
Kako siju, tako će i žeti. A što je najljepše, ne kuže da su zapravo sami sebi napravili medvjeđu uslugu. Dok su se Hrvati masovno iseljavali u razdoblju 1945-1975, što iz političkih, što iz ekonomskih razloga, sad oni imaju pravi mali egzodus. Nešto je trulo u državi Danskoj. SpeedyGonsales 00:52, 2 Nov 2004 (CET)



Vidim da čitamo iste stvari :-))) Meni se sviđa članak POSRBI SE PLAHI I LAKOMI Indoktrinacija je kurva, ti misliš da ti istinu priča, a ona laže i gleda te u oči. Ako si zelen, lako padneš na takvim stvarima. Sjećam se kad sam počeo studirati i s prijateljicom bio na Trgu kralja Tomislava i malo besjedio o njemu, kako sam se iznenadio kad je rekla da nema povijesnih dokaza njegove krunidbe. Onda sam prvi put shvatio da sve što piše u udžbenicima povijesti u osnovnoj i srednjoj školi u biti možeš objesiti o klin, jer je pisano s namjerom, ili pojednostavljeno - "za djecu" ili s već nekim drugim manama (prokomunističko, ili što već...) Tako da se ne čudim djeci koja još nisu naučila misliti svojom glavom i provjeravati stvari svojim očima što trućaju gluposti. Obit' će se o njihove glave, ne o moju. Dobar ti je članak, nisam još bio čitao zadnji broj :-) SpeedyGonsales 14:28, 2 Nov 2004 (CET)

Info :-)Uredi

Upravo ustanovih da 13. ovog mjeseca jedna stranica bješe obrisana s engleske wikipedije (prestao sam provjeravati negdje oko 5. ili 6. ovog mjeseca). Proces je spor, ali dostižan (prvo je bilo malo indijanskog plesa dozivanja kiše, a onda sam se uozbiljio :-)).
SpeedyGonsales 01:46, 22 Nov 2004 (CET)

U vezi članka o bosanskom (bošnjačkom) jezikuUredi

Nisam dovoljno pogledao tekst o bosanskom (bošnjačkom) jeziku, te se izvinjavam (ispričavam) što sam nepotrebno uneo onu napomenu. Pozdrav, Pokrajac

Ma, nema frke. Mir Harven 20:41, 26 Nov 2004 (CET)

U svezi tvoje debate s BalijamaUredi

Čitam, Mir, tvoje debate s Balijama na bosanskoj wikipediji u svezi sa Starim mostom, bosanskim jezikom i bosanskom crkvom. Samo naprijed, ne popuštaj, uživao sam čitati. Uvijek su oni, kao, bili uz Hrvate, e da bi im u odsudnom času zabili nož u leđa. Kakav bosanski jezik, kakvi Bošnjaci. Što je to. A i što se mesića tiče (da, dobro sam napisao - mesića, s malim m), točno je - smeće izdajničko. I jadan ovaj narod hrvatski kad toj gnjidi dade još pet godina predsjednikovanja. Poslije onako kolosalne povijesne ličnosti, Franje, da ovo čekinjasto smeće bude predsjednik Hrvatske... Jad i žalost. Nisu Hrvati, izgleda, ni zaslužili bolju sudbinu tijekom povijesti kad ovako nisko padaju da ovom smeću daju glasove.

Kad je smeće stalo uz onako markantnog Chiraca, sram me je bilo što sam Hrvat.

Točno, "svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje"- Karl Marx.Balija je opća imenica koja označava sezonske nomade - Muslimane, nastanjene na planinama. Za begove, plemiće, balijama su držani svi oni koji ne bijahu begovi, dakle, plebs. ( Alija Isaković- Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost, Sarajevo - bez oznake godine izdanja. Tomahawk

Hmm...hvala, ali uz malu nelagodu. Naime-cilj mi je istina, a ne ponižavanje ili vrijeđanje. Navedeni tekstovi su bili protiv razuma i istine (koliko nam je dostupna), protuhrvatsko su smeće, pa sam bio i bit ću protiv njih uvijek. No-nisam protiv "Balija" (ni "četnika"- ako se pod tim misli pejorativni skupni naziv ne za politički pokret, nego za nacionalnu skupinu). Dakle-"hvala". Mir Harven 10:30, 12 Feb 2005 (CET)


Molim te pogledaj Kafić i napiši svoje mišljenje. Već je napravljen kanal #balkan.wikipedia. O ovome će biti obaveštene i ostale balkanske Wikipedije. Pozdrav, --Pokrajac 14:44, 10 Mar 2005 (CET)

Tin UjevicUredi

Aj, ne bilo ti zapovedjeno, napisi nesto o pro-hrvatski o Tinu Ujevicu na srpskom i stavi na razgovor o toj strani na srpskoj Vikipediji, pa cu ga ja inkorporirati. Znaci, argumentovano i tako to. A ja cu krenuti u preuredjivanje clanka po slicnom principu kao sto sam to radio na onoj raspravi o stavovima lingvista. (Ovde je clanak, a ovde je razgovor. Hm. Sad vidim da si vec bio aktivan tamo. Dakle, napisi, pa cu ja to staviti.) --Millosh 03:34, 27 Apr 2005 (CEST)

Jimbo Wales u Zagrebu 12.5.2005.Uredi

Ciao MH, imam jednu važnu najavu za naše Wpediance, post-ao sam je Zmaju no nisam siguran hoće li je & kad pročitati, pa sam odlučio zagnjaviti par ljudi koji su danas aktivni. Jimbo Wales gostuje u Zg idući tjedan, najava je na mojoj user strani. Molim prenesi obavijest dalje, hvala!

-- Miranche 16:05, 4 May 2005 (CEST)

Drago mi je-no, na poslu sam. Ostali će vidjeti na wiki. Mir Harven 17:53, 4 May 2005 (CEST)

Gdje da stavim najavu da je vidi što više ekipe? Hvala, Miranche 21:39, 4 May 2005 (CEST)

Na Wikipedia kafić, http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Kafić Mir Harven 10:28, 5 May 2005 (CEST)

TIN UJEVIĆ 1891-1955 Učiteljski sin, rodio se u Vrgorcu , u nekoj turskoj kuli koja je sada ruševna, 5j. srpnja 1891., djetinstvo proveo uVrgorcu, Imotskom i Makarskoj. j Školaovanje: školovao se u Zagrebugodine 1909. gdje su se počeli isticati mladi pisci: Ljubo Wieser, KarloHausler, Zvonko Milković Nikola Polić, Fran Galović... Studirao Knjizevnosti i Filozofiju, Pjesnik još u gimnaziji. Prve objavljene knjige 1914. objavio u Hrvatskoj mladoj lirici, u plejadi mladih pjesnika.

