Nagrada HAZU

Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.

Nagrada HAZU

Nagradu je moguće osvojiti kao pojedinac ili kao dio nagrađene grupe, primjerice kod suautorstva. Unutar jednog područja moguće je dodijeliti više nagrada.

Utemeljenje nagradeUredi

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) čelna je hrvatska akademija, utemeljena 29. travnja 1861. godine (kao JAZU, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti), govorom koji je biskup Josip Juraj Strossmayer održao u Hrvatskome saboru i kojim su postavljeni pravni temelji za osnivanje Akademije.

Akademija je 1994. godine na izvanrednom zasjedanju skupštine utemeljila Zakladu Hrvatske akademije, donijela Odluku o osnutku i dodjeli nagrade te utvrdila Dan Hrvatske Akademije.[1] Tom prigodom predsjednik Ivan Supek podsjetio je na njezino utemeljenje:

  „Na današnji dan 29. travnja 1861. bosanski-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer predložio je Hrvatskom saboru osnutak Akademije znanosti i umjetnosti, nakon stoje već prethodne godine položio glavnicu od 60.000 forinti za njezin rad. Taj je prijedlog Sabor prihvatio klicanjem, a to oduševljenje se proširilo na cijelu Hrvatsku. Sam Zagreb je preko noći slavio osnivanje Akademije iščekujući da će to biti svjetionik narodu u lutanjima i pomrčinama. Na istom zasjedanju Hrvatskog sabora izabran je i odbor koji je trebao izraditi smjernice i Statut Akademije. Taj je posao pod vodstvom Franje Račkoga bio do ljeta dovršen, kad je Sabor prihvatio Statut Akademije... U osnivačkoj besjedi đakovački je biskup postavio bit Akademije: hrvatska povijest, jezikoslovlje, književnost, prirodoslovlje, pravo. Kad se i letimično pregleda što je sve Akademija objavila od istraživanja prošlosti, jezika, prava i prirode, tad se smije zaključiti da bez tog velikog napora ne bi znanosti i umjetnosti dostigle onu razinu kakvom se danas ponosimo kao dio kulturne Europe. Ako su historiografija i jezikoslovlje više pružali ticala prema istoku i jugu, fizika, kemija, geologija, biologija i matematika rasle su s naglim napretkom na zapadu, a u uskoj suradnji Sveučilišta i Akademije. Većina članova Akademije bili su i sveučilišni profesori. To zajedništvo dviju najviših hrvatskih ustanova vodilo je Strossmayera u govoru na Saboru kad se jednako tako zalagao za moderno sveučilište... Hrvatska akademija kao najviša umjetnička i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovala je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i druge akademije u svijetu, a da ne moramo odmah misliti na Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelove nagrade. Akademija se zasad ograničava podjelom plaketa za priznavanje znanstvenih i umjetničkih djela stvorenih u Hrvatskoj, ali se nadamo da će s vremenom tome pridoći i novčani prilog. Dan 29. travnja 1861. nismo mogli dostojnije proslaviti negoli da predamo nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pregaocima koji su to zaslužili svojim znanstvenim ili umjetničkim djelom.”
(Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1994., knjiga 99., Zagreb, 1995., str. 63.-66.)

Glumac Tomislav Rališ pročitao je čuvene riječi osnivatelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera:

  „Danas se vojuje više i odlučuje oružjem duha nego oružjem materijalnim. Zaman nam najznamenitiji položaj, zaman najplemenitije zadaće, ako nam umnih i moralnih sila uzmanjka, bez kojih sve blago neba i zemlje ništa ne prudi, jerbo je um, koji blago materijalno oživljuje, ravna i na korist obraća.”
(Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1994., knjiga 99., Zagreb, 1995., str. 67.)

Odbor za nagradeUredi

Skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na svojem zasjedanju 27. lipnja 1993. donijela je:

  1. Odluku o osnutku i dodjeli nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena i umjetnička dostignuća i
  2. Pravilnik o radu Odbora za nagrade u postupku dodjeljivanja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiUredi

Vidi također: Dan HAZU

Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim pojedincima dodjeljuju Nagrade HAZU za različita područja znanstvenog i umjetničkog djelovanja, tako i za „najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području književnosti“. Nagrada se sastoji od plakete i povelje o dodjeli nagrade. Postupak nominiranja započinje raspisivanjem javnog natječaja Odbora za nagrade HAZU-a.

