Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
  • Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati, možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć, pogledajte:

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i Kafiću molim potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (~~~~) ili kliknuti na gumb na alatnoj traci.

Još jednom, dobro došli! ---Marin Bobek 13:47, 18. lipanj 2007. (CEST)

Zadar i Italijani uredi

Zenanarše, veselo.
Ovako, odmah: nije ti nikad ni bilo izvornih Talijana u Zadru.
Svi su ti "Talijani" potomci doseljenih Talijana iz doba Napoleona i kasnije. Raniji Italijani koji bi doselili su boravili u gradu do par naraštaja i odlazili ća, a neki bi još za života otišli drugamo, napustivši Zadar.
Onda dolazi priča o onim potalijančenim Hrvatima i onima podrepašima koji su mislili da će bit nešto više ako sakrijedu svoje hrvatsko podritlo.
Poznat ti je slučaj kad je Mussolini dao tražit izvorne Talijane, i na koncu su otkrili, da oni koji su "najdulje Italijani" na ovon dilu hrvatske obale, su zapravo podritlom - Hrvati iz Bosne! Kubura 19:54, 23. lipanj 2007. (CEST)

Potalijančivanje uredi

Jest, sićan se, bia je gost u emisiji "Slikom na sliku" jedan povjesničar, mislim da je bia Talijan. Tipa su fašisti u Italiji uhvatili na zub, a upao je u nemilost brojnih talijanskih političara, jer je svojom knjigom razbio sliku "nedužne i dobre talijanske vlasti" na Istri i inim istočnojadranskim krajevima.
Ne znan je li to bia isti autor o kojem ti govoriš. Znan da je spominja kako su pola milijuna netalijana potalijančili potalijančivanjem prizimena i tako to. Kubura 11:14, 15. listopad 2007. (CEST)

Evo još jedne novije knjige.
Auktori su Romano Jelić i Hrvoje Mezurić. "O talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji - 1918. - 1943. : nasilno potalijančivanje prezimena, imena i mjesta". Knjiga je izašla 2005.. ISBN joj je 953-238-012-4. Kubura 08:21, 18. listopad 2007. (CEST)

O ravnatelju uredi

S jedne strane, nije mi ga žal.
Nima osnovne kulture ponašanja. Pisanje velikim slovima.
Zbilja upada u uređivačke sukobe, a ne gleda konkretno argumentirat.
Dalje, pogledaj mu suradničku stranicu. Dovoljno je vidit za što se zalaga (za obnovu kojeg jezika). A mene je iskritizira zbog protivljenja euro-uzama.
Zbog njegovih očigledno lošijih i slabopokrivenih argumenata, ja sam ga smatra lutkom od slame, "strawpuppetom". I još uvik ga smatran.
To ti je osoba, u stvari, vrsta ubačenog agenta. Ka' ono, na tvojoj je strani, ali je od početka sa slabim, lošim ili krivim argumentiman, tako da ga protivnička strana, lako može potuć. I sad je taj slamnati čovik oslabia tvoj položaj u raspravama, sad je ispalo da druga strana ima za pravo širit svoje bedastoće.
Mene samo brine što je ušenak popia malu kaznu, primalu kaznu. Dobro je i onako prošlo, kako je prošlo. Ono je bilo za trajno micanje ća. Gad nas zavlači priko godinu dana na Wikipediji. I provlači se, i malo mu tko staje na kraj sa pravim kaznama. Konšerva je barem nešto i raspravlja', ali je pritemperamentan (on se drži dobro, i onda pukne ka' cvrčak), i neigranje po pravilima ga dohodi glave svaki put. S te strane je smiješno, jer po čemu je konšerva gori od gnjide?
Naša oglasna ploča nije najidealnije za rišit slučaj. Onaj tko je htia reagirat, reagira je.
Jedino rješenje su uvik samo argumenti. Samo, dodije pisat sto puta argumente onima koji ih ne uvažavaju i ignoriraju, a admini ne kažnjavaju ignorantski pristup (koji traje priko godine dana!).
Nažalost, onima koji odlučujedu dolazidu do glave tvoji argumenti i njihova težina tek kad im Mussolini napadne Egipat, Somaliju, Sudan, ili kad im okupira jugoistočnu Francusku.
Usput, jesi li razmislio o ostavljanju nekakve munjopošte? Ne moramo zagušivat wikicu su našim pričami. Kubura 09:48, 19. listopad 2007. (CEST)