Životne postaje:1912. odlazi u Beograd , vraća se u Split i neke druge gradove, 1913. odlazi u Pariz i tamo ostaje do 1919.g. do 1929. živi u Zagrebu, u kraćim razmacima u beogradu, zatim u sarajevu i splitu. Od 12940. do smrti živio je u Zagrebu.

PJESNIK, PJESMA PJESNISTVO

PJESNIK JE ČIĐENJE, UDIVLJENJE, REFLEKCIJA PRIRODE OSEBI. PJESNIK JE DIRNUT VIDLJIVIM SVIJETOM TA BANUTOST ŠTO JE NATPRITODNO. pJESNIK TREBA DA ZNA DA STVARNI SVIJET POSTOJI. PJESNIK UZIVA ZVUKPRIKLADNIH RIJEČI, TAJ ZVUK I TAJ RED RIJEČI I SLIKA, TO JE U STVARI DRUGI BOLJI SVIJET.

DJELA:SVAKIDASNJA JADIKOVKA, LELEK SREBRA, KOLAJNA AUTO NA KORZU OJAĐENO ZVONO, ŽEDAN KAMEN NA STUDENCU, ESEJI:SKALPEL KAOSA, LJUDI ZA VRATIMA GOSTIONICE, AUTOBIOGRAFSKI ZAPISI


     SVAKIDSNJA JADIKOVKA
   KAKO JE TEŠKO BITI SLAB, 
   KAKO JE TEŠKO BITI SAM, 
   I BITI STAR , A BITI MLAD!
   I BITI SLAB I NEMOĆAN
   I SAM BEZ IGDJE IKOGA 
   I NEMIRAN, I OČAJAN.
   I GAZITI PO CESTAMA, 
   I BITI GAŽEN U BLATUM 
   BEZ SJAJA ZVIJEZDA NA NEBU. ....
   .............................................................

VandalizamUredi

O kakvom je vandalizmu riječ? Zar je vandalizam stavljati relevantne i autentične slike? Zašto ne ukloniš slike sa članka "Četnici" ako si toliko pošten? --Libe 16:30, 30 May 2005 (CEST)

Nova-stara tema...Uredi

Dakle, pisemo clanak sr:Српски језик и језичка политика. Bio bi nam od koristi kada bi nam prilozio (makar i kao linkove) relevantna misljenja hrvatskih (ali i srpskih) lingvista od dogovora Vuk-Gaj do raspada SFRJ. Moze i na talk stranu, moze i na clanku. Mozda je bolje da ja pisem ono sto ti stavljas kao linkove, pa da me korigujes ako gde pogresim. --Millosh 01:45, 3 Jun 2005 (CEST)

KategorijeUredi

Kategorija pisci je sada sređena, ostale ću kad uhvatim vremena kroz tjedan-dva srediti. Pozdrav Vodomar 10:29, 30 Jan 2005 (CET)

ČetniciUredi

Počeo sam pisati članak o četnicima, ne mogu vjerovati što je napisano u Engleskoj verziji wikija. Tamo su ispali slatki kao australske koale. Vodomar 05:13, 6 Mar 2005 (CET)

Ovo je još dobro, nakon nekih intervencija Joya i mene. Trebao si vidjeti prije. To je bio manji "edit war"- za razliku od, recimo, onog o Croatian language, Greater Serbia, Bokeljs, Catholic Serbs, History of B & H, Bosnian language, Dubrovnik, Jasenovac,..Ovo je još mila gera-naravno, uz to da su potrebne znatnije korekcije. Možeš lako vidjeti tko je stavio slike o klanju i suradnji s nacistima. Mir Harven 10:33, 6 Mar 2005 (CET)

Par stvari...Uredi

(Ono "par" je u smislu paukala ;) )

Prvo, preneo sam pricu sa tvoje korisnicke strane na stranu za razgovor. Verujem da to nije problem :) --millosh (razgovor (sr:)) 16:08, 8 Jun 2005 (CEST)

Drugo, glede periodizacije sh jezickih odnosa: Ja sam tamo periodizovao vreme "do Maspoka" i "od Maspoka do kraja osamdesetih". Sta mislis o tome i ima li smisla drukcije to periodizovati? --millosh (razgovor (sr:)) 16:08, 8 Jun 2005 (CEST)

Trece i najbitnije :) Aj pricekaj da prevedete ceo clanak Republika Srpska Krajina, pa onda kreni sa menjanjem. Posto ja clanak cirilizujem i prebacim na sr: :) --millosh (razgovor (sr:)) 16:08, 8 Jun 2005 (CEST)

Javit ću se kasnije, neko vrijeme nisam na mreži.Mir Harven 23:54, 23 July 2005 (CEST)

kategorija "Hrvatski pisci u BiH"Uredi

Bok, Mir Harven

Otvorio sam novu kategoriju - category:Hrvatski pisci iz BiH, kao potkategoriju od category:Hrvatski književnici i category:Hrvati u BiH. Smatram da je to bilo potrebno jer je tih pisca vise nego dovljno za otvaranje vlastite kategorije.

Da ja ne bi prtljao po necemu o cemu znam jako malo (npr. knjizevnost), zamolio bi te, ako imas vremena, da prebacis sve hrvatske knjizevnike iz BiH u tu kategoriju. Bilo bi dobro kad bi svakog od njih stavio i u kategoriju prema podrucju koje pokriva - category:Hrvatski dramatici, category:Hrvatski esejisti, category:Hrvatski pjesnici, category:Hrvatski romanopisci.

Mislim, nije da te tjeram, mogu to i ja, ali lako je moguce da iza mene bude vise posla nego na pocetku :).

BTW, ako mislis da je mozda category:Hrvatski književnici iz BiH bolji naslov, bolje to promijeni odmah, dok su samo 2 unosa u kategoriji.

Pozdrav, --Ante Perkovic 15:12, 25 July 2005 (CEST)

OK, malo ću kasnije. Ideja je dobra, a i ja sam se zalijenio, a trebao bih konačno staviti taj leksikon na wiki. Kroz koji dan se vjerojatno više aktiviram...Mir Harven 20:05, 25 July 2005 (CEST)

tipski clanci - biografijeUredi

Bok,

S obzirom da uredjujes biografije, bilo bi zgodno kad bi ih usput sve stavio u standardni oblik, kao na Fjodor Dostojevski. Tu preporuku sam nasao ovdje: Wikipedija:Stil#Tipski članci.

