Razgovor sa suradnikom:Mostarac/Arhiv4

Aktivne diskusije
Arhiva

Arhiv


1 2 3 4 5 6 7 8

Internet-group-chat.svg
Ostavite mi novu poruku OVDJE

RevertUredi

Možeš mi objasnit koja svrha ovoga? Suradnik Phantom je samo uklonio nepotrebni (dupli) podnaslov.--Saxum  22:33, 9. lipanj 2009. (CEST)

NagradaUredi

Oprosti, tek sam sad vidio nagradu. Hvala!--Phantom (razgovor) 15:17, 12. lipanj 2009. (CEST)

Hrvatska samoupravaUredi

Pozdrav Mostarac, načinio sam kartu koja bi pretstavljala područje na kojem je proglašena hrv.samouprava, ali ne znam da li je točno [1]. Koliko znam, hrv. samouprava je obuhvaćala područja Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske, Hercegovačko-neretvanske, Posavske i Središnjobosanske županije, kao i općina izvan te 2 županije (žepče i Usora).
Ono u čemu je problem, je što ne znam da li je ista obuhvaćala sve općine u dvje županije u kojima Hrvati nisu imali 2/3 većinu (herc-neretv i sred.bosna), poglavito mislim na općine tipa Donji Vakuf sa muslimanskom većinom. Jer ovako mi ispada dosta veliko (nije da ne bi trebali dobiti i više, ali:))
P.S. Radim novu kartu općinskih izbora BiH 2009. U nekim općinama tipa Bosanski brod [2] je hrvatska lista dobila najviše glasova :) (istina bog tu su bile ujedinjene skoro sve naše stranke, a srpske su bile posebno, no svejedno ako je u Bosanskom Brodu 20% vijećnika Hrvata to je jako dobra vijest :)))
E sada, karta će prikazivati koliko je vijećnika Hrvata u pojedinim općinama. Što znači da bi trebalo u tu brojku uključiti i sve one koji se vode kao takvima (npr da je komšić negdje vijećnik i on bi ušao u tu cifru, iako lik od Hrvatstva nema niti H). Htio bih prikazati koliko formalno ima hrvatskih vijećnik, a to znači da bi vijećnike stranaka Radom za Boljitak i SDP morao na neki način razvrstati po nacionalnoj osnovi.
Tu bi mi koristila tvoja pomoć. Da li možda znaš neku stranicu gdje se to može provjeriti ? Ili bar naći imena i prezimena tih vijećnika?
Za Mostar sigurno znaš tko je tko...
Još bi mi dobro došle i ove mješovite županije (ili općine izvan njih), a koliko sam shvatio SDP je nešto petljao i po manjinskim pravima da dobije većinu u Sarajevskoj županiji.
Uglavnom, znam da ti likovi nemaju veze sa Hrvatima (većinom), ali svejedno me interesiraju nekakvi brojevi. Isto bi moglo koristiti prilikom crtanja granica hrv. entiteta. Npr u Novom Travniku nije isto da li je vijećnika hrv nacionalnosti 10,11,12 ili 13. Unaprijed hvala prijatelju --Čeha (razgovor) 21:47, 12. lipanj 2009. (CEST)

Tenks, majstore, ispraviti ću ovo, a ove karte izbora (dakle nacionalnosti općinskih vijećnika bi trebale poprilici ovako ispasti: [3] [4] (i za srbe ću jednu složiti:)... --Čeha (razgovor) 11:52, 13. lipanj 2009. (CEST)

Stavio izmjene. [5] Dodao sam još Doljane i hrv. dio kod Fojnice u Samoupravu. Mislim da bi oni isto trebali biti dio toga :) Ajde škicni, pa ako nađeš neke greške da ispravim :) --Čeha (razgovor) 12:11, 13. lipanj 2009. (CEST)

Središnja BosnaUredi

E, Mostarac naletio sam ti na jednu grešku na [6]. Karta ne prikazuje općinu Maglaj čiji je južni dio (Novi Šeher) bio sastavni dio hrvatskog Žepča. Pa ako, ti se da, ispravi to :) --Čeha (razgovor) 21:51, 13. lipanj 2009. (CEST)
Tenks majstore:) Da, znam s vremenom uvijek neka zafrkancija. A sad će i ljeto :)--Čeha (razgovor) 14:59, 15. lipanj 2009. (CEST)

2 nove karteUredi

Na ovim stvarima se možda malo bolje vide učinci daytonskog sporazuma na položaj Hrvata u BiH. [7] [8] --Čeha (razgovor) 00:33, 19. lipanj 2009. (CEST)

PredložakUredi

Nema na čemu. Svaka čast na člancima. Samo tako nastavi.

Pozdrav!!!!!!!!!!!!
F.Pavkovic, 0:58, dana 23. lipnja, godine Gospodnje 2009.