Pregled dobitnika nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za razdoblje od 1994. do 2020.Uredi

 
Nagrada HAZU

Područje društvenih znanostiUredi

Područje prirodnih znanosti i matematikeUredi

  • 1993. dr. sc. Ante Ljubičić
  • 1994. prof. dr. Nikola Cindro i dr.sc. Bene Nižić
  • 1995. dr. sc. Leo Klasinc, prof. dr. sc. Vitomir Šunjić, prof. dr. sc. Boris Šinkovec, dr. sc. Vera Gamulin i dr. Werner E. G. Műller
  • 1996. dr. sc. Nenad Raos
  • 1997. dr. sc. Biserka Kojić-Prodić, prof. dr. sc. Dražena Papeš i doc. dr. sc. Jasna Puizina
  • 1998. prof. dr. Mercedes Wrischer i dr. sc. Nikola Ljubešić i prof. dr. sc. Nikola Kallay
  • 1999. prof. dr. Zorica Veksli i prof. dr. Mladen Juračić
  • 2000. prof. dr. sc. Mirko Primc i dr. sc. Josip Balabanić
  • 2001. prof. dr. Julijo Martinčić i zajednički prof. dr. Slobodoan Brant i prof. dr. Dario Vretenar
  • 2002. dr. sc. Mladen Žinić i prof. dr. sc. Zlatan Bajraktarević
  • 2003. prof. dr. sc. Andrej Dujella i prof. dr. sc. Damir Viličić
  • 2004. prof. dr. sc. Ivan Bašić i grupa suradnika: dr. sc. Krešo Kadija, dr. sc. Tomislav Antičić i mr. sc. Tatjana Šuša
  • 2005. dr. sc. Svetozar Musić i dr. sc. Ivo Velić
  • 2006. prof. dr. Zoran Vondraček, prof. dr. sc. Nada Krstulović i prof. dr. sc. Mladen Šolić
  • 2007. Dodijeljene su dvije nagrade:[2]
  1. prof. dr. sc. Antun Tonejc, za značajna dostignuća u istraživanju novih slitina, faza, faznih pretvorbi u mikrostrukturama i nanostrukturama uzoraka pripravljenih u posebno ekstremnim uvjetima[2]
  2. dr. sc. Ivan Sondi, za područje prirodnih znanosti, polje geologija-oceanologija. [2]
  • 2008. Dodijeljene su dvije nagrade:[3]
  1. prof. dr. sc. Dubravka Matković-Čalogović, za područje prirodnih znanosti i matematike, polje kemija[3]
  2. prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček za uspješan rad u bioinformatici[3]
  • 2009. Dodijeljene su dvije nagrade:[4]
  1. prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, za područje prirodnih znanosti i matematike[4]
  2. prof. dr. sc. Mirko Orlić, za područje prirodnih znanosti (područje geoznanosti)[4]
  • 2010. Dodijeljene su dvije nagrade:[5]
  1. prof. dr. sc. Anđelka Tonejc, za područje prirodnih znanosti i matematike, polje fizika, za izvanredna postignuća tijekom posljednjih pet godina, kao i za cijeli znanstveni opus s izrazitim odjekom u međunarodnoj znanstvenoj zajednici[5]
  2. prof. dr. sc. Nikola Mirošević, za područje prirodnih znanosti, za znanstveni opus i objavljene knjige u zadnjih pet godina iz područja vinogradarstva i vinarstva[5]
  • 2011. Dodijeljene su dvije nagrade:[6]
  1. prof. dr. sc. Branko Kovač i prof. dr. sc. Igor Novak za dva znanstvena rada: "Electronic structure of pesticides", i "Electronic structure of herbicides", objavljena 2011. u časopisima "Chemical Physics Letters" i "Journal of Electron Spectroscopy and Related Phenomena"[6]
  2. prof. dr. sc. Goran Durn za znanstveni rad "Improvements in Treatment of Waste from Petroleum Industry in Croatia", objavljen u časopisu "Journal of Energy Recources Technology", 2008.[6]
  • 2012. Dodijeljene su dvije nagrade:[7]
  1. prof. dr. sc. Dražen Adamović, za otkrića novih konformnih ulaganja verteks-algebri i novih serija C2 konačnih verteks-algebri i super-algebri te dobivanje klasifikacije njihovih ireducibilnih reprezentacija, odnosno konstrukciju projektivnih reprezentacija W-algebri, koji su objavljeni u kompleksu znanstvenih radova[7]
