Slivno

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Slivno. Za druga značenja, pogledajte Slivno (razdvojba).

Slivno je općina u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Slivno
Slivno (grb).gif
Slivno na karti Hrvatska
Slivno
Slivno
Slivno na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°00′N 17°31′E / 43.00°N 17.51°E / 43.00; 17.51
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Smiljan Mustapić (HDZ)
Naselja u sastavu općine 18 naselja, vidi općinska naselja
Stanovništvo (2011.) 1.999
Slivno crkva (2).JPG
Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Slivnu
Slivno na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Slivno
Slivno
Koordinate: 43°00′N 17°31′E / 43.00°N 17.51°E / 43.00; 17.51

Podrijetlo naziva mjestaUredi

Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane Neretve. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi dolini u okruženju brda Kosa (sa sjevera), Pozvizda (s juga) i Jastrebove glavice (sa zapada). Vode obilnih kiša slijevale su se niz navedena brda i prema Jadranskom moru i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.[1]

Općinska naseljaUredi

Općini pripada 18 naselja (stanje 2006.), to su: Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Pižinovac, Podgradina, Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (lijeva obala Male Neretve) i Zavala.[2]

ZemljopisUredi

Slivno je primorska općina u Neretvanskoj dolini. Graniči s gradom Opuzenom, općinom Zažablje te s općinom Neum u BiH.

Sjedište općine je naselje Vlaka.

StanovništvoUredi

Godine 2001. općina Slivno imala je 2.078 stanovnika.[3], a po popisu iz 2011. općina je imala 1.999 stanovnika.[4]

UpravaUredi

Načelnik općine je Smiljan Mustapić iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednik 11-članog Općinskog vijeća je Mato Dragobratović iz iste stranke.

Dan Općine Slivno je 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe.

Poznate osobeUredi

ZnamenitostiUredi

 
Smrdan grad
   
Nekropola Greblje
Nonkovića kula
  • Smrdan grad je utvrda iznad mjesta Klek uz stari put koji je spajao dolinu Neretve s Dubrovačkim primorjem. Današnji ostatci utvrde sagrađeni su krajem 17. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde iz srednjeg vijeka, nakon što su je Mlečani 1689. osvojili od Osmanlija. Trokutastog je tlocrta s bedemima od oko 50 metara po svakoj strani. Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[5][6]
  • Nonkovića kula, četverokatna obrambena kula četvrtastog oblika iz 17. stoljeća koja se nalazi u Kleku. Građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulazna vrata s nadvratnikom i dovratnicima su na zapadnom pročelju, a iznad njih je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule nalazi se kapelica sa zvonikom na preslicu na pročelju, a uz nju bunar s krunom i ukrašenim uglovima.Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[7]
  • Nekropola stećaka Greblje, kasnosrednjovjekovna nekropola, sjeverno od sela Provići. Brojčano je jedna od najvećih nekropola neretvanskog područja: evidentirano je 67 stećaka od kojih su 33 ukrašena primjerka.[8]
  • Galerija "Stećak" u Kleku, mjesto okupljanja književnika, likovnih, dramskih i drugih umjetnika. Osim u Kleku, djeluje u Opuzenu, Pločama, Metkoviću i Zagrebu, a ovisno o potrebama i u drugim mjestima.[9]
  • Otok Osinj, nenaseljeni otočić pored Blaca. Vrlo je vjerojatno bio naseljen već u rimsko doba, a za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikoga bila je podignuta utvrda čija je svrha bila zaštita i nadzor bizantskih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Mijenjao je mnoge vlasnike, a nakon oslobođenja Neretvanske krajine od Osmanlija 1688. i došao je u sastav Mletačke Republike koja ga je 1744. dala u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca.[10] Osim bizantske utvrde, na otoku su pronađeni ostatci crkve i franjevačkoga samostana. Na utvrde je prvi ukazao don Radovan Jerković, svećenik i povjesničar. Obišao je lokalitet te napravio skicu tlocrta utvrde i crkve unutar nje. Crkvu je smatrao starijom od utvrde i pripisao je ranokršćanskom dobu. Rezultate toga rada objavio je 1942. u sarajevskom Napretku.[11] U crkvi se danas bogoslužje povremeno služi, a cijeli se kompleks nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[12][13]

Vjerski životUredi

Na području Općine Slivno je župa svetog Stjepana Prvomučenika. U sastavu je Neretvanskog dekanata i Splitsko-makarske nadbiskupije. Župa Slivno Ravno je utemeljena 1705.

IzvoriUredi

  1. Općina Slivno, podrijetlo imena
  2. Općina Slivno, naselja
  3. Popis 2001., Dubrovačko-neretvanska županija
  4. Popis 2011., Dubrovačko-neretvanska županija
  5. Slivno Ravno, Utvrda Smrdan Grad s crkvom Gospe Velike Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  6. Klek Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  7. Klek, Kula Nonković Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 23. veljače 2020.)
  8. Slivno Ravno, Nekropola stećaka „Greblje“ Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  9. Galerija Stećak Klek Hrvatska kulturna zaklada (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  10. Osinj Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  11. Jasna Jeličić-Radonić: Skulptura ranokršćanske crkve iz castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 35 No.1, prosinac 1997. (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  12. Plina - Stablina (povijest župe) Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  13. Slivno Ravno, Crkva sv. Ivana na otoku Osinju Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Slivno


  Nedovršeni članak Slivno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.