Wikipedija

Slivno

Ovo je glavno značenje pojma Slivno. Za druga značenja pogledajte Slivno (razdvojba).

Slivno je općina u južnoj Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Slivno
Slivno na zemljovidu Hrvatske
Slivno
Slivno
class=notpageimage|
Slivno na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Smiljan Mustapić (HDZ)
Naselja u sastavu općine 18 naselja
(vidi općinska naselja)
Stanovništvo (2011.) 1999
Broj stanovnika
Slivno, Dubrovačko-neretvanska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]		 2078 1999 2046
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Slivnu
Slivno na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Slivno
Slivno

Podrijetlo naziva mjesta uredi

Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane Neretve. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi dolini u okruženju brda Kosa (sa sjevera), Pozvizda (s juga) i Jastrebove glavice (sa zapada). Vode obilnih kiša slijevale su se niz navedena brda i prema Jadranskom moru i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.[1]

Općinska naselja uredi

Općini pripada 18 naselja:[2]

Zemljopis uredi

Slivno je primorska općina u Neretvanskoj dolini. Graniči s gradom Opuzenom, općinom Zažablje te s općinom Neum u BiH.

Sjedište općine je naselje Vlaka.

Stanovništvo uredi

Godine 2001. općina Slivno imala je 2078 stanovnika.,[3] a po popisu iz 2011. općina je imala 1999 stanovnika.[4]

Općina Slivno: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1107
1272
1427
1641
1887
2247
2194
2437
2659
2656
2580
2110
1838
1665
2078
1999
2046
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Metković. U 1981. sadrži dio podataka grada Opuzena. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava uredi

Načelnik općine je Smiljan Mustapić (HDZ). Predsjednik 11-članog općinskog vijeća je Mato Dragobratović iz iste stranke.

Poznate osobe uredi

Znamenitosti uredi

 
Smrdan grad
   
Nekropola Greblje
Nonkovića kula
  • Smrdan grad je utvrda iznad mjesta Klek uz stari put koji je spajao dolinu Neretve s Dubrovačkim primorjem. Današnji ostatci utvrde sagrađeni su krajem 17. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde iz srednjeg vijeka, nakon što su je Mlečani 1689. osvojili od Osmanlija. Trokutastog je tlocrta s bedemima od oko 50 metara po svakoj strani. Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[5][6]
  • Nonkovića kula, četverokatna obrambena kula četvrtastog oblika iz 17. stoljeća koja se nalazi u Kleku. Građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulazna vrata s nadvratnikom i dovratnicima su na zapadnom pročelju, a iznad njih je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule nalazi se kapelica sa zvonikom na preslicu na pročelju, a uz nju bunar s krunom i ukrašenim uglovima.Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.[7]
  • Nekropola stećaka Greblje, kasnosrednjovjekovna nekropola, sjeverno od sela Provići. Brojčano je jedna od najvećih nekropola neretvanskog područja: evidentirano je 67 stećaka od kojih su 33 ukrašena primjerka.[8]
  • Galerija "Stećak" u Kleku, mjesto okupljanja književnika, likovnih, dramskih i drugih umjetnika. Osim u Kleku, djeluje u Opuzenu, Pločama, Metkoviću i Zagrebu, a ovisno o potrebama i u drugim mjestima.[9]
  • Otok Osinj, nenaseljeni otočić pored Blaca. Vrlo je vjerojatno bio naseljen već u rimsko doba, a za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikoga bila je podignuta utvrda čija je svrha bila zaštita i nadzor bizantskih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Mijenjao je mnoge vlasnike, a nakon oslobođenja Neretvanske krajine od Osmanlija 1688. i došao je u sastav Mletačke Republike koja ga je 1744. dala u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca.[10] Osim bizantske utvrde, na otoku su pronađeni ostatci crkve i franjevačkoga samostana. Na utvrde je prvi ukazao don Radovan Jerković, svećenik i povjesničar. Obišao je lokalitet te napravio skicu tlocrta utvrde i crkve unutar nje. Crkvu je smatrao starijom od utvrde i pripisao je ranokršćanskom dobu. Rezultate toga rada objavio je 1942. u sarajevskom Napretku.[11] U crkvi se danas bogoslužje povremeno služi, a cijeli se kompleks nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[12][13]

Župna crkva uredi

Na području Slivna je župa sv. Stjepana Prvomučenika. U sastavu je Neretvanskog dekanata i Splitsko-makarske nadbiskupije. Župa Slivno Ravno utemeljena je 1705. godine.

Izvori uredi

  1. ↑ Općina Slivno, podrijetlo imena
  2. ↑ Općina Slivno, naselja
  3. ↑ Popis 2001., Dubrovačko-neretvanska županija
  4. ↑ Popis 2011., Dubrovačko-neretvanska županija
  5. ↑ Slivno Ravno, Utvrda Smrdan Grad s crkvom Gospe Velike Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  6. ↑ Klek Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
  7. ↑ Klek, Kula Nonković Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 23. veljače 2020.)
  8. ↑ Slivno Ravno, Nekropola stećaka „Greblje“ Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  9. ↑ Galerija Stećak Klek Hrvatska kulturna zaklada (pristupljeno 22. veljače 2020.)
  10. ↑ Osinj Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  11. ↑ Jasna Jeličić-Radonić: Skulptura ranokršćanske crkve iz castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 35 No.1, prosinac 1997. (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  12. ↑ Plina - Stablina (povijest župe) Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split (pristupljeno 20. ožujka 2017.)
  13. ↑ Slivno Ravno, Crkva sv. Ivana na otoku Osinju Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Slivno
Nedovršeni članak Slivno koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slivno&oldid=6771136"