  2. prof. dr. sc. Jakov Dulčić, za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskome moru i analize njihova potencijalnog utjecaja na autohtone populacije i na cjelokupni ekosustav Jadranskoga mora, koja su objavljena u knjizi Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora (2011.) te u 12 znanstvenih radova objavljenih u CC časopisima Journal of Applied Ichthyology, Cybium, Crustaceana, Acta Ichtyologica et Piscatoria i Journal of Fish Biology [7]
  • 2013. Dodijeljene su dvije nagrade:[8]
  1. prof. dr. sc. Amir Hamzić, za značajna znanstvena otkrića u istraživanju fizičkih svojstava oksidnih heterostruktura i spinskoga Hallova efekta u slitinama, koja ukazuju na buduća istraživanja u spintronici s izrazitim potencijalnim primjenama.[8]
  2. mr. sc. Vladimir Zebec (u miru), za monografiju "Zbirka Trepča/Stari Trg" (Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.)[8]
  • 2014. Dodijeljene su dvije nagrade:[9]
  1. prof. dr. sc. Vladislav Tomišić, za izuzetne znanstvene rezultate vezane uz razvoj novih receptora aniona, kationa i neutralnih vrsta te fizikalno-kemijsko istraživanje odgovarajućih reakcija kompleksiranja, s naglaskom na utjecaj otapala, odnosno solvatacije na ravnoteže proučavanih procesa[9]
  2. prof. dr. sc. Toni Nikolić, za objavljivanje izuzetno vrijednog dvovolumnog djela "Sistematska botanika – raznolikost i evolucija biljnog svijeta" (Alfa d.d., Zagreb, 2013.).[9]
  • 2015. Dodijeljene su dvije nagrade:[10]
  1. prof. dr. sc. Eduard Marušić-Paloka, za rad koji daje teorijsko opravdanje matematičkog modela toka kroz tanko područje, a objavljen je u nizu od 11 članaka objavljenih u periodu od zadnjih 5 godina u prestižnim međunarodnim časopisima, od kojih posebno ističemo "Journal of NonNewtonian Fluid Mechanics".[10]
  2. dr. sc. Tvrtko Korbar, za rad: "Potential Cretaceous-Paleogene boundary tsunami deposit in the intra-Thetyan Adriatic Carbonate Platform section of Hvar" (Dalmatia, Croatia) – Geological Society of America Bulletin, 127/11-12, 1666-1680.[10]
  • 2016. Dodijeljene su dvije nagrade:[11]
  1. dr. sc. Marko Kralj za niz radova koji se mogu objediniti pod nazivom "Istraživanja kemijski i strukturno modificiranog kvazislobodnostojećeg epitaksijskog grafena"[11]
  2. dr. sc. Branka Salopek Sondi za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Funkcija, regulacija i moguća primjena biljnih bioaktivnih molekula".[11]
  • 2017. Dodijeljene su dvije nagrade:[12]
  1. dr. sc. Mira Ristić, za 37 objavljenih originalnih znanstvenih radova u međunarodnim časopisima u posljednjih pet godina, koji predstavljaju zaokruženu cjelinu te se mogu objediniti pod zajedničkim naslovom "Sustavno istraživanje sinteze, mikrostrukture te fizičkih i kemijskih svojstava nanočestica i nanoniti metalnih oksida"[12]
  2. prof. dr. sc. Vlasta Ćosović, za rad "Development of transient carbonate ramps in an evolving foreland basin. Basin research" (DOI:10.1111/bre. 12274)[12]
  • 2018. Dodijeljene su dvije nagrade:[13]
  1. prof. dr. sc. Zlatko Drmač, za niz od 10 znanstvenih radova objavljenih u periodu od zadnjih pet godina u međunarodnim časopisima, od kojih posebno ističemo ACM Transactions on Mathematical Software i SIAM Journal on Scientific Computing, povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Razvoj robusnih numeričkih metoda linearne algebre za znanstveno računanje s primjenama u prirodnim i inženjerskim znanostima"[13]
  2. dr. sc. Nikola Pernar, za knjigu "Tlo – nastanak, značajke, gospodarenje" (Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 2017.)[13]

Područje matematičkih, fizičkih i kemijskihUredi

  • 2020. dr. sc. Ivo Piantanida za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Chemistry A European Journal.[15]
  • 2021.

