Van (grad)

Van (kurdski: Wan, armenski: Վան) je grad na obali Jezera Van na istoku Turske. Van je glavni grad istoimene turske provincije Van od 284 464 stanovnika.

Van
Osnovni podaci
Pokrajina Van
Stanovništvo
 - ukupno

370,190 (2012.)
Gustoća stanovništva 240/km²
Koordinate 38°29′N 43°22′E / 38.483°N 43.367°E / 38.483; 43.367Koordinate: 38°29′N 43°22′E / 38.483°N 43.367°E / 38.483; 43.367
Gradonačelnik Mehmet Emin Bilmez
Službena stranica www.van.bel.tr
Karta
Karta grada Van

Van leži na istočnoj obali Jezera Van, na nadmorskoj visini od 1 750 metara, u plodnoj oazi u podnožju brda na kojem su ruševine drevnog kaštela. Većinsko stanovništvo grada su Kurdi.

Van ima oštru i suhu kontinentalnu klimu, s hladnim snježnim zimama i vrućim suhim ljetima. Kiše najviše padaju u proljeće i jesen. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, Van ima polupustinjsku klimu (BSh, BSk).

Van je trgovačko središte stočarsko poljoprivrednoga kraja, poznatog po konjima, žitaricama, voću i povrću. Zbog razvijenog stočarstva razvijena je kožarska industrija.

Turizam je sve značajnija grana gospodarstvo jer je Jezero Van kao najveće u Turskoj u novije vrijeme popularna turistička destinacija, tako da grad ima zračnu luku s redovnim linijama za Ankaru i Istanbul.

PovijestUredi

Pod antičkim imenom Tušpa, Van je bio prijestolnica Kraljevstva Urartu u 9. st. pr. Kr.

Regija Van je u 7. st. pr. Kr. bila pod kontrolom armenskih Orontida, a nakon toga Perzijanaca sve do od sredine 6. st. pr. Kr. Aleksandar Veliki zauzeo je Van - 331. pr. Kr., a nakon njegove smrti bio je u sastavu Seleukidskog Kraljevstva. Do početka 2. st. pr. Kr. bio je u sastavu Kraljevine Armenije. Za vrijeme vladavine armenskoga kralja Tigrana II., koji je osnovao grad Tigranakert u 1. st. pr. Kr., Van je postao važno središte.

Bizant i Kraljevstvo VaspurakanUredi

Bizant je kratko vladao regijom od 628. do 640., sve do provale muslimanskih Arapa, koji su zavladali pokrajinom Armenijom od kraja 7. stoljeća. Slabljene arapske moći omogućilo je da lokalni armenski vladari ponovno preuzmu vlast, među njima je dinastija Arcrunida postala najmoćnija, ispočetka su bili vazali Srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva, ali su 908. proglasili nezavisnost i osnivali svoje Kraljevstvo Vaspurakan. Posljednji kralj Vaspurakana, Ivan Senekerim Arcruni, predao je svoje kraljevstvo bizantskom caru - 1021., koji je osnovao temu Vaspurakan na teritoriju bivšega kraljevstva.

Van pod SeldžucimaUredi

U taj kraj koji se od tada zvao Vaspurakan počeli su navaljivati Turci Seldžuci od kraja 11. stoljeća, a nakon pobjede 1071. u Bitci kod Manzikerta cijela regija podpala je pod njihovu kontrolu. Nakon njih područjem su vladali brojni lokalni muslimanski lideri, a nakon njih Rimski sultanat koji je vladao Vanom 20 godina sve do polovice 13. stoljeća, kada je podpao pod vlast Mongola. U 14. stoljeću, Vanom vladaju Azeri, a nakon njih Timuridsko Carstvo.

Van za Osmanskoga CarstvaUredi

 
Jezero Van

U prvoj polovici 15. stoljeća, Van i okolica postali su zona sukoba Osmanskog Carstva i Safavidskog Irana. Safavidi su zauzeli Van 1502., a Osmanlije su vratili grad pod svoju vlast 1515. i zadržali ga zakratko do 1520. kad su ga Safavidi ponovo zauzeli. Osmanlije su konačno i definitivno zagospodarili gradom od 1543. te je od tada Van bio zasebni sandžak u ajaletu Erzurum, a kasnije u posebnom ajaletu Van od oko 1570. Od druge polovice 19. stoljeća, Van je počeo igrati veću ulogu u politici Osmanskoga Carstva, zbog svog položaja u blizini granice s perzijskim i ruskim Carstvom, kao i zbog blizine Mosula u kojem je pronađena nafta.

Van za Prvog svjetskog rataUredi

U vrijeme Prvog svjetskog rata, Van se našao na prvoj liniji fronte između Carske Rusije i Osmanskog carstva u ratu zvanom - Kavkaska kampanja. Snage Carske Rusije zauzele su grad i držale ga pod okupacijom od 1915. do 1917. Posljedice tog rata osobito su gorko osjetili nekad većinsko stanovništvo grada - Armenci koji su masovno deportirani ili pobijeni, - tako da ih danas gotovo i nema. Na kraju tog rata - Van je bio u ruševinama i gotovo potpuno prazan. Nakon rata grad je obnovljen nekoliko kilometara istočno od drevnog kaštela - Van Kalesi.

Na osnovu Mirovnog ugovora u Sèvresu iz kolovoza 1920. Van je trebao pripasti Demokratskoj Republici Armeniji ali su mladoturci pod vodstvom Mustafe Kemala Ataturka odbacili taj ugovor, nastavili boriti i ponovno zauzeli Van do kraja godine. Nakon tog je sklopljen novi dogovor - Mirovni ugovor iz Lausanne (1923) na osnovu kojeg je Van pripao Turskoj.

Van je kao i nedaleki grad Erciş (60 km sjeverno) 23. listopada 2011. pogodio potres magnitude - 7,2 po richteru, poginulo je više stotina ljudi i porušeno na desetke zgrada.