Malo izvoraUredi

Mostarac, marljiv si, napisao si mnogo vrlo dobrih članaka, napredovao si od prvih dana na Wikipediji, ali zamolila bih te ako možeš učiniti još jedan korak dalje. Vidim dodaješ internetske stranice kao izvor, no, potrudi se članke potkrijepiti i kojom knjigom, jer podatak poput ovog: "... Već 1385. ima 35 samostana, od kojih je samo 4 bilo na području Bosne...", ako nije potkrijepljen nekom referencijom nije vjerodostojan. Također i članak o hrvatskoj glazbi u BiH za sada nema niti jedan izvor, molim te dodaj ih. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:19, 23. lipanj 2009. (CEST)

Ok, držim te za riječ. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:44, 23. lipanj 2009. (CEST)

Hrvatski jezik i predložakUredi

Mostarac, hrvatski jezik organski je dio predloška {{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}, no članak o hrvatskome jeziku ne može se podvući samo pod kulturu Hrvata Bosne i Hercegovine, što se tim predloškom implicitno govori, te mu stoga nije mjesto u članku o Hrvatskom jeziku. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 17:38, 23. lipanj 2009. (CEST)

Ja govorim hrvatskim, ali nisam Hrvat iz BiH --Ex13 (razgovor) 17:48, 23. lipanj 2009. (CEST)

-Primio na znanje! --Mostarac (razgovor) 17:52, 23. lipanj 2009. (CEST)

Hrvati BH (2)Uredi

Ex13 je ovdje u pravu, objasnit ću na primjeru:

  • Davor Šuker je rođen u Osijeku (Hrvatska), roditelji su mu iz BiH, ali to njega ne čini Hrvatom iz BiH, nego porijeklom iz BiH, te mu nije mjesto u članku Hrvati Bosne i Hercegovine, ili bar mu nije mjesto u tablici Poznati Hrvati Bosne i Hercegovine. Ako se napravi nova tablica Poznati Hrvati porijeklom iz Bosne i Hercegovine, onda je problem riješen. Ako bi postupali suprotno, onda bi bili slični nekim drugim narodima koji ističu svoju nacionalnost kako to lijepo Ex13 piše do 10 koljena, a ja mislim da je hr Wikipedija bolja od toga. Dogovoreno? SpeedyGonsales 18:09, 23. lipanj 2009. (CEST)

PrikažiUredi

Koristi što češće tipku 'Prikaži'. Za ovoliko promjena u dva dana stvarno nema potrebe.--Phantom (razgovor) 19:24, 23. lipanj 2009. (CEST)

PavličevićUredi

Mostarac, jesi li slučajno imao prilike čitati knjigu Dragutina Pavličevića "Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine"? Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 04:03, 24. lipanj 2009. (CEST)

Mostarac, hehe, dobra mi je ta Pavličevićeva knjiga, čitala sam je u papirnatom izdanju. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 11:59, 24. lipanj 2009. (CEST)

LiteraturaUredi

A ovo si kao sve pročitao kad si pisao članak--Ex13 (razgovor) 12:10, 24. lipanj 2009. (CEST)

Nemože. Kod pisanja radove navodi se ona literatura koja je korištena za pisanje, a ne izbor literature za one koje žele znati više. --Ex13 (razgovor) 12:16, 24. lipanj 2009. (CEST)

Obrazovanje Hrvata BiHUredi

Nema frke :) Ako stignem bit će već sutra gotovo:) --Čeha (razgovor) 16:40, 24. lipanj 2009. (CEST)

obrazovanje u republici HrvatskojUredi

Obrazovanje u RH je definirao kao ustavno pravo: članak 65 ustava RH definira osnovno obrazovanje kao obavezno i besplatno, dok se srednješkolsko i fakultetsko obrazovanje definira kao jednako dostupno svim građanima RH.

Obrazovni sustav
Iako je Hrvatska prošla kroz višestruka ratna iskustva u prethodnom stoljeću, ipak je uspjela izbjeći njihov veći utjecaj na razvoj obrazovnog sustava.
Osnovno i srednješkolsko obrazovanje je u besplatno jer je većinom subvencionirano od strane Ministarstva obrazovanja RH. Visoko obrazovanje je također većim djelom besplatno jer vlast financira sva javna sveučilišta i omogućuje im slobodno postavljanje kvota za upis, koje se vrednuju preko prethodnog rezultata pojedinog studenta (najčešće srednješkolske ocjene i rezultati prijemnih ispita).
Međutim, važno je napomenuti da zbog niskih učiteljskih plaća trenutno vlada nestašica učitelja, nastavnika i profesora u RH. Ovaj manjak učitelja je postao gorući problem zbog velikog broja obrazovnih programa u RH.
Dosta kritike je upućeno zbog studentskog učestvovanja u nastavi i u implementaciji novijih politika. Po Josephu Lowtheru troškovi BDPa za obrazovanje u RH iznose samo 4% što je prilično ispod europskog prosjeka.
Hrvatska je potpisala bolonjsku deklaraciju na praškom sastanku ministara odgovornih za visoko obrazovanje 2001, obvezujući se s time na prilagodbu visokog školstva Bolonjskom procesu do 2010 godine. Prvi studenti koji su krenuli studirati po procesu su započeli studiranje fak. godine 2005/06.
2005 hrvatska Vlada je odlučila započeti sa programom redefinicije obrazovnog standarda za osnovne i srednje škole. Ime projekta je HNOS, tj. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. U školskoj godini 2005/06. novi sustav je testiran u 5% osnovnih škola
Obrazovanje u ranoj dječjoj dobi
Obrazovanje u ranoj dječjoj dobi je organizirano u vrtićima koji nisu obvezni. Djeca mogu početi pohađati vrtiće od 1. godine. Postoji više od 450 raznih vrtića u cijeloj zemlji, većinom upravlja država, ali postoje i privatni. Dosta vrtića je spojeno sa osnovnim školama (nastava se održava u istim zgradama).
Osnovno školsko obrazovanje
Osnovna škola u RH traje 8 godina i obavezna je. Školovanje počinje za djecu u 6oj ili 7oj godini.
Razredi se djele na 2 djela:

  • Od 1. do 4., kada jedan učitelj predaje jednom razredu, sa predmetima poput hrvatskog, matematike, likovne kulture, prirode i društva i barem jednim stranim jezikom (obično je engleski jezik obavezan u 4. razredu)
  • Od 5. do 8., kada više nastavnika predaje različite predmete, sa dodanim predmetima poput povijesti, zemljopisa, biologije, kemije, fizike i u dodatku sa engleskim ponekad i drugi jezik (obično njemački, francuski ili talijanski).


Otkada je osnovna škola postala obavezna za doba SFRJ, postotak nepismenosti u Hrvatskoj je pao na malen broj. Većina djece uspjeva završiti osnovnu školu.
Razred u kojem djeca po prvi puta uče strani jezik varira od škole do škole i također ovisi o dostupnosti profesora za jezik kojeg su djeci odabrali roditelji. Neke škole podučavaju engleski već od 1. razreda, ali je isti uobičajenije učen tek u 4. ili 5. razredu. Najpopularniji strani jezici su engleski, njemački, talijanski i francuski.
Osobe koje su završile samo osnovnu školu su klasificirane kao NKV (nekvalificirani radnici) u uredu za zapošljavanje. Trenutno u RH postoji 940 škola. Javne škole su pod nadzorom lokalne samouprave, gradova i općina.
Srednje školsko obrazovanje
Srednje školsko obrazovanje je trenutno opcionalno, iako većina političkih stranaka radi na tome da se proglasi obaveznim. Srednje škole u RH su podijeljene u :

  • gimnazije (sa 4 moguća usmjerenja; prirodnoslovno-matematičke (specijalizirane u prirodnim znanostima, matematici i informatici), jezične (u kojima su barem 3 strana jezika obvezatna), klasične (u kojima je nastava scentrirana oko znanja iz antičke povijesti, poimenice latinskog i grčkog jezika) i opće gimnazije (koje pokrivaju opće znanje bez posebnih specifičnosti).
  • obrtničke škole

Gimnazije, ekonomske škole i tehničke škole traju 4 godine. Postoje također neke obrtničke škole koje traju 3 godine. Srednje škole opskrbljuju učenike sa znanjem potrebnim za radnu okolinu u Hrvatskoj. Osobe koje završe srednju školu su klasificirani kao srednja stručna sprema ili SSS.
Trenutno postoji oko 90 gimnazija i 300 obrtničkih škola u RH. Javne škole su pod nadzorom lokalne samouprave, županija.
Visoko školsko obrazovanje
Učenici mogu birati između 2 vrste viskoškolskog obrazovanja:

  • veleučilišta (višeg stupnja obrazovanja)
  • sveučilišta (najvišeg stupnja obrazovanja)

Razlika između 2 vrste je nekoć bila dužina školovanja i završna klasifikacija radnika, međutim trenutna podjela se gubi nakon uvođenja bolonjskog procesa. Nekoć je koncept visokih škola odgovarao njemačkom modelu Fachhochschule.
Osobe koje su prethodno završile višu školu su bile klasificirane sa višim znanjem odnosno višom stručnom spremom ili VŠS. Osobe koje su prethodno završile obrazovanje na sveučilištu su bile klasificirane sa visokim znanjem odnosno visokom stručnom spremom ili VSS. Također je bilo moguće pohađati postdiplomske studije i zavrijediti titulu magistra (2 godine dodatnog obrazovanja) ili doktora (još godinu povrh 2 magistarske) znanosti. Promjene u visokom školstvu 2003 koje su uvele bolonjski proces su ukinule taj način klasifikacije. Po bolonjskom procesu klasifikacija je sljedeća:

  • prvostupnik (nakon 3 godine školovanja)
  • magistar (nakon dodatne 2 godine školovanja,sveukupno 5 god)
  • doktor (nakon dodatnih 3 godina školovanja, sveukupno 8 god)

sad tu dolaze pozicije viših škola i faxova....
Sva veća sveučilišta u Hrvatskoj se sastoje od neovisnih fakulteta. Svaki fakultet održava svoju administraciju i profesorsko osoblje. Fakulteti se baziraju na pojedinim specif. područjima učenja, npr. pravo, elektrotehnika, informatika, ekonomija, itd... Opis hrv. visokog školstva je od srpnja 2008 dostupan na [9] koje je izdano od strane ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u srpnju 2008.
Druge obrazovne ustanove
U RH postoji velik broj muzičkih škola (osnovnih i srednjoškolskih) i također javne škole za posebno obrazovanje (za osobe sa poteškoćama u učenju) (ili razredi u običnim školama).
Također postoji više od 30 instituta, najveći među njima je....
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je zadužena za promicanje jezika, kulture te znanosti od svog osnivanja 1836.
Voila :)
Nadam se da će pomoći;)
Javi kada uneseš završne preinake (ove neke lokacije i slično....)
--Čeha (razgovor) 23:06, 24. lipanj 2009. (CEST)

Kategorija:Biografije, MostarUredi

Imamo tu kategoriju, pa ubaci ako ima (a vjerujem da ima) još Mostaraca.--Uskboy 13:25, 26. lipanj 2009. (CEST)

KarteUredi

Izradio sam neke povijesne karte za područje BiH (antika i rano srednjevjekovlje). Mislio sam složiti i kasni srednji vijek i turska osvajanja, ali jednostavno mi se ne da :)
Ako to ikada napravim probati ću to ukomponirati u jedan filmić; povijest BiH (animated gif:). Ali o tom potom :) [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16]


--Čeha (razgovor) 16:33, 27. lipnja 2009. (CEST)

Ma htio sam da Hrvati budu označeni plavom, kako je i na kartama 90ih. Budem ispravio kad ulovim vremena:) --Čeha (razgovor) 14:55, 29. lipnja 2009. (CEST)