Područje prirodnih znanostiUredi

  • 2020. Dodijeljene su dvije nagrade:[15]
  1. dr. sc. Jadranka Šepić za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina,
  2. prof. dr. sc. Ivica Kisić za djelo Antropogena erozija tla (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.) te 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science,
  • 2021.

Područje medicinskih znanostiUredi

  • 1993. dr. sc. Radan Spaventi, dr. sc. Sanja Kapitanović i prof. dr. sc. Asim Kurjak
  • 1994. dr. sc. Sabina Rabatić, dr. med. Alenka Gagro i dr. sc. Igor Auer
  • 1995. dr. sc. Ljiljana Pinter i dr. sc. Pero Lučin
  • 1996. prof. dr. sc. Zvonko Kusić
  • 1997. prof. dr. sc. Danijel Rukavina i skupina suradnika Istraživačkog instituta Plive d.d., i to: Slobodan Đokić, Gabrijela Kobrehel, * Gorjana Radobolja-Lazarevski i Zrinka Tamburašev za otkriće novog antibiotika azitoromicina
  • 1998. prof. dr.sc. Maria Stefanija Antica
  • 1999. prof. dr. Antun Tucak
  • 2000. prof. dr. sc. Branko Vitale
  • 2001. dr. sc. Alemka Markotić
  • 2002. prof. dr. sc. Stipan Jonjić
  • 2003. prof. dr. sc. Željko Dujić
  • 2004. prof. dr. sc. Mirna Šitum
  • 2005. prof. dr. sc. Vladimir Savić
  • 2006. prof. dr. sc. Siniša Volarević
  • 2007. prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke znanosti [2]
  • 2008. prof. dr. sc. Goran Šimić za znanstveno dostignuće u istraživanju spinalne mišićne atrofije[3]
  • 2009. prof. dr. sc. Davor Miličić, za područje medicinskih znanosti[4]
  • 2010. prof. dr. sc. Željko Cvetnić za iznimna znanstvena dostignuća trajne vrijednosti iz područja veterinarske medicine, odnosno mikrobiologije[5]
  • 2011. prof. dr. sc. Bojan Polić za znanstveno otkriće objavljeno 2009. u znanstvenom časopisu "Immunity" pod naslovom: "Altered NK cell development and enhanced NK cell-mediated resistance to mouse cytomegalovirus in NKG2D-deficient mice"[6]
  • 2012. dr. sc. Nela Pivac, za znanstveni doprinos i otkrića koja predstavljaju doprinos razumijevanju molekularne podloge i liječenju neuropsihijatrijskih poremećaja i poremećenih ponašanja kao što je suicidalno ponašanje, objavljena u 2 (dva) znanstvena rada gdje su prikazane raznovrsne i vrlo važne uloge moždanog neurotrofnog 4 čimbenika u suicidalnom ponašanju i razvoju psihoza, a koji čine tematsku cjelinu[7]
  • 2013. prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, za značajna znanstvena otkrića o odgođenoj maturaciji dendrita asocijativnih neurona tijekom ranog djetinjstva u čovjeka. [8]
  • 2014. prof. dr. sc. Marijan Klarica, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u dva originalna znanstvena rada (Klarica M. i sur. Neurosci 2013; 248:278-289 i Klarica M. i sur. Plos One 2014; 9(4): e95229. doi: 1371/journal.pone. 0095229), koji temeljito nadopunjuju i zaokružuju novi koncept fiziologije i patofiziologije likvora i intrakranijskog tlaka.[9]
  • 2015. izv. prof. dr. sc. Lovorka Grgurević, za znanstveni doprinos izuzetnog značenja objavljen u znanstvenom radu (Grgurević L. et al. Journal of American Society of Nephrology 22 : 681-692, 2011) za otkriće BMP1 enzima u cirkulaciji bolesnika s kroničnom bolesti bubrega koji uzrokuje stvaranje fibroznog tkiva te ubrzava gubitak bubrežne funkcije. Time je nađena nova ciljna molekula za razvoj prvog lijeka protiv stvaranja fibroznog tkiva u kroničnim bolestima čovjeka.[10]
  • 2016. prof. dr. sc. Maja Valić za rad objavljen u "Experimental Physiology" (101.2 (2016) pp. 319-331): "Intermittent hypercapnia-induced phrenic long-term depression in revealed after serotonin receptor blockade with methysergide in anaesthetized rats".[11]
  • 2017. prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, za rad "Prognostic effect of cardiac troponim elevation in acute aortic dissection. A meta-analysis" (International Journal of Cardiology 2016, 214: 277–278, Q1, IF 6,2), u kojem je prvi put dokazana prognostička uloga srčanog troponima u bolesnika s akutnim aortalnim sindromom[12]
  • 2018. Nagrada nije dodijeljena.[13]
  • 2019. dr. sc. Felix Wensveen – za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2.[14]
  • 2020. doc. dr. sc. Vedran Velagić za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina.[15]
  • 2021.

