Otvori glavni izbornik

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ
 
 
Flag of North Ossetia.svg Wapen Ossetien.svg
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije
RussiaNorthOssetia-Alania2005.png
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Službeni jezici ruski, osetski
Politički status republika
Savezni okrug Južni
Gospodarska regija Sjevernokavkaska
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Površina 85. po veličini
 - ukupno 8.000 km²
 - % vode zanemarivo %
Stanovništvo 68. po veličini
 - ukupno (2002.) 710.275
 - Gustoća 88,8/km²
Himna -
Vremenska zona Map of Russia - Moscow time zone.svg
Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka 15

Sadržaj

PovijestUredi

 Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

ZemljopisUredi

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

RijekeUredi

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

JezeraUredi

PlanineUredi

 
Zemljovid sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
 
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).

Prirodna bogatstvaUredi

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

KlimaUredi

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: -5°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju

Upravna podjelaUredi

 Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

StanovništvoUredi

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

VjeraUredi

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradoviUredi

PolitikaUredi

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

KulturaUredi

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjetaUredi

GospodarstvoUredi

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

PrometUredi

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.

TurizamUredi

RaznoUredi

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi