Otvori glavni izbornik
Otok Bali
Plesačica s Balija u narodnoj nošnji

Bali je najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 3.900.000 stanovnika (2010).[1].) . Također, to je i istoimena indonezijska pokrajina. Plodno tercijarno humlje izdiže se prema istoku u vulkanskom usponu Gunung Agung 3200 m nad morem. Otok je bogat rižom i kokosovom palmom, kukuruzom i pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, a izvozi mnogo riže i dosta kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam.

Najveći i glavni grad na Baliju je Denpasar (491.500 stanovnika 2002.). Žitelji su Malajci, do kojih je prodirao islam već u 15. stoljeću, ali su sve do danas sačuvali brahmanizam, stari način življenja, podjelu u četiri kaste (sudre, wesije, satrije, brahmane), davno pismo, hramove i rezbarije životinjskih likova u drvu.

Sadržaj

PovijestUredi

Prvi Europljanin na Baliju bio je Nizozemac Cornelis de Houtman, koji je došao na Bali 1597. godine. Otporni su bili i prema Nizozemcima, kojima su se domaći knezovi pokorili poslije žestokih borbi tek 1849. godine. Tijekom 2. svjetskog rata Japanci su zauzeli Bali. Nakon što je 1949. Nizozemska priznala indonezijsku neovisnost, 1950. je Bali prestao biti dio Nizozemske i postao jedna od provincija Indonezije.

Administrativna podjelaUredi

Otok je podijeljen u 8 okruga (kabupaten) i 1 grad (kota):

  • Badung
  • Bangli
  • Buleleng
  • Denpasar (grad)
  • Gianyar
  • Jembrana
  • Karangasem
  • Klungkung
  • Tabanan

Kultura i znamenitostiUredi

Kulturni krajolik Balija je skupni naziv za UNESCO-vu svjetsku baštinu koja se sastoji od pet rižinih terasa i njihovih vodenih hinduističkih hramova koji pokrivaju oko 19.500 ha. Hramovi su žarišta društvenog vodoopskrbnog sustava kanala i brana, poznatog kao subak (su b ak), a koji datira još iz 9. stoljeća. On odražava filozofski koncept Tri Hita Karana koji povezuje kraljevstvo duha, ljudskog svijeta i prirode. Ova filozofija je nastala kulturnom razmjenom Balija i Indije u posljednjih 2.000 godina, te je uvelike oblikovala krajolik Balija. Subak je demokratskim i ravnopravnim poljoprivrednim praksama omogućio Balijcima da postanu najuspješniji uzgajivači riže na otočju, unatoč izazovu podržavanja guste populacije stanovništva. Zbog toga je 2012. godine Kulturni krajolik subaka na Baliju upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji[2].

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi

 Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bali