3.entitetUredi

Ej Mostarac! Bio na par rasprava po hercegbosanskom forumu, pa dobio jednu ideju [17]. Jedan suradnik je spomenuo da mu se sviđa stara karta 3entiteta (iako je posavska granica malo teže ostvariva), ali da bi bilo još bolje da je i Žepče spojeno s maticom.
Pa išao malo pogledati. Da nam Srbi vrate Komušinu (isto teško izvedivo, ali:) možda bi mogli i nažicati ovaj 30km koridor od Žepča do Jajca. To je rijetko naseljeno područje, većinom brdski teren, pa mislim da bi se to onda i dalo napraviti. Onda imaš skoro cijelu povezanu HB, osim ovih par konjičkih sela, Usore, Daštanskog, ovih par sela oko Turije kod Konjica i Brčkog.
Na ovoj karti je i Mostar podijeljen što smatram da je prošlost i da sada laganini možemo dobiti cijeli gradi, a koliko vidim i u Travniku stojimo malo bolje (približavamo se trećini pučanstva u općini). Gledano sa stajališta granica vjerojatno bi se još nešto moglo nažicati, barem proširiti ovaj koridor na sjeveru Konjica ili krenuti prema Kostajnici, Bijeloj ili Klisu... (iako tamo trenutno nema Hrvata).
Da u Hrvatski entitet uđe toliko muslimana koliko bi Hrvata ostalo izvan njega u područjima pod muslim. nadzorom po popisu iz 91 to bi bilo pravedno riješenje :) --Čeha (razgovor) 10:47, 2. srpnja 2009. (CEST)

Pa da, nije puno zemlje a još je slabo naseljena :) --Čeha (razgovor) 11:01, 4. srpnja 2009. (CEST)

Hrvatske općineUredi

Evo par karata hrvatskih općina u BiH [18] [19] Stanje se u principu odnosi na 1991. Na većini tih prostora bi Hrvati trebali biti većina po starom popisu. Iznimka je Glamoč, kojeg sam proširio do Drvara. Ali ta općina će kroz par godina imati Hrv većinu, pa;) --Čeha (razgovor) 13:57, 2. srpnja 2009. (CEST)

HNK BjelopoljacUredi

Jesi siguran da oni neće igrat drugu ligu?--Uskboy 13:17, 7. srpnja 2009. (CEST)

OK! U drugoj ligi nije ništa sigurno do prvog kola ;)--Uskboy 13:24, 7. srpnja 2009. (CEST)

Ocel bit ista od ovih ganaca?--Uskboy 15:26, 7. srpnja 2009. (CEST)
Hvala! ;) Simpatizer, naravno!--Uskboy 19:18, 12. srpnja 2009. (CEST)

Povijest Hrvata BiHUredi

Lijepo napravljeno :) Tenks. --Čeha (razgovor) 22:19, 7. srpnja 2009. (CEST)

Dodao još par karata [20]. Ako ću uspjeti (treba naći softwer pa se pozabaviti istim) napraviti ću i gif povijesti na području današnje BiH(do A-U uprave). Ajde molim te ako ti nije teško prekontroliraj malo granice, ako naletiš na neku grešku da ih ispravim. --Čeha (razgovor) 09:51, 8. srpnja 2009. (CEST)

Hvala amigo :) --Čeha (razgovor) 08:34, 14. srpnja 2009. (CEST)

Vjerodostojni izvoriUredi

Mostarac, vidjeh prilikom tvojih uređivanja par podataka iz izvora koji će možda biti uklonjeni jer nisu vjerodostojni. Kao što znaš članci trebaju sadržavati samo provjerljive informacije iz vjerodostojnih izvora, a neki internetski portali koji iznose razne podatke ili tvrdnje bez izvora tih podataka i koji samostalno rade nereprezentativna istraživanja ne mogu biti kvalitetan izvor podataka. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 17:10, 8. srpnja 2009. (CEST)

zrinjskiUredi

Jesi bio na utakmici? BHT - sramota--Uskboy 18:02, 16. srpnja 2009. (CEST)

Fala!--Uskboy 15:44, 17. srpnja 2009. (CEST)

Šport u hrvUredi

Hrvatska je jedna od zemalja sa reputacijom države koja proizvodi kvalitetne športaše u raznim športovima. Omiljeni športovi u Hrvatskoj uključuju nogomet, rukomet, košarka, vaterpolo i tenis. Hrvatska izabrana momčad je osvojila broncu na svjetskom prvenstvu u nogometu 1998 na kojem je Davor Šuker osvojio zlatnu kopačku kao najbolji golgeter. Država je u suradnji sa susjednom Mađarskom neuspješno sudjelovala u nadmetanju za Europsko prvenstvo u nogometu 2012. Hrvatski rukometni tim je osvojio svjetsko prvenstvo 2003 i dvaput olimpijsko (1996 i 2004). Ivano Balić je proglašen najboljim rukometnim igračem svijeta. RK Zagreb je osvojio dva puta europsko prvenstvo, a RK Bjelovar jednom. Košarkaška reprezentacija je osvojila treće mjesto 1994 na FIBA-inom svjetskom prvenstvu, drugo na ljetnim olimpijskim igrama 1992 i treće na europskom prvenstvu 1993 i 1995. Hrvatski košarkaški klubovi su bili europski prvaci 5 puta. KK Split tri puta i LK dva puta. Treći najpoznatiji klub je KK Zadar. Hrvatski košarkaši poput Dražena Petrovića i Tonija Kukoča su bili među prvim stranim igračima u NBA ligi u SAD-u. Reprezentacija Hrvatske u vaterpolu je trenutni svjetski prvak. Mladost je sedam puta bila europski prvak te je osvojila naslov najboljeg kluba 20og stoljeća u europskoj nacionalnoj ligi. Jug i Jadran su oboje po tri puta osvojili europsko prvenstvo. Hrvatski tim u Davis kupu(tenis) je osvojio naslov 2005. Teniski igrač Goran Ivanišević je jedan od najpoznatijih hrvatskih športaša koji je osvojio natjecanje u Wimbletonu 2001 u kategoriji za muške solo igrače. Neki od drugih poznatih sportaša su Janica Kostelić i Ivica Kostelić u skijanju, Blanka Vlašić u atletici, Duje Dragonja, Sanja Jovanović i Đurđica Bjedov u plivanju, Dražen Petrović, Krešimir Ćosić, Toni Kukoč i Dino Rađa u košarci, Matija Ljubek u kajakarenju, Željko Mavrović i Mate Parlov u boxu, Branko Cikatić i Mirko Filipović (poznatiji kao Cro Coop) u kickboxu i borilačkim vještinama i UFC borac Goran Reljić u mješanim borilačkim vještinama, Tamara Batoš u stolnom tenisu.