Mislim prvenstveno na to da uredis ime, prezime, vrijeme i mjesto rodjenja i smrti i sta je radio u prvom redu te prazan red (za otvorit novi pasus). Za ovo dalje mislim da nije toliko bitno da bude standardizirano (osim za vece clanke). Ako bi se uhvatio svih tih biografija, bilo bi steta kad usput ne bi i to sredio.

Pozdrav :) --Ante Perkovic 13:45, 28 July 2005 (CEST)

Himne i vandalizamUredi

Ej,

Ne kužim zašto si brisao one himne? Zato jer tekst nije bio preveden ili iz nekog drugog razloga? U svakom slučaju, komentar "vandalizam" nije bio baš previše informativan. --Ante Perkovic

Nisam vidio da se radi o kategoriji "himne", nego sam pomislio da je netko bez veze stavio stranice, što se inače događa. Inače- potpuno je neprihvatljivo da na hrvatskoj wiki postoji bilo kakav inojezični tekst-i koji zauzima cijelu stranicu, a da nije preveden. Ako tekstovi himna nemaju hrvatski prijevod- te se stranice moraju brisati. Mir Harven 19:32, 2 August 2005 (CEST)
Kužim te. I ja u većini slučajeva pop..dim kad vidim da je netko samo "iskrcao" tekst i ostavio ga takvog, ali pretpostavim dobru namjeru posjetitelja (jedna od wiki-preporuka), pa se držim pravila "do not byte the newbies". Zato radije malo sredim tekst i stavim oznaku "stub". Inače, slažem se da bi bilo dobro da su himne prevedene, ali to nije uvijek slučaj ni na drugim wikipedijama, recimo talijanska himna na holandskom - nl:Fratelli d'Italia. Čini mi se da bi bilo bolje stavit oznaku "stub", obrisat tekst na engleskom (umjesto toga stavit interwiki link na en:) i napisat tekst da nedostaje prijevod na hrvatski. --Ante Perkovic
OK, može samo tekst na nacionalnom jeziku, uz uvod na hrvatskom da se radi o toj i toj himni. Engleski svakako-izbaciti. Mir Harven 20:07, 3 August 2005 (CEST)
Povlačim riječ, ova hiperprodukcija himni bez prijevioda od kojih neke čak i postoje pod drugim imenom (Swiss Psalm i Švicarski psalam) nije nešto drugo do vandalizam i ja bi ih sve redom brisao jer ovako se stječe dojam da postoji nešto korisno, što nije slučaj. Zapravo, samo nam se daje dodatni posao oko sređivanja. Jedno je kad newbie nešto zabrlja, ali ovaj tip user:Kr je uporan u svojoj bezobzirnosti i ignoriranju ostatka wikija. Preporučam da admin ode na Nedavne promjene i tamo izbriše sve himne koje je "Kr" zadnjih dana pisao. --Ante Perkovic
Ne znam jel' Speedy tu. No, to se lako da obaviti. Iako-ne bi bilo loše ostaviti tekstove himni, ali- svakako ne na ovaj način. Mir Harven 13:05, 4 August 2005 (CEST)

Biting newbiesUredi

Smatram da dugoročno ne bi bilo dobro odmah napadati nove korisnike, bolje je pokušati razgovarati s njima i doći do nekakvog kompromisa. Neki možda i jesu slučajni prolaznici sa sr: i provokatori, ali mislim da većina piše u dobroj vjeri i uvjereni su u svoj stav. History ostaje, uvijek se može kasnije revertati. --Elephantus 20:07, 5 August 2005 (CEST)

Hja...ovisi o brzini recepcije. Kad sam vidio prvi broj "Feral tribunea", rekao sam prijateljima: "Ovo je antihrvatsko smeće.". Oni su rekli da pretjerujem. Od njih dvojice, prvi je kod 6. broja, a drugi kod 10. ili 11., došao do istoga zaključka. Mir Harven 22:53, 5 August 2005 (CEST)

NDH i slične temeUredi

Ne kužim zašto stalno brišeš dodatke u člancima Nezavisna Država Hrvatska i Ustaše. U članku o NDH, tip je samo dodao dvije slike koje su čisti povijesni dokument, ništa isfabricirano, ništa diskutabilno. Čisti dokumenti! Ne možeš jednostavno brisati dio povijesti koji ti se ne sviđa! --Ante Perkovic

Ne brišem stalno dodatke per se, nego ideološki jugokomunističke. Nije stvar u slikama, nego u selekciji slika. Uzmi na primjer da se radi tekst o sudjelovanju američke vojske u 2. svjetskom ratu. I dadu se 2 slike: uništenoga Dresdena i uništene Hirošime. To je faktografija. No- da li ta selektivna faktorgrafija daje realnu sliku o sudjelovanju SAD u 2. svjetskom ratu ? Mislim da je odgovor jasan. Glede NDH- očita je namjera da se sve što je povezano s NDH prikaže kao zločinačko. E, pa-neće ići. Kao što ne bi ni "ilustracija" života u NDH s 2-3 slike o baletu, Ivi Robiću koji pjeva šlagere ili Augustinčiću kao radi Pavelićevu bistu. Ni kriminal, ni idila preko selektivnih informacija. Mir Harven 20:52, 6 August 2005 (CEST)

Mire, zaista preteruješ. Koji si ti andrak da tek tako svojevoljno odlučuješ o sadržajima članaka? Nadam se da će hr Wikipedia postati veća sa korisnicima i da će tvoja autokratija nestati jer je nažalost pogubna za ovu Wikipediju. Tvoj odgovor Anti je vrlo smešan i ništa ne dokazuje, osim tvoje nacističko/fašističke autokrativnosti koja opstruiše izlazak na videlo zlodela. --Pokrajac 22:11, 6 August 2005 (CEST)

Uf... kad pročitam ovakva nadmena soljenja pameti postaje mi jasnije zašto smo 1991. pobjegli iz SFRJ. Pokrajac, ili daj konstruktivni doprinos ili se vrati na sh: ili gdje već. BTW, Antina primjedba je na mjestu. Ploča i plakat nisu isto što i one fotografije klanja na srpskoj Wikipediji. Ako je selekcija slika problem, treba je nadopuniti, a ne sužavati. --Elephantus 22:31, 6 August 2005 (CEST)

Slažem se sa Elephantusom.:)--Pokrajac 23:02, 6 August 2005 (CEST)

Onda nestani. --Elephantus 23:26, 6 August 2005 (CEST)
Nestati neću. :) --Pokrajac 00:07, 7 August 2005 (CEST)
Bijah na moru kad se društvo ovdje našlo i pisalo pošalice, žao mi što ne bijah tu, da i ja ispričam koju :-) (post festum nema smisla) SpeedyGonsales 01:04, 21 kolovoz 2005 (CEST)

PravopisUredi

Nisam siguran, pa ću pitat:

Je li već usvojen pravopis po kojem bi se reklo "preradba" umjesto "prerada" i slično?

