Skradinska biskupija

Skradinska biskupija je bila rimokatolička biskupija sa sjedištem u Skradinu.

Skradinska biskupija Dioecesis Scardonensis
Područje bskupije Područje bskupije
Područje
Država	Hrvatska
Statistika
Katolici	4.837 (1770.)
Crkve	22 (1770.)
Podatci
Obred	Latinski
Osnovana	6. stoljeće
Promjena statusa	ukinuta 30. lipnja 1828.
Vodstvo
Papa	Franjo
Biskup	mons. Andrei Znoska naslovni biskup
Ostalo
Stanje od	12. srpnja 2015.

Nalazila se u cijelosti na području današnje Republike Hrvatske.

Povijest

zvonik nekadašnje katedrale u Skradinu, sagrađen podalje od nje zbog građe terena

Prvi put se spominje na crkvenom saboru u Saloni 4. svibnja 533. godine, a moguće je da je utemeljena i ranije. Odlukom splitskog sabora (925. – 927.) ninski biskup Dobre (Grgur Ninski) se premješta iz Nina u Skradin. 1126. iz porušenog Biograda prenesena je biskupska stolica u Skradin, a s njom se preselio i dio stanovništva. Najstariji opis granica biskupije nalazi se u odlukama splitskog sabora iz 1185. Tada skradinski biskup ima župe: Skradin, Bribir i Biograd s cijelom Sidragom.

Za vrijeme bribirskih knezova, u Skradinu su njihovim sredstvima sagrađena dva samostana. Nakon pada moći knezova bribirskih, Skradin gubi na značaju. Žigmund Luksemburški 1410. dopušta Šibenčanima rušenje skradinskih zidina, a 1493. mletački dužd podvrgava grad sa svim svojim dobrima Šibeniku. Nakon pada Skradina i ostalih dijelova biskupije u osmanlijske ruke 1522., biskupiju obilaze susjedni biskupi (ninski, šibenski, zadarski). U 17. st. skradinski biskupi imaju jurisdikciju i u Kninskoj i Bosanskoj biskupiji. Iza Kandijskog rata (1673.) Sveta Stolica povjerava biskupiju makarskom biskupu fra Marijanu Lišnjiću. Zbog toga je nastao prijepor između šibenskog i makarskog biskupa, riješen u korist šibenske biskupije.

Prvi biskup obnovljene biskupije nakon izgona Turaka 1700. bio je Grgur Civalleli. Pokušao je vratiti teritorij koji su preuzeli biskupi Nina, Šibenika i Zadra, no bezuspješno. U Zadru 7. svibnja 1708. generalni providur izdaje rješenje kojim nove granice biskupije idu od Prukljana i Krke, isključujući Raslinu i Zaton, do Vrane te na sjever prema Bukovici, do Šupljaje, te Krkom do Skradina.

Prema popisu iz 1770. u biskupiji se nalazi 22 crkve, 8 kapela i samostan na Visovcu. Biskupija broji 4837 katolika, po župama:

župa	katolika
Banjevci	323
Čista	479
Dubravice	606
Krković	578
Lišane	825
Rupe	374
Skradin	679
Stankovci	671
Vaćane	302

Posljednji biskup bio je Ivan Dominik Altei (1803. – 1813.) Nakon njegove smrti biskupijom upravljaju generalni vikari. Papinskom bulom Locum beati Petri 1828. godine, biskupija je spojena sa šibenskom biskupijom.

Godine 1933. obnovljena je kao naslovna biskupija.

Popis skradinskih biskupa

Od 530. do 1813. skradinska je biskupija imala 46 po imenu poznatih biskupa.

1. Bartolomej (1200. – 1226.)
2. Nikola (1226. – 1240.)
3. Bartolomej (1240. – 1247.)
4. Ivan (1248. – 1265.)
5. Andrija (1270. – 1279.)
6. Damjan (1303. – 1309.)
7. Petar (1309. – 1311.)
8. Nikola (1315. – 1319.)
9. Paulin Drašković (1319. – 1322.)
10. Andreas Musculus (1326. – 1350.)
11. Nikola Splićanin (1426. – 1427.)
12. Ivan (1428. – 1431.)
13. Jakob Martinušević (1431. – 1443.)
14. Feliks Splićanin (1444. – 1459.)
15. Toma Niger (Toma I. de Negris), Splićanin (1520. – 1524.)
16. Ivan III. Rosa, Zadranin (1524. – 1549.)
17. Fra Andrija III. Črnota (1583. – 1613.)
18. Fra Andrija I. Matić iz Požege (1613. – 1625.)
19. Fra Toma II. Ivković iz Fojnice (1625. – 1633.)
20. Fra Pavao Posilović iz Glamoča (1642. – 1655.)
21. Grgur Civalelli, Zadranin (1700. – 1713.)
22. Ivan IV. Vidović (1714. – 1716.)
23. Matej Ivanišević, Splićanin (1717. – 1720.)
24. Nikola VII. Tomašić, Bračanin (1722. – 1732.)
25. Fra Vicencije Bragadin, Mlečanin (1733. – 1753.)
26. Antun Bečić (Antun II.), Budvanin (1754. – 1759.)
27. Dominik Pasqualigo, Mlečanin (1760. – 1766.)
28. Stjepan Antun Trevisan, Mlečanin (1766. – 1799.)
29. Ivan Dominik Altei, Zadranin (1803. – 1813.)

Popis naslovnih biskupa

Izvor:

• Cândido Lorenzo González (5. prosinca 1969. – 26. svibnja 1978.)
• Anthony Michael Pilla (3. lipnja 1979. – 13. studenoga 1980.)
• Jude Saint-Antoine (20. ožujka 1981. – 10. prosinca 2023.)
• Andrei Zonska (19. srpnja 2024. – danas)

Vidi još

• ninska biskupija
• šibenska biskupija
• kninska biskupija
• Samostan na Visovcu

Izvori

• Bačić, fra Stanko; 1991., Visovački franjevci u skradinskoj biskupiji

Nedovršeni članak Skradinska biskupija koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.