To bi trebalo bit to ;) Pozdrav, --Čeha (razgovor) 01:37, 18. srpnja 2009. (CEST)

Zanimljiva dokumentacijaUredi

Str 22 [21] tko je branio Srebrenicu dok su postrojbe iz Srebrenice pokušavale osvojiti Turiju kraj Konjica? Ovaj link je za fronte [22] srednje bosne, a ovdje [23] ima za Konjic. Ima još prilično zanimljivih dokumenata na Praljkovim stranicama... --Čeha (razgovor) 10:34, 25. srpnja 2009. (CEST)

Zanimljiva dokumentacijaUredi

Str 22 [24] tko je branio Srebrenicu dok su postrojbe iz Srebrenice pokušavale osvojiti Turiju kraj Konjica? Ovaj link je za fronte [25] srednje bosne, a ovdje [26] ima za Konjic. Ima još prilično zanimljivih dokumenata na Praljkovim stranicama... --Čeha (razgovor) 10:39, 25. srpnja 2009. (CEST)
E da, P.S. Ako će ti se dati ispravi kartu [27] držali smo malo više Kiseljaka i Fojnice ;) [28] --Čeha (razgovor) 10:39, 25. srpnja 2009. (CEST)

Povijest MostaraUredi

[29] Ima zanimljivih stvari tu ;) --Čeha (razgovor) 20:32, 31. srpnja 2009. (CEST)

gradonačelnik,kriza, statut itdUredi

Bog!

moga bi napisat štogod o ovoj krizi sa izboron gradonačelnika, statuton grada i sl. s obziron da to traje već dulje vrimena.--Añtó| Àntó (razgovor) 11:51, 18. kolovoza 2009. (CEST)


Upravo zbog tega bi i tribalo napisat... i prevesti na en.wiki --Añtó| Àntó (razgovor) 18:23, 22. kolovoza 2009. (CEST)

re:BravoUredi

Nema na čemu. Istina prije svega.--Jack Sparrow (razgovor) 16:47, 28. kolovoza 2009. (CEST)

Hrvati iz BiH u dijasporiUredi

Bok! Postoji li neka statistika o Hrvatima iz BiH u dijaspori? Vidite ovdje Je li ovaj broj (za hrvati iz BiH) samo u Njemačkoj ili u cijeloj zapadnoj Europi? A koliko hrvati u Hrvatskoj je hrvati iz BiH (možda samo ljudi koji su rođeni u BiH i njihova djeca)? Hvala i pozdrav! --Litany (razgovor) 23:48, 31. kolovoza 2009. (CEST)

Neka, neka... Proćito! Delača nepoznam, možda sam ga i vidio nekad ako je dolazio u Uskoplje.--Uskboy 21:50, 5. rujna 2009. (CEST)
Ma i sam sam to mislio, ali imam premalo informacija čak i za mrvu. Pokušat ću nešto. Polako će i one poplavit ;) --Uskboy 13:29, 7. rujna 2009. (CEST)
Druga liga zapad I više nepostoji skoro svi klubovi su sad u 1 županijskoj ligi moje županije :)). Pa ispravi u u članku, da ja nebi cacko.--Uskboy 12:08, 18. rujna 2009. (CEST)

Prikaži?Uredi

Mostarac, a "prikaži..."? Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 02:45, 12. rujna 2009. (CEST)

Baš i ja to htjedoh napisat :-) --braco (razgovor) 15:55, 12. rujna 2009. (CEST)

Kolege oprostite! --Mostarac (razgovor) 21:46, 13. rujna 2009. (CEST)

Armando MarenzziUredi

Proviri je li Marenzzi ili Marenzi. U novinami san ga pri nalazia kao Marenzi, a pri rata ka' Marenci. Kubura (razgovor) 17:33, 22. rujna 2009. (CEST)

Evo ti jedan stari članak sa nogomet.com [30], virojatno je iz "Slobodne Dalmacije".
"U doba kad je šibenski napad (Marinić, Orošnjak, Nadoveza, Aralica, Rora) predvodio Pere, koji će kasnije postati "splitski Pele", Šibenik je znao i nadigrati nekad strašni Radnički iz Niša, ali je bio daleko od drugoligaškog vrha, rezerviranog za zagrebačku Trešnjevku (danas županijskoga ligaša) ili zenički Čelik. Sjajnu je momčad (Vukman, Grubišić, Podrug, Ninić, Grgić, Tomić, Bakmaz, Lovrić, Vuković, Aralica, Jurišić) na Šubićevcu početkom sedamdesetih vodio Splićanin Kreše Arapović, sredinom osamdesetih Ivica Šangulin (Pralija, Pauk, Mikuličić, Godinić, Vidačak, Matić, I. Petković, Šorgić, Maretić, Erceg, Jurišić), kao i Beograđanin Žarko Nedeljković (Slavica, Pauk, Čatić, M. Petković, Cukrov, S. Bilić, Jurin, Marenci, Maretić, Računica, Jovićić) krajem osamdesetih prošlog stoljeća, ali... Nikad takvog spoja rezultata, igre, talenata i navijačkoga gušta na Šubićevcu".
Nadan se da san ti bia od pomoći. A je onda Šibenik bia jak, virujen da je bia jači od Hajduka... Kubura (razgovor) 17:37, 22. rujna 2009. (CEST)

PrikažiUredi

 Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici upotrijebite tipku Prikaži kako će izgledati! koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogreške. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno! Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu verziju iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.