Ispravno je jedno i drugo-preradba je hrvatskije (kao izradba/izrada i sl.). Auktor je isto što i autor- rabi se zbog razbijanja stilske monotonije. Auktor je izravni latinizam (auctor), kao i riječi redaktor, korektor,.. Mir Harven 00:07, 14 August 2005 (CEST)

Usput, vraćanjem stare verzije na stranici Ferdo Šišić si ujedno vratio i greške koje su bile popravljene. Ne vjerujem baš da se na hrvatskom kaže auktor umjesto autor. Nadalje, ti pišeš Madžarska umjesto Mađarska. Ako ideš popravljat, onda popravi samo ono šta treba. --Ante Perkovic

Te se riječi i oblici nalaze u pravopisima i rječnicima, ali mislim da su još uvijek daleko od svakodnevne uporabe. S obzirom na komfor (lijenost :) ) govornika jezika, teško da će ih neki medij ili izdavač početi koristiti iz bojazni da ne izgubi gledateljstvo i čitateljstvo. --Elephantus 10:37, 13 August 2005 (CEST)
Ante, naziv Hrvatskoj susjedne drzave u hrvatskom jeziku je dubleta, pa tako i pridjevi.

Jedino, bosanski Hrvati u sjeverozapadnoj Bosni su poznati samo kao Madzari, ali ne i Madjari, a u susjednom Kordunu se to pretvorilo u prezime Mazar. Moja pokojna mama je Madzarica, a moj dida Madzar. Zasto, nitko tocno ne zna. Lopasic je nesto o tome pisao, ali u njega u mnogo slucajeva radi se samo o puckoj, a ne i o istinskoj etimologiji. Osim toga, koristim prigodu, da zamolim za toleriranje mojeg pravopisanja. Ja se trudim da, ne razpravljajuci ni skim, svoje tvorevine pisem blagim korijenskim, etimologijskim, pravopisom, pa ako napisem "obstoji", molim, da mi to nitko ne dira, ne radi se ni o neznanju niti o tipfeleru, vec o purifikaciji od Vuckove intervencije u hrvatskom jeziku. Naravski, tako se nece i izgovarati, kao sto se ni Bordeaux ne izgovara onako kako je napisano. --80.236.198.61 12:04, 26 kolovoza 2005 (CEST)'''Tomahawk.'''

Glede pravopisa, obraćate se na krivu adresu jer ja tu ni o čemu ne odlučujem.
Službeni jezik na hrvatskoj wikipediji je hrvatski koji ima svoju gramatiku, pravopis, vokabular itd. Pravila su pravila i tu nema osdtupanja. S obzirom da je "opstoji" pravilno u hrvastkom jeziku, "obstoji" je podjednako krivo kao i "olstoji", "owstoji" ili "okstoji". I ja govorim dijalektom, pa svoju ikavicu ipak ograničavam na Talk stranice. Altarnativnim gramatikama nije mjesto na wikipediji. Opet kažem, to nije moj stav nego pravilo wikipedije.

Zamislite kako bi bilo kad be netko počeo pisati nekim alternativnim engleskim na engleskoj wikipediji. Kaos.

--Ante Perkovic 12:33, 26 kolovoza 2005 (CEST)

++++++++++++++++++

1.pravopis na hrvatskoj wikipediji je službeni hrvatski. To je 4. izdanje B-F-M, a u porabi su još i zadnje izdanje B-F-M, školski pravopis B-H-M i Anić-Silićev. Oni se razlikuju u tom što "ansilan" dopušta, nezgrapno, više dvostrukosti, pa je:

Babić: vrijeme/vremena, upotrijebiti/upotreba, podatci, redci, ne ću i neću, zaprjeka, suci, oci, sveci, izrjeka, grješnik

Anić-Silić: vrijeme/vremena/vrjemena, upotrijebiti/upotreba/upotrjeba, podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, otci i oci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik

Glede pojedinih riječi, oni nemaju veze s pravopisnim problemima nego su dio hrvatskoga leksika po kojem je moguće: Madžarska (Krleža je uvijek tako pisao, a tako je i u mnoštvu udžbenika) i Mađarska, autor i auktor, izrijeka (uz izreka i izrjeka), griješnik (uz grešnik i grješnik) razvrstba (iako u hrvatskom po pravilu nema -stb).

Zaključit ću: koriste se ova 2 pravopisa koji se većim dijelom preklapaju, no imaju različit stupanj slobode i definiranosti. U književnim prijevodima i djelima na standardnom hrvatskom (npr. Bučanov prijevod Avicenne "Knjiga opasaka i naputaka", Popovićkin Monraignea "Eseji", Marasov Rabelaisa "Gargantua"- čitamo predočba, predhodnik, izrijeka, sudci, griješnik,..). Dakle, pravopis je standardiziran-uglavnom, preko 99%. Ali nije potpuno. Madžarska, auktor, prijemaz, griješnik,..dozvoljeni su u razdoblju u kojem stanje još nije stabilno. No, nisu dozvoljene (nisam vidio igdje u našem izdavaštvu, ozbiljnom):

a) srpska pravopisna norma (otčepiti, Jermenija, potcijeniti, prevoz, prepis,..)

b) hrvatska iz Šulekova doba, dijelom oživljena u NDH (izkoristiti, razpraviti, obkoliti, obstojati, razstaviti, prielom, ..), tj. stari jat (ie/je) i nejednačenje kod ob, -z, itd.

Manji odmak od pisane, još do kraja nedovoljno ustanovljene norme-da (neprijegledan, podhodnik, ..)- no, ništa zastarjelo. Osobno sam za B-F-M iako mislima da bi trebalo izbaciti taj ekavizam (potrjeba, vrjemena, naprjedak, privrjeda), a za to ima uporišta i u Anić-Siliću: no, držimo se ipak ove norme i Babića. Mir Harven 13:30, 26 kolovoza 2005 (CEST)

Kako se te stvari često spominju na hrvatskoj Wikipediji, prebacit ću ovaj tvoj zadnji odgovor (koji mi izgleda stručno i objektivno) kao wikipedijsku normu na stranicu Wikipedija:Pravopis. Rasprava o toj normi može se voditi na njezinoj stranici za razgovor.--Zmaj 13:59, 26 kolovoza 2005 (CEST)
Bio sam lijen, a trebao sam to odavno: napisati opća pravopisna pravila vrlo kratko. Stavit ću to na pravopisnu stranicu kroz koji dan. Mir Harven 14:21, 26 kolovoza 2005 (CEST)
Već imamo stranicu Pravopisna pravila, pa ti dodaj što nedostaje. Uzmi u obzir da sam se u svemu ravnao prema B-F-M prije nego što odlučiš mijenjati nešto u postojećem tekstu. --Zmaj 14:32, 26 kolovoza 2005 (CEST)

== što sad? ==Uredi

Mir Harven, što je to s člankom o Srbima??? (nezavršene diskusije, itd.)