Područje filoloških znanostiUredi

  • 1993. /
  • 1994. /
  • 1995. Šime Jurić
  • 1996. /
  • 1997. dr. sc. Dragica Malić
  • 1998. dr. sc. Mario Grčević
  • 1999. prof. dr. Josip Lisac
  • 2000. prof. dr. sc. Darko Novaković
  • 2001. prof. dr. Ranko Matasović
  • 2002. dr. sc. Milan Mihaljević
  • 2003. dr. sc. Nada Vajs
  • 2004. prof. dr. sc. Zef Mirdita
  • 2005. doc. dr. sc. Mira Menac-Mihalić
  • 2006. Amir Kapetanović
  • 2007. prof. dr. sc. Mateo Žagar, za knjigu Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.[2]
  • 2008. prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević za knjigu Socijalna povijest knjige u Hrvata I. - III. (Školska knjiga, 2008.).[3]
  • 2009. Daniel Bučan za knjigu: Kako je filozofija govorila arapski.[4]
  • 2010. dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić za knjigu: Na ishodištu hrvatske leksikografije 3. za područje filoloških znanosti[5]
  • 2011. Nagrada nije dodijeljena[6]
  • 2012. dr. sc. Iva Lukežić, za knjigu: "Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija", Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2012. [7]
  • 2013. prof. dr. sc. Marija Turk, za knjigu "Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira." (Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb – Rijeka, 2013.)[8]
  • 2014. Nagrada nije dodijeljena.[9]
  • 2015. dr. sc. Bojan Marotti, za djelo "Značenje nadslovaka u Vitezovićevu Lexiconu" (ArTresor, Zagreb, 2013.)[10]
  • 2016. dr. sc. Ana Kovačević za djelo "Negacija od čestice do teksta – usporedna i povijesna raščlamba negacije u hrvatskoglagoljskoj pismenosti" (Staroslavenski institut, Zagreb, 2016.).[11]
  • 2017. izv. prof. dr. sc. Vladimir Rezar, za knjigu "Damiani Benessae Poemata" (Književni krug Split – Marulianum, Split, 2017.)[12]
  • 2018. dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, za knjigu "Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena" (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2018.)[13]
  • 2019. izv. prof. dr. sc. Ivan Andrijanić – za knjigu "Gramatika sanskrta" (Zagreb, Školska knjiga, 2019.).[14]
  • 2020. dr. sc. Vera Blažević Krezić za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.).[15]
  • 2021.