Radi se o ovom članku.--Braco (razgovor) 12:16, 27. rujna 2009. (CEST)

Okršaj u ŠBUredi

Bog!

Tribalo bi o oven pisat nešto. Već san napisa članak o Dinamo – C.Zvezda

[31] [32][33]--Añtó| Àntó (razgovor) 10:43, 5. listopada 2009. (CEST)

Demografija HercegBosneUredi

Mostarac, ovo [34] je krivo. Pa odkada su Hrvati u Hercegbosni manjina? Dole je bilo barem 55% Hrvata. Da li znaš ko je ovo računao i kako je vukao granice? Ovo je totalno krivo.--Čeha (razgovor) 22:07, 11. listopada 2009. (CEST)

Rezultati nisu točni, neko se prebrojao.
Samo u općinama koje su cijele ušle u Herceg Bosnu imaš
Ukupno 990.439 487.775 280.838 260.479 42.542 18.309
Posto 100,00% 49,25% 28,35% 26,30% 4,30% 1,85%
A ostatak je barem 80% hrvatski. Nema šanse da je tu još 100 tisuća muslimana uz samo 50 tisuća Hrvata. Ajd molim te ako možeš to ispraviti. Ja sad idem na poslovni put i neće mi biti tjedan dana (u subotu se tek vraćam). Hrvata je u HercegBosni 1991 bilo preko 55%. Pa imaš jednu rečenicu u tuđmanovim transkriptima u kojoj Boban o tome priča... Ovo je radio neki musliman :) Da računaš samo hrvatsko stanovništvo iz dijelova općina, imao bi oko 59% Hrvata, 14% muslimana i 13% srba....--Čeha (razgovor) 18:40, 12. listopada 2009. (CEST)
Transkripte ne mogu naći na netu, ali ima u knjižnicama. Ovdje ti je to spomenuto u kontekstu [35]. Dakle Hrvata je bilo preko 55% na teritoriju HercegBosne. Ove brojke koje sam ti dao gore; redom su ti Hrvati, muslići, Srbi, jugići i ostali. Pazi ove brojke dobiješ samo ako zbrojiš općine koje su čitave ušle u HercegBosnu! Kada se zbroji Komušina, Dobojska sela, Brčko(Ravne-Brčko i Donje Ravne), Ravno, hrv.sela u Mrkonjiću, Dobretići, Kotor-Varoš, Žepče (sa hrv. selima u Zavidovićima), Usora, Novi Šeer, hrv.sela u Visokom, Kraljeva Sutjeska broj još raste. I to s jako malo ostalih (ispravi me ako griješim). Bio bi čisti debilizam da smo išli raditi HB u kojoj bi bili manjina! To je nečije podmetanje. Gle, zbrojio bi to sve sam i dao ti brojke, al idem na put :) Probaj sam to riješiti, ako neće upaliti sljedeći tjedan ćemo. Uglavno Hrvata u HB-u je bilo preko 55%. Pozdrav majstore! --Čeha (razgovor) 00:07, 13. listopada 2009. (CEST)
Vratih se :) Kad složim vremena, pošaljem ti listu sa brojkama...--Čeha (razgovor) 00:53, 18. listopada 2009. (CEST)

Išao malo u procjene, dakle

Procjena stanovništva Herceg Bosne
Nacionalnost Cjelovite općine dio Visokog dio Kakanja (kr.Sutjeska) dio Teslić (Komušina) Žepče(bez južnih sela) dio Maglaja(Novi Šeer) dio Zavidovića(sela koja su sada u općini Žepče) Kotor Varoš(bez srpskih sela) dio Mrkonjić grada (hrvatska sela uz južnu granicu sa Jajcem) Dobretići i dio Skender Vakufa Ravno, djelovi Ljubinja i Trebinja Usora Ostatak posavine (Tramošnica, veći dio Brčkog, sela oko Johovca, pogranična sela Srebrenika)
Hrvati 487.775 800 15000 9500 9000 6000 7000 10000 1500 4720 1200 8500 38.613
Muslimani 283.908 200 2000 100 8000 2000 1000 9000 1000 3 0 40.269
Srbi 154.905 200 200 100 2000 1000 500 3000 200 1058 800 9.372
Jugoslaveni 45.542
ostali i nepoznato 18.309
ukupno 990.439

Dakle ukupno po ovoj procjeni; na području koje je pokrivalo općine koje su samo djelomično ušle u HB je bilo 113 tisuća Hrvata, 64 tisuće Muslimana i 19 tisuća Srba. Po ovoj procjeni sveskupa na području Herceg Bosne je bilo oko 601 tisuće Hrvata, 344 tisuće Muslimana, 278 tisuća Srba, barem 42 tisuće Jugoslovena i 18 tisuća ostalih. Sveskupa 1283 tisuće ljudi, od kojih je Hrvata samo 47% :( Ipak sam imao krivo.--Čeha (razgovor) 02:30, 18. listopada 2009. (CEST)

