Otvori glavni izbornik

Podrijetlo naziva mjestaUredi

Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane Neretve. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi dolini u okruženju brda Kosa (sa sjevera), Pozvizda (s juga) i Jastrebove glavice (sa zapada). Vode obilnih kiša slijevale su se niz navedena brda i prema Jadranskom moru i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.[1]

Općinska naseljaUredi

Općini pripada 18 naselja (stanje 2006.), to su: Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Pižinovac, Podgradina, Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (lijeva obala Male Neretve) i Zavala.[2]

ZemljopisUredi

Slivno je primorska općina u Neretvanskoj dolini. Graniči s gradom Opuzenom, općinom Zažablje te s općinom Neum u BiH.

Sjedište općine je naselje Vlaka.

StanovništvoUredi

Godine 2001. općina Slivno imala je 2.078 stanovnika.[3], a po popisu iz 2011. općina je imala 1.999 stanovnika.[4]

UpravaUredi

Načelnik općine je Smiljan Mustapić iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Predsjednik 11-članog Općinskog vijeća je Mato Dragobratović iz iste stranke.

Dan Općine Slivno je 15. kolovoza - blagdan Velike Gospe.

Poznate osobeUredi

Vjerski životUredi

Na području Općine Slivno je župa svetog Stjepana Prvomučenika. U sastavu je Neretvanskog dekanata i Splitsko-makarske nadbiskupije. Župa Slivno Ravno je utemeljena 1705.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Slivno


  Nedovršeni članak Slivno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.