Van (grad)
Van (kurdski: Wan, armenski: Վան) grad je na obali jezera Van na istoku Turske i glavni grad istoimene turske provincije Van koja broji 284 464 stanovnika.
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Pokrajina | Van |
| Stanovništvo - ukupno |
370 190 (2012.) |
| Gustoća stanovništva | 240 stan./km2 |
| Koordinate | 38°29′N 43°22′E / 38.483°N 43.367°E |
| Gradonačelnik | Mehmet Emin Bilmez |
| Službena stranica | www.van.bel.tr |
| Karta | |
 | |
Leži na istočnoj obali jezera Van na nadmorskoj visini od 1750 metara u plodnoj oazi u podnožju brda na kojem su ruševine drevnog kaštela. Većinu stanovništva grada čine Kurdi.
Van ima oštru i suhu kontinentalnu klimu s hladnim i snježnim zimama te vrućim i suhim ljetima. Kiše najviše padaju u proljeće i jesen. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime grad ima polupustinjsku klimu (BSh, BSk).
Trgovačko je središte stočarsko-poljoprivrednoga kraja poznatog po konjima, žitaricama, voću i povrću. Zbog razvijena stočarstva razvijena je i kožarska industrija.
Turizam je sve značajnija grana gospodarstva jer je jezero Van, kao najveće u Turskoj, u novije vrijeme sve popularnija turistička destinacija, tako da grad ima zračnu luku s redovnim linijama za Ankaru i Istanbul.
Povijest
uredi
Pod antičkim imenom Tušpa bio je prijestolnica Kraljevstva Urartu u 9. st. pr. Kr.
Regija Van u 7. st. pr. Kr. bila je pod kontrolom armenskih Orontida, a nakon toga Perzijanaca sve do sredine 6. st. pr. Kr. Aleksandar Veliki zauzeo je Van 331. pr. Kr., a nakon njegove smrti bio je u sastavu Seleukidskog Kraljevstva. Do početka 2. st. pr. Kr. bio je u sastavu Kraljevine Armenije. Za vrijeme vladavine armenskoga kralja Tigrana II., koji je osnovao grad Tigranakert u 1. st. pr. Kr., postao je važno središte.
Bizant i Kraljevstvo Vaspurakan
urediBizant je kratko vladao regijom: od 628. do 640., sve do provale muslimanskih Arapa koji su vladali pokrajinom Armenijom od kraja 7. stoljeća. Slabljenje arapske moći omogućilo je lokalnim armenskim vladarima da ponovno preuzmu vlast, a među njima je dinastija Arcrunida postala najmoćnija – u početku su bili vazali Srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva, ali su 908. proglasili nezavisnost i osnovali svoje Kraljevstvo Vaspurakan.[1] Posljednji kralj Vaspurakana Ivan Senekerim Arcruni predao je 1021. svoje kraljevstvo bizantskom caru koji je osnovao temu Vaspurakan na teritoriju bivšega kraljevstva.
Pod Seldžucima
urediU taj kraj, koji se od tada zvao Vaspurakan, krajem 11. stoljeća počeli su navaljivati Turci Seldžuci, a nakon pobjede 1071. u Bitci kod Manzikerta cijela regija pala je pod njihovu kontrolu. Područjem su nakon njih vladali brojni lokalni muslimanski lideri, a onda Rimski sultanat koji je vladao Vanom 20 godina sve do polovice 13. stoljeća, kad je grad pao pod vlast Mongola. U 14. su stoljeću Vanom vladali Azeri, a nakon njih Timuridsko Carstvo.
Za Osmanskoga Carstva
uredi
U prvoj su polovici 15. stoljeća Van i okolica postali zonom sukoba Osmanskog Carstva i Safavidskog Irana. Safavidi su zauzeli grad 1502., a Osmanlije su ga vratili pod svoju vlast 1515. i zadržali ga do 1520., kad su ga Safavidi ponovo zauzeli. Osmanlije su konačno i definitivno zagospodarili gradom 1543. i otada je Van bio zaseban sandžak u ajaletu Erzurum, a poslije u posebnom ajaletu Van od otprilike 1570. Od druge je polovice 19. stoljeća Van počeo igrati veću ulogu u politici Osmanskoga Carstva zbog svog položaja u blizini granice s perzijskim i ruskim Carstvom te zbog blizine Mosula u kojem je pronađena nafta.
Prvi svjetski rat
urediU vrijeme Prvog svjetskog rata Van se našao na prvoj liniji fronte između Carske Rusije i Osmanskog carstva u Kavkaskoj kampanji. Snage Carske Rusije zauzele su grad i držale ga pod okupacijom od 1915. do 1917. Posljedice tog rata osobito je osjetilo nekoć većinsko stanovništvo grada – Armenci koji su masovno deportirani ili pobijeni, tako da ih danas gotovo i nema.[2] Na kraju tog rata Van je bio u ruševinama i gotovo potpuno prazan. Nakon rata obnovljen je nekoliko kilometara istočno od drevnog kaštela Van Kalesija.
Na osnovu Mirovnog ugovora u Sèvresu iz kolovoza 1920. Van je trebao pripasti Demokratskoj Republici Armeniji, ali su mladoturci pod vodstvom Mustafe Kemala Ataturka odbacili taj ugovor, nastavili se boriti i ponovno zauzeli Van do kraja godine. Nakon tog sklopljen je novi dogovor – Mirovni ugovor iz Lausanne (1923.), na osnovu kojeg je Van pripao Turskoj.
Van je, kao i obližnji grad Erciş (60 km sjeverno), 23. listopada 2011. pogodio potres magnitude 7,2 po Richteru. Poginulo je više stotina ljudi i porušeno je na desetke zgrada.
Izvori
uredi- ↑ https://armenian-history.com/kingdom-of-vaspurakan/ Preuzeto 4. studenog 2022.
- ↑ The Banality of Indifference: Zionism and the Armenian Genocide – Page 42 by Yaïr Auron