Suradnička uredi

Daj, stavi si nešto na suradničku stranicu. Ovakva, kad ti se crveni prazna poveznica, diluje ka' da si kakvi vandal/trol. Red bi bia da ti staviš. Kubura 08:48, 22. listopad 2007. (CEST)

Izmotavala uredi

Na onom članku iredentističkog naslova (kojeg triba pravilno imenovat), ubacia san podatke koje je dao naš akademik Strčić. On je kroz podatke (izvađene iz talijanskih službenih izvora), dokazao kako talijanski revizionistički i ekspanizionistički krugovi iskrivljavaju povijesne podatke.
Jasno, te ćemo podatke koristiti i na člancima na hr.wiki, tako neka se vidi da se ovdi vodi rasprava o stvarima u svezi sa hr.wiki.
Hvala Bogu, par admina je ondi shvatilo s kime se ima posla. Nažalost, izronia je neki novi koji se hvata kriterija "jednakog pristupa", pa udri i po krivcu i po žrtvi koja viče, samo neka bude tišina. Žalosno je da se taj daje izmanipulirat od jedneg italijanskeg trola, a uviren san da su mu još neki italo-admini sa en.wiki punili glavu. I molin te, on pokriće zahtiv za uslugami proviritelja suradnika po pitanju mene i još nekolicine hrv. suradnika, ali ne pokriće proviritelja za gnjileža i njegove očigledne suradničke račune (najvirojatnije pristupa sa raznih mista, ka' šta je knjižnica, fakultet, internetski klub i sl.). I sad bi taj novi nadobudni admin još opalia po svima jednako, jer "kad se blokira gnjileža, a ako se ne zaustavi te hrv. suradnike, članci će bit izloženi njihovim nacionalističkim izvrtanjima i osobnim mišljenjima". Gadarija, da ga stid bilo. Mi ka' budale za svoje ozbiljne pridonose šavamo reference i literaturu (na razgovoriman), uzmičemo i uzdržajemo se od uređivanja, i trpimo gnjiležovu uređivačku klanicu po članciman, čekajuć kad će nadređeni udostojit postupit po pravilima (da ne bi razmaženo derle plakalo što nije po njegovu) i trajno ga maknit ća. Da ne govorimo koliko putih smo morali pribirat po njihovim uređivanjima, jer nastojimo ostavit ono dobro što su ostavili - kod gnjileža tega nima, on samo vrati na svoju inačicu, tko šiša nas budale, njegovi protivnici ništa ne valjadu, ništa šta oni rečedu nije točno, pa makar izvor bia iz njegove zemje (drž. dalekovidnica). A onemu nadobudnemu san reka, neka pogleda dokaze na stranicami od sudovanja, di san ukaza na gnjiležova neobadavanja, ditinjarije, izbigavanja rasprave, hrvatomrstvo, pravljenja blesavim, sebeljublje i izmotavanja. Ne moramo opet prolazit iste stvari godinu dana da bi derle dobilo kaznicu od deset minutih stajanja u kantunu (nakon što se mi ka mone istlačimo oko vađenja diff-ovih).
Šta si reka, a i šta san ja reka puno pri, mi imamo svoj život. Ne moramo ugrozit svoje zdravje zbog likova šta nimadu svojega društveneg života, šta su se uzidali isprid računala i tipkovnice i širidu laži i stvaradu na wikici svoj lažni svit kojeg ljubomorno branidu. Kubura 11:43, 22. studeni 2007. (CET)