? Kakav članak o Srbima ?Mir Harven 22:31, 2 rujna 2005 (CEST)

Velika Srbija, mali detaljiUredi

Mir Harven, ti si očito suradničko božanstvo i ovdje i na engleskoj Wiki; imam samo nekoliko smrtničkih opaski/pitanja, sve u svezi članka o VS:

Hvala na ironiji.
Nije namjera sarkazam, već samo znak respekta jer sam ja ovdje potpuno nov...
  • umjesto Država Srba, Hrvata i Slovenaca očito si mislio Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Da.
  • nekoliko puta koristiš "esencijalno", prilagođenicu koja bi se (par ponekad) dala zamijeniti izrazom "u biti"
Da, u puno teksta čovjek se izgubi.
  • zašto različiti navodni znaci (npr. Jugoslaveni vs. Partizan i Crvena Zvezda)?
? Ovo ne razumijem. Mir Harven 10:59, 10. rujna 2005. (CEST)
U svojim člancima uglavnom koristiš <<>> kao znake navoda; u VS članku koristiš "" za Partizan i Crvena Zvezda (...«Jugoslaveni» su po pravilu navijali za "Partizan" ili "Crvenu Zvezdu"...). Je li to osobni stil? Hoću reći, je li uporaba <<>> skladna interpunkcijskim pravilima hrvatskog jezika? Damir A 11:32, 10 rujna 2005 (CEST)
Imam blagi dojam da su različiti tipovi navodnika posljedica kopiranja teksta iz nekog uređivača teksta i pisanja na wikipediji. Ne postoji pravilo kakvi bi navodnici trebali biti, jedini zahtjev je da ne "tuku u oči», kao u ovom primjeru, odnosno "savjetuje" se ne miješati u «jednom» članku dva tipa navodnika. SpeedyGonsales 14:18, 10. rujna 2005. (CEST)
Speedy je odgovorio. Dio je napisan kao doc u "odspojenom" stanju, a dio izravno na wiki. Otud nekonzistentnost. Neka korektori slobodno uniformiraju navodnike (pretpostavljam u "..", kako se dobije izravnim pisanjem). Mir Harven 18:27, 10. rujna 2005. (CEST)

Hvala. :) Damir A 09:04, 10 rujna 2005 (CEST)

Josip BrozUredi

Mir, bi li mi učinio uslugu i provjerio jesu li ti moje promjene JBT članku po volji? Također, bilo bi jako lijepo ako bi mogao pogledati pozornije sljedeće dijelove:

  • paragraf koji počinje s "Josip Broz Tito je iz rata izašao kao priznati državnik...", dio koji govori o protimbama: padeži su u nekako u neskladu, ne mogu shvatiti točnu poruku tog dijela (nisam ga mijenjao)
  • u ocjeni lika i djela, govoriš o razlici pojedinačnih i masovnih ratnih zločina: nije li to malo subjektivno?
  • kad kažeš da se Titova patološka crta nije kasnije mogla razmahati: zašto (ne)?
  • jedno opće pitanje: veliko slovo kad govorimo o (z/Z)apadu kao skupini zapadnih demokratskih razvijenih zemalja, ili ne?

Hvala puno. Damir A 15:41, 16. rujna 2005. (CEST)

Josip Broz TitoUredi

Dodao sam neke primjedbe u "Ocjene" uz JBT, u obliku teksta u zagradama unutar tvoga teksta. Dodatno objašnjenje je na stranici razgovora. Pročitaj, pa mi se javi. Mislim da se može taj tekst napisati tako da se prikažu razne dimenzije i stajališta.

I ne, nisam "Titoljubac" ako si to pomislio. Politički sam ljevičar, ali cijelo iskustvo za tzv. "komunizmom" (boljševizmom, lenjinizmom) teška je kompromitacija ljevice. Ja sam više anarhist, a takve su boljševici prve uza zid. :(

Također, cijeli tekst treba srediti, dodati nužne podnaslove. Nisam pažljivije gledao sadržaj, čini mi se da je načelno OK, a dobro je da si "Ocjena" stavio na kraju, gore idu uglavnom činjenice. No koristio si samo jedan izvor, može se to dopuniti. --Fausto 14:45, 28. rujna 2005. (CEST)

Pogledat ću sve to i razmisliti, pa vidjeti. Tvoj stil je, inače, specifačan i po mom sudu često previše "epski" za enciklopediju, pa makar i wikipediju. U tekstu o Lenjinu, recimo, odlaziš u nepotrebne ospervacije u tekstu, može se isto sve to staviti u "ocjene" (da i ne govorimo da Lenjin nikako nije osnivač komunizma! Osnovao je komunističku partiju).
Po većini ppovjesničara, Lenjin je osnivač komunizma u smislu totalitarnoga poretka temeljenoga na marksističkoj historiozofiji. Komunizam se sreće i u Platona, Morea, Campanelle, Babeufa,..-no, to nije glavna oznaka toga pojma. Mir Harven 12:55, 29. rujna 2005. (CEST)
Onda to treba tako i reči! U članku "komunizam", inače, prikaz je krajnje nedovoljan, dopunit ću to kada uzmognem. Riječ ima više značenja i ne može se inzistirati da je jedno glavno. "Prvotni kršćani živjeli su u komunističkim zajednicama" obična je izreka.
Glede proboja sremske fronte, ne znam, u redu da su trupe SSSR-a (da ne kažemo "Rusi" jer bilo je naravno i drugih) tu sudjelovale - trebalo bi tu navesti izvore! Ja sam u tekstovima koje sam pisao navodio punu referencu za tvrdnje koje nisu "opća mjesta" - no, nakon toga su kroz Slavoniju prema Zagrebu i dalje partizanske trupe išle same (s nešto, kako rekoh, Bugara). No, to nije bitno za ovu temu.
Sve se može provjeriti u vojnim i običnim enciklopedijama. Proboj kod Batine, a i drugdje je izvršila Crvena armija-a to je sadašnja RH. Mir Harven 12:55, 29. rujna 2005. (CEST)
Da si "preblag" odnosi se samo na činjenicu da si se ograničio na pokolj zarobljenih kod Bleoburga (vojnika i civila - moj djed po majci je bio tamo i ubijen oko tri mjeseca kasnije u Bjelovaru, bio je civil) a ne i druge forme terora koje su se sustavno provodile 1945.
Dalje, mislim da si se previše fokusirao na međunacionalne odnose i zanemario vrlo zaačajnu ekonomsku komponentu, kroz samoupravljanje, koje je bilo efikasnije od etatistički centralno planirane privrede, ali na kraju je skrahiralo - to se dogodilo u prvoj polovici 80-ih i prethodilo je provali šovinističke euforije u Srbiji.
I svakako treba urediti tekst da bude pregledniji, staviti podnaslove.
No, kako rekoh, pogledat ću i razmisliti.--Fausto 12:36, 29. rujna 2005. (CEST)
Bilo koja slobodna online enciklopedija je kolektivni pothvat. Glede stila i ostalog-to je stvar ukusa. Dovoljno je pogledati, npr., članke u sadašnjoj Hrvatskoj enciklopediji i, recimo, World Book (jedna od, recimo, triju najvažnijih enciklopedija na engleskom), pa se vidi golema razlika u stilu i organizaciji materijala. Tu nema jednoznačnih kriterija. Mir Harven 12:55, 29. rujna 2005. (CEST)