Područje književnostiUredi

Područje likovnih umjetnostiUredi

Područje glazbenih umjetnostiUredi

  • 1993. prof. Frano Parać
  • 1994 /
  • 1995. prof. Stanko Horvat
  • 1996. /
  • 1997. /
  • 1998. dr. sc. Marija Riman i Petar Antun Kinderić
  • 1999. prof. Igor Kuljerić
  • 2000. prof. Frano Parać
  • 2001. prof. Zoran Juranić
  • 2002. dr. sc. Mirjana Babić-Siriščević
  • 2003. dr. sc. Hana Breko
  • 2004. maestro Krešimir Šipuš
  • 2005. skladatelj i pijanist Nikola Glassl
  • 2006. dr. sc. Vjera Katalinić
  • 2007. prof. Marko Ruždjak, član suradnik HAZU, za kompoziciju: La Frontera, za sopran i komorni orkestar, koja je izvedena 2007. prošle godine na Muzičkom bijenalu u Zagrebu. [2]
  • 2008. član suradnik dr. sc. Ennio Stipčević za knjigu Francesco Sponga-Usper (MIC, 2008.)[3]
  • 2009. Mladen Tarbuk, za balet Tramvaj zvan čežnja, za područje glazbene umjetnosti. [4]
  • 2010. prof. dr. sc. Grozdana Marošević za knjigu: Glazba četiriju rijeka[5]
  • 2011. Berislav Šipuš, skladatelj i dirigent, za kompoziciju "AD TE…, Concertino za violončelo i gudače" (praizvedba: Ljubljana, 2010., prva izvedba u Republici Hrvatskoj: Glazbena tribina Opatija, 5. studenoga 2011.).[6]
  • 2012. dr. sc. Davorka Radica, za knjigu: "Ritamska komponenta glazbe 20. stoljeća", Umjetnička akademija u Splitu, 2011. dr. sc. Davorka Radica[7]
  • 2013. red. prof. (u miru) i skladatelj Zoran Juranić, član suradnik HAZU, za operu "Posljednji ljetni cvijet".[8]
  • 2014. prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, za knjigu "Julije Bajamonti: Glazbeni rječnik" (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2013.).[9]
  • 2015. prof. dr. sc. Davorin Kempf, za djelo "Simfonijski stavak za orgulje i orkestar", u izdanju Muzičkog informativnog centra, 2015.[10]
  • 2016. prof. dr. sc. Vjera Katalinić, članica suradnica, za dvojezično (hrvatsko-englesko) izdanje "Sorkočevići: dubrovački plemići i glazbenici" (Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, Zagreb, 2014.).[11]
  • 2017. Olja Jelaska, za skladbu "Modri val" za simfonijski orkestar (izvedenu 8. svibnja 2014. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog)[12]
  • 2018. Nagrada nije dodijeljena.[13]
  • 2019. izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek – za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastao po narudžbi 40. Osorskih glazbenih večeri, a praizveden na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015. u interpretaciji pijanista Filipa Faka i Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.[14]
  • 2020. dr. sc. Sanja Majer-Bobetko za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2019.).[15]
  • 2021.

Područje tehničkih znanostiUredi

  • 1993. prof. dr. sc. Vladimir Muljević
  • 1994. dr. sc. Rajko Pfaff i prof. dr. sc. Tugomir Šurina
  • 1995. prof. dr. sc. Roko Cebalo, prof. dr. sc. Hrvoje Babić i prof. dr. sc. Tomislav Kelemen
  • 1996. prof. dr. sc. Dragutin Taboršak, prof. dr. sc. Ante Šantić i prof. dr. sc. Tomislav Lovrić
  • 1997. dr. sc. Danilo Feretić
  • 1998. prof. dr. sc. Stjepan Jecić
  • 1999. prof. dr. sc. Nikola Šerman
  • 2000. prof. dr. sc. Tomislav Filetin
  • 2001. prof. dr. sc. Želimir Sladoljev
  • 2002. prof. dr. sc. Vedran Žanić
  • 2003. prof. dr. sc. Fabijan Radonić
  • 2004. prof. dr. sc. Zijad Haznadar
  • 2005. prof. dr. sc. Jurica Sorić
  • 2006. prof. dr. sc. Branko Novaković
  • 2007. prof. dr. Jasna Prpić Oršić i prof. dr. Većeslav Čorić, za knjigu: Pomorstvenost plovnih objekata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2006. [2]
  • 2008. prof. dr. sc. Andrej Korbar za knjigu Podmorničarstvo - 100 godina (Laurana, 2007.)[3]
  • 2009. prof. dr. sc. Janoš Kodvanj, za znanstveno dostignuće od izuzetnog i trajnog značenja za RH, za područje tehničkih znanosti.[4]
  • 2010. prof. dr. sc. Josip Brnić za znanstveno dostignuće od izuzetnog i trajnog značenja za RH, za područje tehničkih znanosti, polje: strojarstvo i brodogradnja, temeljne tehničke znanosti, grana: opće strojarstvo, konstrukcija plovnih i pučinskih objekata i tehnička mehanika[5]
  • 2011. Nagrada nije dodijeljena[6]
  • 2012. prof. dr. sc. Sanja Steiner, za znanstveni doprinos – rezultate istraživanja korelacije zračnog prostora, kapaciteta i protoka u europskom sustavu upravljanja zračnim prometom s ciljem optimizacije efikasnosti leta civilne zrakoplovne operative, koji su objavljeni u kompleksu znanstvenih radova u razdoblju 2008. – 2012. godine[7]
  • 2013. prof. dr. sc. Davor Romić za biotehnološka postignuća u području melioracije i gospodarenja vodom[8]
  • 2014. prof. dr. sc. Šime Malenica, za ostvareno djelo na području razvoja hidroelastičnosti brodskih konstrukcija pod nazivom: "Suvremene metode za hidroelastičnu analizu i projektiranje konstrukcije ultra velikih brodova", a posebno za vrlo vrijedne radove objavljene u uglednim međunarodnim publikacijama u posljednjih 5 godina, koji čine jednu cjelinu.[9]
  • 2015. prof. dr. sc. Dragan Kovačević, za djela nastala u razdoblju od pet godina (značajna znanstvena postignuća koja je predloženik ostvario u proteklom petogodišnjem razdoblju 2011.-2015.) prije raspisivanja natječaja, a među kojima se posebno ističe njegova recentna knjiga "Tehnologija kulena i drugih fermentiranih kobasica" (Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2014.); jedinstveno djelo na nacionalnoj razini iz područja unapređenja tehnologije, kvalitete i sigurnosti tradicionalnih mesnih proizvoda.[10]
  • 2016. dr. sc. Ivo Alfirević, professor emeritus, za znanstvenu monografiju "Povijest mehanike u okviru prirodne filozofije od Talesa do Leonarda da Vincija" (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2016.).[11]
  • 2017. prof. dr. sc. Ivan Petrović, za znanstveno postignuće u istraživanju algoritama za sustave autonomije mobilnih robota, čija je svrha osiguravanje autonomne navigacije mobilnih robota u nepoznatim i dinamičkim prostorima te autonomno obavljanje raznih korisnih poslova umjesto ljudi ili u suradnji s ljudima, objavljeno u 9 znanstvenih radova koji čine znanstvenu cjelinu pod nazivom "Algoritmi za sustave autonomije mobilnih robota".[12]
  • 2018. izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, za 20 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima povezanih u znanstvenu cjelinu pod nazivom "Povećanje učinkovitosti pogona i integracije obnovljivih izvora energije korištenjem spremnika energije".[13]
  • 2019. prof. dr. sc. Igor Kuzle – za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.[14]
  • 2020. prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina, i to za 28 znanstvenih članaka u relevantnim međunarodnim časopisima i 2 poglavlja u knjigama.[15]
  • 2021.

IzvoriUredi

  1. Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1994., knjiga 99., Zagreb, 1995.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 [1] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2007. godinu
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 [2] Tportal.hr, HAZU objavio dobitnike godišnje nagrade, objavljeno 22.04.2009 u 13:04, pristupljeno 1. listopada 2020.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 4,9 [3] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 5,8 5,9 [4] Izvješće o radu HAZU za 2011. godinu, Redovito zasjedanje skupštine HAZU, Zagreb, 27. ožujka 2012.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 6,8 6,9 [5] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu, u: Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 2013., knjiga 117., Zagreb, 2014.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 7,7 7,8 7,9 HAZU Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, 26. ožujka 2013. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 8,6 8,7 8,8 8,9 [6] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 9,6 9,7 9,8 9,9 [7] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 10,5 10,6 10,7 10,8 10,9 [8] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 11,7 11,8 11,9 [9] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, u: Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 2017., knjiga 121., Zagreb, 2018.
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 12,7 12,8 12,9 [10] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu, u: Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 2018., knjiga 122., Zagreb, 2019.
  13. 13,0 13,1 13,2 13,3 13,4 13,5 13,6 13,7 13,8 13,9 [11] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu, u: Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 2019., knjiga 123., Zagreb, 2020.
  14. 14,0 14,1 14,2 14,3 14,4 14,5 14,6 14,7 [12] Odluka o dodjeli nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu
  15. 15,0 15,1 15,2 15,3 15,4 15,5 15,6 15,7 15,8 Dobitnici Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, objavljeno 29. travnja 2021., pristupljeno 30. travnja 2021.
  16. HRT Nagrade HAZU-a za 2010. godinu', '23. svibnja 2011. (pristupljeno 13. lipnja 2016.)
  17. HAZU Dodjelom nagrada za 2011. godinu proslavljen Dan HAZU, 26. travnja 2012. (HINA) (pristupljeno 13. lipnja 2016.)

LiteraturaUredi

   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.