Potpale uredi

Čini mi se da te ekipa hoće navuć da prikršiš pravilo o tri uređivanja u 24 ure. Pazi se, brojni administratori su vrlo površneg pristupa (i nepopravljivi u temu), i jedino taj prikršaj pripoznajedu, a zašto bis ti izbačen iz igre, iako su oni koji promičedu pristrano uređivanje.
Inače, sumnjam da se Gnjoj opet pojavia, samo pod drugin imenon.
Di smatraš da su napisali debilizam, stavi oznaku da osporavaš točnost ili da zahtivaš izvor. Ako ne stavidu u tidan dana, makni ća taj odlomak. To je manje invazivna metoda, i admini te nećedu gnjavit zbog toga. Imaš mogućnost i brisanja odlomka, ali to je malko puno invazivno, i to ti priporučivan samo kod izrazito drskih tekstova i izrazitih propagandizama, i odmah na stranici za razgovor reci zašto si maknia, jer da zbog propagandističnosti, ono ne može i ne smi stat u članku.
Dalje, što se tiče Liburnije, vidin da ti ekipa ondi piše p****rije. Kvarner je Kvarner, Liburnija je Liburnija, ono je teška pogrješka, i nima nikakve veze po nacionalnoj osnovi, ono je nepoznavanje zemljopisa. Isto ka' da su zamišali Sardiniju i Korziku. Jesu blizu, ali nije to isto. Liburnija je i kontinentalni pridil. Pogledaj rizultate koje daje traženje na Googleu Liburnija pokrajina i koje izvore navodi [1]. Liburnija je kontinentalna (vidiš da i Gacka je ulazila u nju), a protezala se od Krke do Istre [2]. Najveća joj je luka bila Zaton kod Nina, a glavni grad, mislin da je bia Skradin. Oni nisu Kvarner.
O povijesnoj hrvatskoj vlasti u Liburniji možeš nać u knjizi od Ivana Mužića, koji možeš besplatno skiniti sa Interneta [3] (a ovo je 2. izdanje, [4]). U *.pdf formatu je, veliko je 1,7 MB, ima puno korisnih podataka, i baš ti govori o Liburniji. Kubura 10:32, 11. ožujak 2008. (CET)

Znam što oni hoće ali daleko su od toga da me navuku na 3RR, pazim ja to. Problem je što nemam dovoljno vremena uvatiti se tih članaka kako treba. Skužia sam i te gluposti u članku Liburnija, ali za sad sam samo skida još veće. Treba masu toga izminjati. Npr. nikako da se uvatim svog Zadra čija povijest je za crknuti od smijeha, ispada da je taj grad bia u ljubavi s Mlecima, a istina je da je vodia 400 godina duge ratove s njima i praktički bia rušen u prosjeku svakih 50 godina. Zanima me i da sredim Porijeklo Hrvata, povijest Dalmacije itd... Puno toga a ja klipšem zbog posla. Rišia sam mejl, stavit ću ga tu u toku dana pa neke stvari možemo i tako da ne ispada da smo neka udružena masonska organizacija koja nekoga mrzi. Ne valja ni pratiti previše članaka jer se onda izgubiš i ne napraviš ništa. Trebalo bi se s nekim dogovoriti za prevođenje hrvatskih izvora na engleski tj. dijelova koji su bitni. Ne može jedan sve. Imam Mužića isprintanog doma, link koji si stavia, tamo stvarno ima dobrih stvari, ustvari to mi je Biblija. Samo da je i vremena bilo bi još bolje. Zenanarh 11:14, 11. ožujak 2008. (CET)

Barbarich uredi

Evala Zenanarše!

Pratim što sve ti, Kubura, i drugi radite na en.wiki u ispravljanju tal. iredentističkih nebuloza. Izvrsno! (Ali, nevjerojatno, što je sve u pozadini njihovih gluparija!) Trenutačno nemam vremena za hr.wiki, a engleski mi nije toliko dobar da bih se do sada bio usudio sudjelovati na en.wiki. Pišem ti da bih upozorio na dosta dobru talijansku knjigu iz 1910., o vojnom stanju Mletačke republike pred njenim padom, a koja u mnogim stvarima može služiti kao relevantan povijesni izvor: "La campagna del 1796 / Nel Veneto // Parte prima / La decadenza militare della Serrenissima / Uomini ed armi". [5]

Autor je Eugenio Barbarich, o njemu ima podatak na it.wiki, mislim, no čini mi se da ondje nije navedena ova knjiga. Taj E. Barbarich je očito Talijan (knjiga je izdana u Rimu), ali izgleda kako mnogo drži do svoga dalmatinstva/slavenstva pa hrvatske postrojbe posebno ističe. (Najčešće ih naziva "Dalmatincima" i "Slavenima", osim kad spominje poznati, elitni rod mletačke vojske, Hrvatsku konjicu - Cavaleria croata, Croati) .

Svakako, u njoj ima začuđujuće malo uobičajenih iredentističkih mistifikacija i može biti da je zbog toga Talijani namjerno zaobilaze. Primjerice, kad govori o Dalmatincima Barbarich ničim ne spominje da bi među njima bilo Talijana.

