Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist. Bio je predsjednik Matice hrvatske od 2018. do 2021. godine.

Stipe Botica

Rođenje 23. veljače 1948.
Otok
Državljanstvo hrvatsko
Narodnost Hrvat
Polje Filologija
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Poznat po sveučilišni profesor, prodekan te dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Matice hrvatske
Portal o životopisima

Životopis uredi

Stipe Botica rođen je u Otoku 1948. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom Otoku, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je i diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti te latinski jezik i rimsku književnost. Na istom fakultetu magistrirao je poslijediplomski studij književnosti, obranom teme Filip Grabovac i njegovo književno djelo (1979.). Godine 1986. obranio je doktorsku disertaciju Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma).

Radio je neko vrijeme kao srednjoškolski nastavnik, a od 1984. godine asistent je na Katedri za usmenu književnost. Od 1987. godine docent je na istoj katedri, od 1992. izvanredni, od 1997. redoviti, a od 2002. godine redoviti profesor u trajnome zvanju.

Bio je gostujući predavač na više fakulteta u zemlji i inozemstvu: Maribor, Pečuh, Budimpešta, Mostar, Ljubljana, Krakov, Pariz.

Od akademske godine 1994./95. do 1997./98. bio je dekanom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od akademske godine 2006./07. pročelnik je Odsjeka za kroatistiku.

Od 2000. do 2004. godine obnašao je dužnost voditelja Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste. Od 2007. do 2011. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskoga filološkog društva. Od 2018. godine predsjednik je Matice hrvatske.[1]

U nastavnom, znanstvenom i stručnom radu pretežito se bavi kroatističkim temama iz povijesti hrvatske književnosti i kulture, posebice usmene književnosti i tradicijske kulture te kulturne antropologije. U tome je području napisao pedesetak znanstvenih i stručnih radova. Uredio je i otisnuo petnaestak knjiga. Od 2018. godine je profesor emeritus dr. sc.

Djela uredi

  • Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1989.
  • Filip Grabovac, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1990.
  • Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne poezije, Mladost, Zagreb, 1990. (2. izd. Školske novine, Zagreb, 1994.; 3. izd. Alfa, Zagreb, 1998.)
  • Luka Botić: Djela, Splitski književni krug, Split, 1990.
  • Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • Biblija i hrvatska kulturna tradicija, vlastita naklada, Zagreb, 1995.
  • Usmene lirske pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  • Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
  • Suvremeni hrvatski grafiti, P. I. P. Pavičić, Zagreb, 2000. (2. nadop. izd., 2010.)
  • Andrija Kačić Miošić (monografija), Školska knjiga et al., Zagreb, 2003.
  • Novi hrvatski epitafi, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  • Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Školska knjiga, Zagreb, 2011. – 365 str.
  • Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

Odličja i nagrade uredi

  • Za svoj stručni i znanstveni rad dobio je više odličja, među ostalim i "Medalju rada" (1984.) i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1995.).
  • Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2012).
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Biblija i hrvatska tradicijska kultura (2012.)
  • Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika, za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti (2013.)
  • Dobitnik Nagrade HAZU za područje književnosti za 2013., za knjigu Povijest hrvatske usmene književnosti.[2]


Literatura uredi

  1. Dragić, Marko. Višestruko iznimno vrijedan Zbornik u čast Stipi Botici // Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 72 (2019), 125-129.
  2. Dragić, Marko. Golem doprinos hrvatskoj baštini (Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb 1995.) // Bosna franciscana: časopis Franjevačke teologije Sarajevo, 14 (2001), 290-291.
  3. Dragić, Marko. Grafitarsko zrcalenje vremena (Stipe Botica, Suvremeni hrvatski grafiti, Zagreb 2000.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split., 1. (2001), 213-214.
  4. Dragić, Marko. Pjesme od kolijevke do groba (Usmene lirske pjesme, priredio Stipe Botica, Zagreb 1996.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split., 1. (2001), 204-205.
  5. Dragić, Marko. Knjiga za nas i naša pokoljenja (Stipe Botica, Lijepa naša baština, Zagreb 1999.) // Hrvatska revija, Matica hrvatska Zagreb, 49 (1999), 1045-1048.
  6. Dragić, Marko. Antologija bisernog uresja (Stipe Botica, Biserno uresje, hrvatska usmena ljubavna poezija, III. izmijenjeno, skraćeno izdanje, Alfa, Zagreb 1998.) // Hrvatska obzorja, časopis Matice hrvatske Split, br. 3. Split 1999. (1999), 732-733.

Izvori uredi

  1. S.M., Stipe Botica novi predsjednik Matice hrvatske, vijesti.hrt.hr, 16. lipnja 2018., pristupljeno 11. rujna 2020.
  2. HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, 26. ožujka 2014. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta