Wikipedija

Rođenice

(Preusmjereno s Suđenice)

Rođenice,[1] poznate i kao suđenice ili rožanice (rus. рожaницы), nevidljivi su duhovi ili božanstva koja vladaju sudbinom u pretkršćanskom vjerovanju slavena. Povezane su s trudnoćom, majčinstvom, brakom[2] i ženskim pretcima,[3] a često ih se spominje uz Roda.[3][4][5] Najčešće se tri rođenice spominju zajedno, no katkad ih je do 9, od kojih je jedna „kraljica” ili ju se naziva u jednini.[3]

Rođenice, Dublin

Imena uredi

Rođenice imaju razne nazive, različite od zemlje do zemlje među Slavenima:[3][6]

  • bugarski: sudženici, narŭčnici, orisnici, urisnici, uresici
  • češki i slovački: sudičky
  • hrvatski: rođenice, rojenice, roženice, sudice, suđenice, sujenice
  • poljski: rodzanice, narecznce, sudiczki
  • ruski: rožanice, udĕlnicy
  • slovenski: rodjenice, rojenice, sudice, sojenice, sujenice
  • srpski: suđaje, suđenice, rođenice, narečnici
  • ukrajinski: rožanyci

Izgled uredi

U južnoslavenskoj predaji, rođenice se opisuje kao prekrasne djevojke ili dobroćudne starice. Katkad su zamišljene i kao tri žene različitih dobi: djevojčica, odrasla žena i starica. Južni Slaveni opisuju ih kao prekrasna bića bijelih i okruglih obraza, odjevene u bijelo, s bijelim kapama i srebrnim ili zlatnim nakitom te svijećom u rukama.[3]

Češka predaja ih opisuje kao djevice ili starice odjevene u bijelo, visoke i providne, bijelih obraza i svjetlucavih očiju te kose ukrašene dragim kamenjem. Kao i kod Južnih Slavena, nosile su bijele kape ili veo.[3]

Funkcije i kult uredi

Rođenice su bdjele nad trudnicama,[3] a nakon rođenja djeteta određivale su mu sudbinu.[7] Pojavljivale su se kod djetetove kolijevke u ponoć, tri dana nakon djetetova rođenja, pri čemu su određivale njegovu sudbinu, nakon čega su ostavljale trajnu oznaku na djetetovu čelu.[8][9] Previđanja rođenica često su se kosila jedno s drugim, zbog čega je najstarija rođenica donosila konačnu odluku. Najmlađa rođenica prede nit sudbine, druga ju mjeri, a treća reže; duljina niti određuje duljinu djetetova života.[3] U južnoslavenskoj predaji u funkciji se razlikuju od suđenica, koje su se pojavljivale prije čovjekove smrti i u važnim trenutcima čovjekova života.[8] Rođenice se zato prizivalo da obitelj zaštite od bolesti.[10]

Prema Prokopiju iz Cezareje, bizantskom povjesničaru, Slaveni nisu vjerovali u sudbinu, već isključivo u jedno božanstvo, gromovnika, kojem su nudili žrtve kako bi ih poštedio uoči smrti, rata i bolesti.[11]

Prema drugim izvorima, u čast rođenicama postavljao se trapezoidan stol s kruhom, medom, sirom i kutjom, ceremonijalnom krupicom,[12][9] a obrok se katkad ostavljao u hramovima.[10] Kosa odrezana pri djetetovom prvom šišanju također se žrtvovala rođenicama.[8][9] Slovenci i Hrvati postavljali su svijeće, vino, kruh i sol u ženinu sobu dan nakon poroda. Vjerovalo se da bi, ako to nije učinjeno, rođenice djetetu dale gorku sudbinu. Slovenci u Istri postavljali su kruh ispod kamenja pored spilja u kojima su vjerovali da žive rođenice, dok su se u Bugarskoj za rođenice pripremala večera. U Češkoj se postavljao stol s bijelom odjećom i stolcima pripremljenim za rođenice, uz stolac na koji su stavljeni kruh, sol i maslac, a ponekad i sir te pivo.[3] Vjeruje se da je jedan od blagdana posvećenih Rodu i rođenicama bio slavljen 26. prosinca, koji je dolaskom kršćanstva u pravoslavnoj crkvi zamijenjen svetkovinom Majke Božje.[13]

Povezana božanstva uredi

Druga vjerovanja uredi

Tri ženska bića koja određuju sudbinu djeteta čest su motiv u indoeuropskim vjerovanjima, primjerice:

Božica Roždanica uredi

Staroruski izvori spominju Roždanicu kao jedno biće, obično upareno s Rodom.[9] Primjer takvog izvora jest kronika Gesta regum Anglorum iz 12. stoljeća, koja opisuje kult Svetovita kod polapskih Slavena, pri čemu ga uspoređuje s rimskom Fortunom i grčkom Tihe. Prijevod te kronike iz 13. stoljeća Fortunino ime zamjenjuje imenom Roždanica.[15][16]

Prema mitolozima, trojno božanstvo sudbine nastalo je iz jedinstvene božice sudbine. Takvim se izvornim božicama smatraju pragermanska Urd i ranogrčka Clotho. Vjeruje se da se kod Slavena došlo do istog procesa razdvajanja, te da je istočnoslavenska božica Dolya izvorna božica rođenica.[17] Boris Rybakov, ruski povjesničar, Roždanicu povezuje s Ladom i tvrdi da je Lada bila Rodova supruga te prva rođenica.

Izvori uredi

  1. ↑ Доля, в этнографии. Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона. 1890.–1907.
  2. ↑ Podgórscy 2005., str. 384–385.
  3. ↑ a b c d e f g h i The Mythology of All Races (1918.), tom III., "Slavic", Part I: The Genii, Chapter IV: Genii of Fate, str. 249–252.
  4. ↑ Gieysztor 2006., str. 207.
  5. ↑ Szyjewski 2003., str. 192.
  6. ↑ Szyjewski 2003., str. 164.
  7. ↑ Strzelczyk 2007., str. 174.
  8. ↑ a b c Szyjewski 2003., str. 193.
  9. ↑ a b c d Gieysztor 2006., str. 206.
  10. ↑ a b Fiodor Kapica. 2008. Славянские традиционные праздники и ритуалы: справочник. Pristupljeno 19. srpnja 2019.
  11. ↑ Szyjewski 2003., str. 43–44.
  12. ↑ Szyjewski 2003., str. 191–192.
  13. ↑ Profantowa 2004., str. 192.
  14. ↑ a b Szyjewski 2003., str. 193–194.
  15. ↑ Leszek Moszyński. 1998. Dlaczego naukowe opisy prasłowiańskich wierzeń są tak róznorodne (PDF)
  16. ↑ Szyjewski 2003., str. 144.
  17. ↑ Szyjewski 2003., str. 194.

Literatura uredi

  • Gieysztor, Aleksander. 2006. Mitologia Słowian. Wydawn. Uniwersytetu Warszawskiego. ISBN 83-235-0234-X
  • Podgórscy, Barbara i Adam. 2005. Wielka Księga Demonów Polskich – leksykon i antologia demonologii ludowej. Wydawn. KOS. ISBN 83-89375-40-0
  • Profantowa, Nadia. 2004. Encyklopedie slovanských bohů a mýtů. Libri. ISBN 8072772198
  • Strzelczyk, Jerzy. 2007. Mity, podania i wierzenia dawnych Słowian. Rebis. ISBN 978-83-7301-973-7
  • Szyjewski, Andrzej. 2003. Religia Słowian. Wydawn. WAM. ISBN 83-7318-205-5
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rođenice&oldid=6839754"