Stavi origigi podatke. Ovo su samo moje procjene (nisam napisao koliko je bilo i jugića i ostalih). Ono što me brine, je da je Boban rekao da je u HercegBosni 55% Hrvata. Što bi i imalo smisla. Trebao bi sve ovo još jednom proći, možda mi se neka pogreška potkrala? Dotad neka ostanu stari podaci... Čujemo se prijatelju :)--Čeha (razgovor) 01:00, 20. listopada 2009. (CEST)
Mostarac ponovno sam računao (zadnji put me excell zeznuo:) Uglavnom sveskupa je bilo oko 601 tisuća Hrvata, 347 tisuća Muslimana i 174 tisuće Srba, barem 42 tisuće Jugoslavena i 18 tisuća ostalih. Sveskupa 1182 tisuća ljudi. Dakle Hrvata malčice više od pola :) (51% Hrvata, 29% Muslimana, 15% Srba, 3% Jugoslavena i ostatak Ostalih (2%). Ovo možeš staviti :))--Čeha (razgovor) 18:39, 23. listopada 2009. (CEST)

Nema problema majstore ;)--Čeha (razgovor) 17:31, 24. listopada 2009. (CEST)

KarteUredi

Dodao ti par dodataka na [36] i [37]. Konjička sela i slično ;) --Čeha (razgovor) 00:17, 23. listopada 2009. (CEST)

Upit? Molim odgovor!Uredi

Panorama_Mostara_iz_Austro-Ugarskog_razdoblja.jpg da li je ova slilka alikana bas tada kako pise ili su objekti naknadno ucrtavani. Izgleda mi kao ovo drugo, ustvari da je samo kostur slike okolica starog orginal! molim odgovor dzekna@hotmail.com

U redu jeUredi

Kad si ti ovo reverta, dobro. Ono sam bia maknia ća jer mi je dilovalo ka' da netko želi to sugerirat [38], posebice kad nije navea izvor. Kubura (razgovor) 00:23, 5. studenog 2009. (CET)

Ako znaš gdje bi se mogao naći podatakUredi

Članak Coats of arms of the Yugoslav Socialist Republics spominje autore grbova socijalističkih republika, osim za grb SR BiH. Emir O. Filipović: Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, Bosna Franciscana, Franjevačka teologija u Sarajevu, br. 28/2008, ISSN 1330-7487, str. 102-126. daje puno informacija, ali je meni članak nedostupan. Također postoje nedoumice o točnom prikazu grba SR BiH, u članku Grb Bosne i Hercegovine postoje tako dvije inačice.

Nadam se da ne misliš da te provociram, jer sam se ovim pitanjem počeo baviti u dokazivanju da Đorđe Andrejević-Kun nije autor grbova socijalističkih republika bivše SFRJ, niti samostalni autor grba SFRJ.

Isto se tako nadam da po samom odabiru teme nećeš pretpostaviti lošu namjeru, jer je nije bilo i neće je biti, barem s moje strane.

Pozdrav, i hvala na odgovoru. -- Bugoslav (razgovor) 01:51, 20. prosinca 2009. (CET)

Hvala na pomoći i svako dobro za blagdane. -- Bugoslav (razgovor) 22:14, 20. prosinca 2009. (CET)

Operacija BurinUredi

Jesi li čua za operaciju Burin? Kubura (razgovor) 23:58, 9. veljače 2010. (CET)

Malo slovo za ime od jezikUredi

Bog, Mostarče.
Je li ovdi [39] bilo ime od jezika napisano velikin ili malin slovon? Po hrvatskon pravopisu se piše malin slovon. Kubura (razgovor) 02:44, 11. veljače 2010. (CET)

Di će ovo otićUredi

Virujen tvom radu, ali di će ovo otić [40]? Kubura (razgovor) 05:03, 12. veljače 2010. (CET)

A ovo [41]? Kubura (razgovor) 05:09, 12. veljače 2010. (CET)

Sporni tekstUredi

Gledam ovu promjenu i malo mi se čini nezgrapno napisana.

Piše:

  „Budući su svojom zakašnjelom i neorganiziranom obranom izgubili istočnu Bosnu (Podrinje), bošnjački prognanici su naselili pretežito srednju Bosnu s namjerom da Hrvate potisnu otud prema zapadu”

Ispada da su svi ti ljudi, koji su upravo izgubili sve što su imali, imali neki politički cilj s dolaskom u srednju Bosnu. Ako si htio reći da su ih neki htjeli iskoristiti za svoje političke ciljeve, pokušaj to malo bolje formulirati. Ja ti neću dirati tekst, vjerujem da ćeš se bolje snaći sam. --Lasta 21:32, 4. ožujka 2010. (CET)

Dopusnica s portala Herceg BosnaUredi

Mostarac, maloprije je Rjecina2 uklonio dva članka uz obrazloženje da su preuzeti sa stranica portala Herceg Bosna. Još 8. prosinca 2008. dobila sam službeni odgovor s portala Herceg Bosna u kojem piše da nema problema s prenošenjem materijala na HR wiki, nakon upita jednog od administratora što je s prenošenjem sadržaja s tih stranica. Pogriješila sam što nisam taj odgovor dodala na stranice za razgovor ili među postojeće dopusnice, ali svi su administratori tada bili upoznati s tim odgovorom. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 04:29, 14. ožujka 2010. (CET)

Mostarac, ne znam primaš li poštu preko ove adrese koja ti je prijavljena na Wikipediji, jer sam ti poslala suglasnost s portala, kako biš ju i ti imao, ali nisam primila nikakav odgovor. Rabiš li tu adresu? Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 03:10, 17. ožujka 2010. (CET)