Posebno su u njoj važni slijedeći podaci:

1. O brojnosti hrvatskih postrojbi u mletačkoj vojsci krajem 18. st. koje se sastoje od "oltremarina" i Hrvatske konjice (naravno, Hrvata je bilo i u topništvu), te čine trećinu ukupnih vojnih snaga Mlet. rep.! Njihov je zapovijedni jezik bio hrvatski. "Oltremarini" imaju svoje učilište za časnike u Zadru (za koje navodi da nije osobito stručno te kako nije imalo kontinuirano djelovanje), a ono je očito dijelom, ako ne i gotovo u cijelosti, moralo biti na hrvatskom jeziku. Ako se broju redovne vojske pribroje i dalmatinske krajiške pukovnije, koje poslije 2. Morejskog rata više nisu bile podizane, Hrvati bi u mletačkom vojnom potencijalu bili zastupljeni vjerojatno u više od polovice ukupnog broja!

2. Podaci o časnicima u mletačkoj vojsci. Među najvišim časnicima, u njenom glavnom stožeru (čini mi se do oko 7-orica njih), po imenima bi do polovice ili više od polovice bili Hrvati, doduše, možda je neki od njih Albanac ili Crnogorac (tj. iz Maina, Paštrovića...). U stožeru se spominju i Stratico, čini mi se i Benja (Benje su inače redovito vezani uz Hrvatsku konjicu), zatim Maroli što su očito Splićani Marulići, i dr. Inače, vezano uz Maruliće, znam da su se krajem 18. i do 20. st. pisali Maroli, i čini se kako su neki od njih krajem 19. st. bili vrlo osiromašili i možda smatravši se tada Talijanima čini mi se kako su neki od njih otišli u Italiju te dalje nije poznato što je s njima bilo (po: Radica, "Salona i Split", izd. 1980-tih). Ovo o Marulićima sam naveo da se vidi koliko tal. iredentisti uopće ne poznaju povijest na koju se pozivaju pa im ni podaci koji bi im "odgovarali" nisu poznati (tj. moguće talijanstvo Marulića u 19. st., kao i oblik prezimena Maroli, jer za M. Marulića koriste poluizmišljeni oblik Marulo). Jedna regimenta Hrvatske konjice nosila je naziv "Emo", prije po svome zapovjedniku, negoli kao nekakva posveta kojem članu te mletačke vlasteoske porodice. Za Eme, kao i za neke druge poznate mletačke obitelji čini mi se kako Jerolim Kavanjin navodi da su hrvatskog ("slovinskog") podrijetla. Kako su u Hrvatskoj konjici gotovo isključivo služili Hrvati, može lako biti da su Emi njegovali (stvarnu ili fikcijsku) tradiciju o svom hrvatskom porijeklu pa bi u ovom slučaju jedan od njih "prirodno" zapovijedao Hrvatskom konjicom (koja je, mislim, u 18. st. vjerojatno bila odjevena u odore slične onima kod današnjih sinjskih alkara). Ako je neki Emo doista bio zapovijednik u Hrv. konjici, tada je, očito, morao znati barem osnove hrvatskoga. Ovo bi bilo, mislim, zahvalno područje za istraživanje. (Inače, Mlečani i drugi Talijani su služili u talijanskoj konjici - corazzieri ili corazze - tj. kirasiri.)

3. Prije spomenuti Stratico (iako se u knjizi ne spominje izričito da je pripadao "oltremarinskom" backgroundu, mislim da je vjerojatno od naših Stratika) bio je jedan od glavnih inicijatora opsežne reforme čitave mletačke vojske krajem 18. st. U sklopu te reforme izdao je, te mletačkom senatu posvetio 1. svezak knjige "Esercizi personali" (2. sv. izgleda nije izišao), službeni priručnik koji je valjda svaki časnik morao imati. Knjiga je dvojezična, s talijanskim dijelom za talijanske postrojbe i hrvatskim za hrvatske. U posveti senatu stoji otprilike: "ova knjiga je tiskana na jezicima dvaju naroda koji imaju čast služiti Vašem gospodstvu, talijanskom i "illirico"". Preko nekih poznanika koji su nedavno putovali u Veneciju pokušao sam saznati nešto više o toj knjizi, odnosno nabaviti je, no neuspješno.

