1903.

Sadržaj

2. travnja – Krvavi sukob između studenata i policije u Španjolskoj
6. travnja – Dokazano da su dokumenti protiv Dreyfusa bile krivotvorine
14. travnja – Bugari ubijaju 165 muslimana u Makedoniji
25. svibnja – Petar Mišković dolazi u SAD
10. lipnja – Oficiri ubili srpskog kralja Aleksandra i kraljicu Dragu
16. lipnja – Henry Ford je u Detroitu osnovao Ford Motor Company, jednog od najstarijih, najutjecajnijih i najpoznatijih svjetskih proizvođača automobila.
21. lipnja – Alf Sjöberg, švedski kazališni i filmski redatelj († 1980.)

9. kolovoza – Papa Pio X. ustoličen u Rimnu
12. kolovoza – Kolumbijski Senat odbija ugovor s SAD-om o gradnji panamskog kanala
1. rujna – Makedonski pobunjenici digli u zrak mađarski parobrod, 29 mrtvih
8. rujna – Turci ubijaju 50 000 Bugara
17. rujna – Turci ubijaju 10 000 ljudi u Makedoniji

2. studenog – SAD šalje tri ratna broda u Panamu
3. studenog – Kolumbijski pobunjenici proglasili nezavisnost Paname
6. studenog – SAD priznaje Panamu kao nezavisnu državu
6. studenog – U Zagrebu osnovan HAŠK
12. studenog – 10 000 Kineski vojnika ulazi u Mandžuriju gdje su Rusi
18. studenog – SAD i Kolumbija napokon potpisuju ugovor o izgradnji kanala
17. prosinca – Braća Wright izveli prvi let zrakoplovom
31. prosinca – Na proslavi Nove godine u Čikaškom kazalištu Iroquois u požaru umire 578 ljudi

u Karlovcu radom započinje Hrvatska dionička tvornica kože. Zbog stečaja, 1910. kupuje je Slovenac Andrija Jakil koji proširuje proizvodnju i nastaje tvornica obuće. 1945. tvornica je u državnom vlasništvu i mijenja ime u "Josip Kraš". Nakon privatizacije 1991. dobiva ime Karlovačka industrija obuće d.o.o. – KIO^[1] Tvornički kompleks koji se prostirao na 19 tisuća kvadratnih metara srušen je u svibnju 2007. za potrebe njemačkog trgovačkog lanca Lidl koji je kupio zemljište.^[2]

utemeljna je tvrtka „Prvi križevački paromlin i paropila Hinko Švarc i sinovi“ (tvrtka je sagradila mlin za meljavu pšenice) u Križevcima. Državno mlinsko poduzeće „Kalnik“ kupuje mlin obitelji Švarc 1946. Petvorba iz društvenog vlasništva u dioničko društvo Mlinar d. d. obavljena je 1993.^[3]

6. srpnja – Axel Hugo Theodor Theorell, švedski znanstvenik nobelovac, († 1982.)
25. kolovoza – Arpad Elo, mađarski šahist († 1992.)
11. rujna – Frano Alfirević, hrvatski pjesnik, esejist i putopisac († 1956.)
11. rujna – Theodor Adorno, njemački filozof († 1969.)

1. studenog – Vladimir Horowitz, američki pijanist ruskog porijekla († 1989.)
17. prosinca – Erskine Caldwell, američki književnik († 1987.)
28. prosinca – Neumann János, mađarski matematičar, fizičar i izumitelj († 1957.)
30. listopada – Krunoslav Draganović, hrvatski povjesničar, svećenik i politički emigrant († 1983.)

23. listopada – Francis Ellingwood Abbot, američki filozof (* 1863.)
1. studenog – Theodor Mommsen, njemački povjesničar i političar, Nobelova nagrada za književnost 1902.
8. prosinca – Herbert Spencer, britanski filozof i jedan od utemeljitelja sociologije (* 1820.)
28. prosinca – George Gissing, engleski književnik (* 1857.)

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1903.