Usput-lako je provjeriti (naravno, ne na mreži, nego zavirivanjem u tekstove):

World Book (http://www.worldbook.com/ )-ovo je opis na wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/World_Book

Naša domaća: http://www.lzmk.hr/Index.aspx

Pa bilo u starima (iz doba SFRJ), bilo u Hrvatskoj enciklopediji, članke o: Dostojevskom, Kantu, Teoriji relativnosti, Gaussu, ruskom jeziku, kineskoj književnosti, matematici. Vidi se jasna razlika u pristupu. Mir Harven 13:05, 29. rujna 2005. (CEST)

Povijest BiHUredi

Drugi put kad budeš vraćao na staru inačicu, provjeri je li netko u međuvremenu izgubia sat vremena radeći wikipoveznice na dijelu teskta koji nije bio sporan ;) --Ante Perkovic

Kompletno točno za Ivu Andrića (kada bih glasao za pretsednika Hrvatske, glasao bih za tebe, a ne za Elephantusa :) 212.62.33.4 22:27, 9. listopada 2005. (CEST)

Vrijeđa me to. Službeni hrvatsko-srpski jezik (hrvatski ili srpski jezik) je sve dijalekte "oficijalizirao". Pogotovo naš Dalmatinski (koji je do ovih novih decenija bio i potpuno drugačiji jezik) Dalmatinski jezik je uništio rat, jer su Srbi većinski otišli, a ostali Hrvati. Pa nam je očuvana etnička jednolikost (tj. zaboravljanje tradicije i pretapanje u hrvatski jezik) No, ako ćemo već dijelit', taj jezik više liči na današnji Bosanski jezik i današnji Srpski jezik nego na današnji Hrvatski jezik. Još jedan primjer je Historija, a ne Istorija ili Povijest. Učili smo onako kak' su nas učili djedovi i držimo se tradicije, zar ne? 212.62.33.4 15:56, 10. listopada 2005. (CEST)

Ja samo želim da mi Elephantus odgovori na moje post-ove, a jedini način je da editujem tu stranicu. Osim toga, što mi ne odgovori??? 212.62.33.4 16:55, 10. listopada 2005. (CEST)

Ovo nije ni provokacija. Ovo je obična glupost. Mir Harven (nije mi se dalo naknadno logirati)

Pozdrav od SoliUredi

zelim uspostaviti kontakt sa tobom, email koji si ostavio nije u funkciji. Nikola Paradzik

Ma je, probaj ponovo. mharven@softhome.net Mir Harven 18:43, 10. studenog 2005. (CET)

Nema te dugo, gdje si? Ante Starčević 14:11, 3. prosinca 2005. (CET)

Huh...imam neke dodatne brige i poslove, pa ću možda biti aktivniji tek s početkom sljedeće godine. Pozdrav Mir Harven 16:12, 4. prosinca 2005. (CET)


UrduUredi

Imaš ponešto pravo, oni su prvenstveno 'Urdu speaking-people', jezik je prvenstveno ono što ih povezuje. Mora postojati neka zajednica koja je sposobna međusobno komunicirati... Evo pa čitaj [10]. Pozdrav od Zeljka iz Rijeke.

Da-no, zna se kako je nastao taj jezik (stilizacija hindustanija s početkom u 17. st.). Ne postoji nikakav "urdski narod" ni etnos. Postojanje jezika/dijalekta ne predmnijeva postojanje "naroda" (nema "kajkavskog naroda" ili "nynorškog naroda").Mir Harven 23:03, 6. prosinca 2005. (CET)

Urdu Nisam ih ja izmislio, poslao sam ti link, pogledaj ispod statističke podatke, piše točno:?People name: Urdu. Language: Urdu. Znači mi smo svi budale (nemoj se ljutiti). -Znaš Mir Haven, jezik povezuje, i njih i bilo koji narod na svijetu, kada ga izgubi, to je početak njegovog nestanka. Svi naši Hrvati šta su zaboravili svoj jezik, da jednog dana njihovi potomci više sene neće smatrati hrvatima nego pripadnicima naroda u čijoj sredini žive, i jezikom komuniciraju. Nisu vjerojatno nestali mnogi stari narodi koje smatramo nestalima, ali gubitak imena i jezika dovelo ih je do toga da su danas nešto drgo, a za svoje pretke možda ni ne znaju da su postojali. _oni se na mnogim mjestima spominju kao Urdu narod, a to ime će im i ostati. Pročitaj si onaj tekst do kraja. Ja vjerujem da ti razumiješ što govorim samo ti to ne odgovara, jeli tako!