Mislim da Barbarichevu knjigu, kao i "Esercizi personali" spominje Š. Peričić (Dalmacija u 18. st..., ovaj tren mi nije pri ruci pa ne znam točan naslov, no ona poznata - jedna od temeljih za ovo razdoblje...). Dakle, po Barbarichu "Dalmatinci" znači samo "Slaveni", a hrvatski jezik se nalazi u knjizi koju je svaki mlet. vojni časnik, bilo Talijan ili Hrvat, imao uza se. Evo, ne znam hoće li ovo što koristiti, odnosno koliko su ti ovi podaci već poznati. Bavim se već neko vrijeme istraživanjem ovih tema i Barbaricheva knjiga mi se čini vrlo važnom, osobito stoga što je na talijanskom.

Pozdrav. (ako ti je ovo sve predugo za na stranicu Razgovora, slobodno izbriši) Čouk (razgovor) 17:19, 7. srpanj 2008. (CEST)

Odmor uredi

Jo, šta je lipo odmarat se od svega! Tribaš to probat. Kubura (razgovor) 05:01, 21. prosinac 2008. (CET)

Zemljovidi BiH uredi

Ej Zenarše! Nije u tome problem. Bilo bi super kada bi imali kartu katastarskih općina sa granicama i imenima od nadležne institucije.
Problem je što lik to nema, pa se sve lagano vrti u krug. A s obzirom da je lik Srbin i da je sudjelovao u par čudnih projekata (npr. bivši gradovi u "RSK") tako da sam malo skeptičan oko svega toga.
Imao sam i problema dok nismo utvrdili nadležni popis za BiH. Laz je imao neke svoje "podatke" koji se nisu slagali s podacima iz popisa na općinskom nivou (dao par primjera, na svakom više Srba, manje Hrvata, iako su male razlike bile oko 200ak ljudi) na koje se pozivao kao referentne a koji se nisu mogli nigdje provjeriti (sada je priznao, barem u načelu, popis na boš.wiki).
Ako imaš bilo kakve podatke (bilo katastarsku kartu, bilo popis naselja koja su uključena u mjesne zajednice) to bi mi dobro došlo. Jer htio bi ispraviti bilo kakve greške na postojećim kartama a i osigurati da mi Laz ne podvali nekog "mačka u vreći".
--Čeha (razgovor) 20:23, 2. siječanj 2009. (CET)
Pogledao tvoj komentar na eng.wiki. I odgovor je da. Lik cijelo vrijeme gura katastarske općine i izjednačuje ih sa pojedinačnim naseljima. A pola karata koje se vrte u cijelom tom procesu su skinute sa www.rastko.com (ona velikosrpska stranica).
U principu, Laz gura karte i podatke koji prikazuju više Srba a manje Hrvata (barem koliko sam ga ja shvatio). Čovjek zna biti prilično naporan i s njime se teško raspravlja (dao sam par linkova na cijelom razgovoru gdje sam ga otvoreno ulovio u laži, ali nitko od administratora nije reagirao na to). --Čeha (razgovor) 20:32, 2. siječanj 2009. (CET)
Tenks. To mi je trebalo. Ma lik je cijelo vrijeme gurao svoju priču, tako da sam se i ja na kraju izgubio... Ono, ima popis sa drugačijim brojevima od službenih, sa granicama nečega što prelazi granice općina i nema veze s vezom... Onda to upakira tako da nazive katastarskih općina zamjeni s pojmom naselje (settlment), što jedno s drugim nema nikakve veze, i onda mu admini još povjeruju. A lik promjeni svoje mišljenje 15 tisuća puta (da stvar bude bolja to je sve dokumentirano u starim izmjenama) da 500 karata od kojih je svaka druga drugačija i slično...
Ništ, još jednom zahvaljujem :)--Čeha (razgovor) 00:36, 3. siječanj 2009. (CET)

Slučaj uredi

Ne gubi više ondi vrime. To ti je moja najozbiljnija preporuka.
Zaludu sve naše opće i specijalizirano znanje, zanimanje za zavičajnu povijest i materinski jezik, zaludu naša školovanost i načitanost. Ne obadaju naše znanje.
Nekad davno ono je bilo kvalitetno mjesto. Naišao bi netko normalan i presjekao ludost. Sad toga više nema.
Ako žele imati svoj lažni svijet, neka im je. Kad neki ne vide da su postali ruglo, neka propadaju.
Okani ih se. Surađuj ovdje na matičnoj wikici, na wikiprojektu svog materinskog jezika. Ovdje ćete se vrlo dobro primiti i iznimno ćemo cijeniti tvoje doprinose. Živia mi. Kubura (razgovor) 07:09, 15. srpnja 2013. (CEST)Odgovor