Sveti Martin (Sveta Nedelja)

naselje u Hrvatskoj, Općina Sveta Nedelja, Istarska županija

Sveti Martin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sveta Nedelja, Istarska županija.

Sveti Martin
Država Hrvatska
ŽupanijaIstarska županija
Općina/gradSveta Nedelja

Površina[1]3,9 km2
Koordinate45°07′30″N 14°03′00″E / 45.125°N 14.050°E / 45.125; 14.050

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno169
– gustoća43 st./km2

Poštanski broj52231 Nedešćina
Pozivni broj+385 052
AutooznakaPU

Zemljovid

Sveti Martin na zemljovidu Hrvatske
Sveti Martin
Sveti Martin

Sveti Martin na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 164 stanovnika[3] te obiteljskih kućanstava.[4]

Naselje Sveti Martin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
698
659
170
297
339
327
1283
1350
305
309
269
250
215
201
164
188
169
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Znamenitosti uredi

U blizini se nalaze ostaci antičke gradine Kočur, gdje nalazimo i ruševine srednjovjekovne utvrde, kao i ruševnu jednobrodnu kapelu sv. Križa.[5] Kapela je bila dio starije i veće romaničke građevine, a koja je smanjena u 15. stoljeću zbog opadanja broja stanovnika. Oko kapele nalazilo se i groblje iz 13./14. stoljeća.[6] Lokalitet se nalazi na visoravni iznad doline rijeke Raše, zapadno od zaseoka Čemparovica. U Sv. Martinu nalazi se kaštel Lazzarini. Kaštel je poznat pod nazivom "Baronova korta", nalazi se u središtu naselja, a koje se razvilo oko nekadašnjeg plemićkog posjeda i prijašnje, vjerojatno ranosrednjovjekovne, crkve sv. Martina, na čijem je mjestu sada istoimena župna crkva s početka 20. stoljeća. Nasuprot ovom građevnom kompleksu i crkvi nalazi se velika pravokutna površina uzgojene borove šume ("pineta"). "Baronova korta" se sastoji od građevina nastalih u različitim razdobljima koje zatvaraju unutrašnje dvorište s malom alejom drvoreda koja vodi do glavne stambene jednokatnice baroknih stilskih osobina, s balkonom u središnjoj osi prvoga kata. Očuvana su dva barokna portala na ulazu u kortu i cisterna. Vertikalna dominanta cijeloga sklopa je četvrtasti toranj s kruništem u sklopu sjevernog krila. Na rubu istočnoga krila, uz dvorac je gospodarska prigradnja od opeke, građena vjerojatno početkom 20. stoljeća.

Župna crkva sv. Martina građena je 1907. godine na mjestu starije crkve, u središtu naselja. Uz crkvu je nekada bilo i groblje, kasnije preseljeno na današnju lokaciju, izvan naselja. Crkva je visoka jednobrodna građevina s dvije bočne kapele i sakristijom. Preslica iznad sakristije podignuta je 1931. godine. Vanjština nije žbukana, a pročelja su oblikovana u neoromaničkom duhu. Pred portalom je plitki portik i stubište, a niski zabat pročelja ukrašen je uskim frizom. Crkva nema zvonika.

Crkva Gospe od Zdravlja je smještena na rubu naselja, u produžetku ceste koja prolazi uz nekadašnji kaštel Lazzarini. Sagrađena je godine 1630. i predstavlja lijep primjer pučke barokne crkve s karakterisičnim trijemom (lopicom) pred pročeljem koju nose kameni stupići. Nad pročeljem je reljefno izvedena barokna klesana preslica za dva zvona.[5]

Šport uredi

Nekada je tu djelovao nogometni klub Omladinac, sve dok nije spojen s NK Jedinstvom iz Nedešćine.

Od 1968. održava se Malonogometni turnir veterana 'Sveti Martin' .[7]

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  4. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  5. a b [Opći podaci o Općini Sv. Nedelja]
  6. [Istrapedia: Kočur]
  7. https://www.labin.com/vijesti/jedinstvo-omladinac-pobjednik-najstarijeg-malonogometnog-turnira-u-hrvatskoj-3664
Nedovršeni članak Sveti Martin (Sveta Nedelja) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.