Ne, nego si u krivu. Citirani tekst je obična brzopotezna objasnidba koja nema veze sa stvarnosšću. Dovoljno je konzultirati normalne rječnike: http://www.m-w.com/dictionary/Croatian (daje značenje stanovnika RH i jezika), dok za Urdu daje: http://www.m-w.com/dictionary/Urdu (jedino jezik). Također, u en wikipediji: http://en.wikipedia.org/wiki/Urdu (kvalitetan članak o jeziku, no, nema nikakve razdvojbe za potencijalnu etničku skupinu.). Nesporno je da je Urdu nastao u islamskom okružju, kakva je njegova povijest itd., kao i to da je službeni jezik u Pakistanu i sl. No-nema etničke gpupe koja se zove "Urdu", nego različite grupe, pod različitim imenima, rabe urdu kao standardni jezik. Ovlaš skupljeni ćlanci turističke ili ine namjene ne mogu biti dokazom za bilo što, stave li se uz stručne radove o dotičnom predmetu. Merriam Webster i Wikipedija (da ne idemo dalje) dovoljno su jasni. Mir Harven 10:31, 7. prosinca 2005. (CET)

Davor DomazetUredi

Ponistio sam tvoju promjenu na Davor Domazet jer u predzadnjoj verziji teksta nema niceg spornog.

--Ante Perkovic

Kao što rekoh u razgovoru o temi: nabrajanje mišljenja raznih skupina (osim toga-koji postotak ? Gdje ? U kojem mediju ?) nije relevantno za članak o nečijoj ekspertizi. Da se i ne govori da su ti stavovo lažni: Domazet ništa nije odobravao oko rata u Iraku, nego jejedino objasnio tko i kako. Opet-vidi razgovor. Mir Harven 10:47, 15. prosinca 2005. (CET)

HDZUredi

Malo mi je čudo što misliš da HDZ nije desničarska stranka.:) Da li misliš da sama stranka nije desničarska, ali da jeste i biračko telo koje je podržava? Pozdrav, --Pokrajac 23:42, 15. prosinca 2005. (CET)

Koje biračko tijelo ? Osim toga, "desno" nije isto što i "desničarski" (drugo je pomalo derogatorno, kao i "ljevičarski"). HDZ je stranka centra (sada), a u doba Franje Tuđmana nije bila stranka nego nacionalni pokret. O pitanju što je lijevo, centar ili desno, kod biračkoga tijela, dalo bi se raspravljati.Mir Harven 21:33, 17. prosinca 2005. (CET)


ekonomija HrvatskeUredi

OK rječima uspješna indstrija SRH sam možda pretjerao, ali me zanima od kuda tvoj podatak da Hrvatska danas ima veću industrijsku proizvodnju nego 1990. godine. Po drugoj promjeni u teksti ti se očito ne slažeš s nalazima komisije za pretvorbu da je su pri privatizaciji većine pravnih subjekata kršeni zakoni republike Hrvatske rjecina

Jesi li siguran da je opća fraza koju si naveo istinita ? Da se radi o kršenju pozitivnih zakona ? Otkud onda, nakon toliko godina-ništa od represivnih mjera protiv-ako je točno što si rekao- lopova i prevaranata ? Prije bih rekao da je golema većina privatizacije legalna i zakonita, no, sami zakoni su bili tako rastezljivi i muljavi da je dobar dio (ne znam koliki) same privatizacije zapravo krađa i pljačka. Kao i u praktički svim ex-komunističkim zemljama, osim Slovenije (možda i Mađarske, ali ni za to nisam siguran). Glede izvora za hrv. gospodarstvo, lako je provjeriti sve u knjizi Jakova Sirotkovića:"Hrvatsko gospodarstvo" (može i druga knjiga, s Družićem). http://www.sveznadar.com/knjiga.aspx?knjiga=58349, http://www.sveznadar.com/knjiga.aspx?knjiga=67263 U prvoj je knjizi dana analiza hrv. gosp. u cijelom 20. stoljeću, kao i pobijanje memorandumaša (Kosta Mihailović i sl.) Mir Harven 22:15, 18. prosinca 2005. (CET)

NijemciUredi

cc. 62,000,000 Nijemaca živi u Njemačkoj (2005), ono što fali do 82,000,000 više nisu Nijemci nego pripadnici drugih naroda, uz Nijemce još 79 ih živi u Njemačkoj. To su službeni podaci Ujedinjenih Naroda koje je 'Josha Project' stavio na internet. Pa nisi valja pod utjecajem Nahabederea. Pozdrav Mir Haven. Evo i dokaz http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=GM]

Čekaj-"Donjih Sasa" ima preko 9 milijuna ? Jel' to neka zafrkancija ? "Donji Sasi" ne postoje kao narod. To je kao da kod nas proglase Dalmatince ili Podravce za "narod". Taj Joshua je trknut. Mir Harven 22:18, 18. prosinca 2005. (CET)
Odi na Croatia, pa ćeš vidjeti da su u toj zemlji većina neki "Croats" koji govore neki "Serbian". Toliko o tom izvoru. Mir Harven 22:21, 18. prosinca 2005. (CET)

Svete krave...Uredi

Bok,

Možeš ti meni tumačiti što god hoćeš, ali mislim da ovo nije stil za wikipediju: Time je dirnuo u svetu kravu liberalno-lijevog «antifašizma» ....

Vidim da barataš s dosta činjenica, potkrepljuješ svoje tvrdnje linkovima... to je sve super. Kad bi se suzdržao od pretjeranog cinizma, bilo bi još bolje! Ovo je ipak enciklopedija.

--Ante Perkovic

Preformuliraj da bude neutralno, ili izbriši. Mir Harven 22:23, 18. prosinca 2005. (CET)

Joshua daje podatke koje ima UN (Ujedinjeni Narodi) pa reci UN-u da su trknuti.

Ako UN u svojim publikacijama tvrdi da u Njemačkoj živi preko 9 milijuna pripadnika nekog naroda koji se zovu Sasi, a koji nisu Nijemci-onda su munjeni i treba ih pod hitno rasformirati. To je suludo. Logično bi bilo reći da se ode na kakavslužbeni njemački situs, no, sama je ideja saskoga naroda- suluda. To je germansko pleme, kao Alemani ili Langobardi. To su sve sada Nijemci i ništa drugo. Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)

Eto sada vidiš kako je to kada nekom uzimaš njegov jezik ili etničku pripadnost. Sasi su prije narod nego Nijemci, koji su (što se mene tiće) više zbirka etnički srodnih grupa. Sasi su učestvovali u izgradnji engleskog naroda i njemačkog (kojega više volim zvati nacijom).

Ovo ne ću ni komentirati. Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)

Sase i čakavce iz Dalmacije ne možeš uspoređivati, jer pleme Dalmatinci nikada nije postojalo,

Kakvi čakavci ? Većina Dalmatinaca su štokavci, samo dio (Boduli) su čakavci. Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)

a Sasi su itekako postojali, a u Njemačkoj su opstali do danas, po čemu je misliš Saska dobila ime, nisu ga izmislili nego su je dali po sebi.