APUredi

Od 13:49, 18. ožujka 2010. si autopatroler. Ništa se kod tebe ne mijenja, ali patroleri i administratori imaju manje posla ;)--MAN_USK recider 18:17, 18. ožujka 2010. (CET)

hrvatiUredi

Zašto?--MAN_USK recider 21:34, 20. ožujka 2010. (CET)

OK ;)--MAN_USK recider 21:40, 20. ožujka 2010. (CET)

PitanjeUredi

Koja je svrha, npr. članka Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kad (cijeli) identičan tekst stoji u članku Simboli_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine#Grb? Isto sam primjetio i za zastavu a vjerujem da bi slično našao i drugdje da bolje prokopam :-)--Saxum 01:12, 8. travnja 2010. (CEST)

Nikome ne smetaju, ali su nepotrebno dupliciranje članak pod različitim imenima. Predložio bih da u Simbolima skratiš tekstove, pa ako nekoga zanima više neka klikne na "Detaljniji članak o ovoj temi: Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne". Laku noć.--Saxum 01:23, 8. travnja 2010. (CEST)

Ukrštene puške i ključeviUredi

Sad kad to vidim onda mi je jasno da je taj dio s bs.wiki gdje je slično pisalo. Naime riječ je o ovoj izmjeni. Ukoliko sam u krivu onda se ispričavam, ali taj opis gdje se i dalje govori o smeđem štitu, bez da se ispravno interpretira i lijepo obrazloži da je zlatna boja korodirala tijekom vremena, i slično; dakle taj podatak o smeđem štitu se treba ukloniti. -- Bugoslav (razgovor) 16:03, 10. travnja 2010. (CEST)

HVO SarajevoUredi

Bog, Mostarče.
Možeš li provirit ovo [42]? Kubura (razgovor) 02:55, 20. travnja 2010. (CEST)

StanovništvoUredi

Ej amigo :) Ma nije me bilo dosta dugo na wikipedii. Iskreno i više sam na hb forumu :)
Stavi podatke iz [43], to je ipak znanstveni rad, a moji podaci su više ručno izračunani. Iako u radu ima par grešaka što se može vidjeti na etničkoj karti (primjera plješivičko selo kraj Bihaća koje je do 1947 bilo dio Hrvatske je hrvatsko selo (iako je 1991 bilo bez stanovnika)).
Koliko vidim razlike, iz ovog rada, čovjek nije uključio žepački kraj i pogranična sela (iako je Žepačka općina sa modificiranim granicama naknadno uključena u HB), te su u popis uzete cijele općine a ne samo njihovi dijelovi koji su pripali HBu (primjer Kaknja, Brčkog), što u konačnici dovodi do razlike. Međutim iako smatram da su podaci krivi, ipak su kao znanstveno djelo referentniji od mojih.
Lp,

 --Čeha (razgovor) 01:56, 2. lipnja 2010. (CEST)

Da, to se i dobro vidi u ovom pdf-u [44]. Znao sam da se Žepče kasnije pripojilo, ali nisam mislio da je imalo svoju HZ :) Junačko Žepče:)
Mislim da su i ostali HZovi (barem načelno) pripojeni HBu, u ovom tvom citatu to i piše;

  „U Travniku je na sjednici pod presjedanjem Mate Bobana donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u jedinstvenu hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna, a to su Srednja Bosna (Žepče i Komušina), Bosanska Posavina, Usora, Tuzla (Soli) i Sarajevo (Vrhbosna)


Samo ti HZovi očito nisu imali nekog izbora nego prihvatiti muslimansku vlast (dvojna opasnost od Srba i muslimana), pa nisu niti zbrojeni u podacima iz PDF. Što je šteta jer je dosta Hrvata u njima, a u selima oko Tuzle se mogla i kompaktna općina Soli uspostaviti. Također je šteta i za hrvatska naselja na jugu zeničke općine (Čajdraž) što i to nije ušlo u HB. Ali s obzirom na rat...
Ne znam amigo, zasada je granica trećeg entiteta linija iz Daytona (+moguća zamjena sa Srbima oko Posavine, Komušine, Sv. Stjepana Križa kod Stocca, par hrv. sela sjeverno od Ravnog, Liskovice kod Jajca) a ako uspijemo iskamčiti neka sela(Vareš, Sutjeska,... ima toga) od muslimana na račun naših ustupaka u Daytonu (deblokade Sarajeva) to bolje :)
Uglavnom, majstore članci su ti odlični, nastavi s dobrim poslom ;)
Lp, --Čeha (razgovor) 22:42, 2. lipnja 2010. (CEST)

Hrvati u BiH i BurinUredi

Hvala ti, Mostarče.
Podatke o operaciji Burin san naša na jednin drugim stranicama. Radilo se o članku iz jednog znanstvenog časopisa, što si i vidia.
Što se tiče Hrvata Bosne i Hercegovine, radije bih da se kategorija nazove Hrvati u BiH ili Bosanskohercegovački Hrvati. Hrvatski je pravilnije koristiti posvojni pridiv, a ne posvojni genitiv. Znaš ono, jidemo hercegovačke pršute i pijemo mostarsku žilavku, a ne pršute Hercegovine i žilavku Mostara.
Inače, bot može prominit to, no jedino mu moradu zadat parametre, jer bi se moglo dogodit da bot promini na svim člancima di se spominjedu Hrvati. Kubura (razgovor) 04:01, 4. lipnja 2010. (CEST)

Vrati se natrag na suradničku stranicu »Mostarac/Arhiv4«.