Postoji i u Engleskoj Wessex (Zapadna Saska), pa nitko ne misli da se i tamo radi o nekom narodu. To su plemena koja su se pretopila u narode. Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)

Nijemci su svakako u postupku stvaranja nacije u kojoj učestvuju i Švabe i Bavarci i Sasi. Što se tiće Urdua, to je svakako prvenstveno jezik, ali su etnolozi sebi uzeli za pravo da posude ovaj lingvistički termin kako bi opisali ovaj golemi koktel malenih etničkih zajednica, srodnih plemena i kasta koje se služe tim jezikom. Moraš znati da su oni stari 4,000 godina kroz koji su se period formirali, svjesni su svoga jezika i zajednice i jednoga dana će se zasigurno početi nazivati Urdu narodom,

? Ja nešto znam indijsku povijest, no, urdu je iz 17. stoljeća. Kakvih 4.000 godina, to je kultura Mohenđo-Daro. Kakav je ovo stil razmišljanja ? Plemena, stare civilizacije,...? Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)

imenom koje su im dali etnolozi posuđenim lingvističkim nazivom.

Osobno ne vjerujem da će se urdufoni stopiti u neki narod (kao što ne će ni hindufoni)-no, to nema veze. Sada nema nikakvog urdskog naroda, ni hindskog. Mir Harven 23:28, 18. prosinca 2005. (CET)


UrdofoniUredi

Arya narodi su došli negdje u 2 mileniju prije Krista u Indiju i donesli jezike koji su se proširili po Indiji, razumio si ti to Mir Haven (to je 4 tisuće godina). -Viodiš kako nas nazivaju Srbima, a i ti si ko ti 'oni', pa nemoraš priznavati njihovu pripadnost.

Kaos. Jedno je govor o indoeuropskim jezicima i njihovnim povijesnim oblicima, a drugo o modernim standardnim jezicima. Vernakulari su u Indiji nastajali tek u drugom mileniju nove ere. Mir Harven 23:50, 18. prosinca 2005. (CET)

I ja sam polu-švabo i polu-hrvat, smatram se podjednako i jednim i drugim. Nijednu mi ovu naciju ne možeš uzeti. Pozdrav i sve ti najbolje za buduće blagdane. Zeljko Kinder-Rončević.

Hvala, ali....? Čemu ovo ? Jesam li krivo shvatio ? Mir Harven 23:50, 18. prosinca 2005. (CET)

Arya narodi , su oni narodi koji su sa sobom donesli iranske jezike u Indiju. Nema veze sa onim ostalim indoeuropskim jezicima koji ne pripadaju indo-iranskoj skupini. Imenom arya označavali su svoje iransko porijeklo, nazivi hindusi i hindustan nastali su tek u Indiji. Znači morala su postojati plemena, i kasnije kaste koje su prihvatile silom ili milom jezik kojim danas govore. Nema kaosa, nema ljutnje. Ja nisam izmislio Urdue, ali neko je i ja ga podržavam.

Pisci i knjizevniciUredi

Bok,

Koja je razlika izmedju pisca i knjizevnika? Znam da razlike ima, ali ne bi znao objasniti.

Sombrero
Obično se pod književnost trpa tzv. imaginativna literatura (poezija, roman, ep, pripovijetka, drama, ..i rubniji žanrovi kao eseji, biografije, memoari (s umjetničkim štihom), dnevnici, aforistički zapisi,..). Pisci su i književnici (u navedenom smislu), ali i publicisti koji pišu političke analize, programe i slično. Nekad je teško odrediti razliku između stručne literature (to nisu pisci-npr. ljudi koji su autori sveučilišnih udžbenika iz kemije ili zemljopisa). Pisci u "neknjiževnom" smislu su kod nas Eugen Kvaternik, Tuđman (u "Bespućima", ali ne u nekim drugim djelima koja su povjesničarska), Šuvar (u polemikama, ali ne u "Sociologiji sela"),Tomac ("Prijepori o nacionalnom"), ...Postoje i filozofski pisci, koji nisu "pravi" filozofi, ali pišu knjige: npr. Danilo Pejović i sl. U svijetu su književnici očito Homer, Pindar, Moliere, Tolstoj,...La Rochefoucauld, Pascal (u "Mislima", iako to neki stavljaju i pod teologiju ili religijsku filozofiju), Hercen i Saint Simon (memoari), Emerson (eseji i dnevnici). Pisci koji nisu književnici su Kennedy (Profils of courage), Hitler (Mein Kampf), Lenjin (Čto delat' ?), Spengler (Der Untergang des Abenlandes), Berlin (Russian thinkers), Joseph Campbell (The Masks of God), ..Mir Harven 11:06, 19. prosinca 2005. (CET)

Gdje spadaju novinari? U pisce, ali ne i u književnike?

Sombrero
Hmm..novinari koji skupe tekstove i objave ih (Letica je to napravio, pa mislim Starešina i dr.) su pisci, ali ih se teško može staviti u književnike. S.P. Novak je u "Povijesti hrv. književnosti" stavio i Ivkošića-ali i Ruđera Boškovića, pa je to, realno, proizvoljno. Pokušat ću sažeti: književnici su oni iz imaginativne literature koja je opisana u udžbenicima (kod nas,mislim Milivoj Solar itd.). Žanrovi su drama, ep, poezija, pripovijest, memoari, aforizmi, eseji, biografije, književna kritika i sl. Pisci pišu "neimaginativnu literaturu". To su često polemike, prikazi nekih društvenih tema, pa i popularizatori znanosti (npr. pokojni Steven Jay Gould) i sl. Ljudi koji nisu pisci-iako bi se, tehnički, mogli takvima proglasiti- su koji napišu sklepane autobiografije (Clinton i razni glumci-od starijih Errol Flynn sl.) ili autori stručnih knjiga (udžbenika iz kirurgije ili biologije ili psihologije). Dakle-neknjiževni pisci ipak profesionalno pišu, često, u neimaginativnim žanrovima-a opet ne pišu, stalno, stručne ili znanstvene knjige. Također, padobranci koji napišu autobiografiju ili nešto nabrzaka nisu pisci. Isto-nerijetko se u književnost stavlja dobro pisana filozofija (Platon, Epiktet i Nietzsche), ali ne dosadna i loše pisana (većina Aristotela osim "Etike" i "Poetike" i Hegel). Valjda je ovo bar približno jasno. Mir Harven 11:28, 19. prosinca 2005. (CET)

HazariUredi

OK Mir Haven, hajde ubaci, idem off line, malo na TV. Zeljko. Pošalji mi link.
Vrati se natrag na suradničku stranicu »Mir Harven/Arhiva 1«.