Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Bali. Za druga značenja pogledajte Bali (razdvojba).

Bali je najzapadniji otok Maloga sundajskog otočja (Indonezija), između Lomboka i Jave, 5.632 km2, 4 317 404 stanovnika (2020). [1] Također, to je i istoimena indonezijska pokrajina. Plodno tercijarno humlje izdiže se prema istoku u vulkanskom usponu Gunung Agung 3200 m nad morem. Otok je bogat rižom, kokosovom palmom, kukuruzom te pamukom, duhanom i kavom, različitim voćem i stokom, pa izvozi mnogo riže, kave i stoke. Danas je najjača industrija na Baliju turizam.

Otok Bali
Otok Bali
Podatci
Otočna skupina Malo Sundajsko otočje
Koordinate 8°20′S 115°05′E / 8.333°S 115.083°E / -8.333; 115.083
Država Indonezija
Glavno naselje Denpasar
Površina 5780 km2
Broj stanovnika 4 317 404
Bali in Indonesia (special marker).svg
Položaj Balija u Indoneziji

Najveći i glavni grad na Baliju je Denpasar (725 314 stanovnika 2020.). Žitelji su Malajci,[2] do kojih je prodro islam već u 15. stoljeću, ali su sve do danas sačuvali brahmanizam te stari način življenja kroz podjelu na četiri kaste (sudre, wesije, satrije, brahmane), drevno pismo, hramove i rezbarije životinjskih likova u drvu.

PovijestUredi

Smatra se da je prvi poznati europski kontakt s Balijem ostvaren 1512. godine kada je portugalska ekspedicija koju su predvodili António de Abreu[3] i Francisco Serrão[4] ugledala njegovu sjevernu obalu. Bila je to prva ekspedicija u nizu dvaput-godišnjih pohoda na Molučke otoke, koje su kroz 16. stoljeće obično putovale duž obala Sundskih otoka.
Međutim, prvi Europljanin koji je uspostavio trgovinske veze sa Balijem bio je Nizozemac Cornelis de Houtman,[5] koji je došao na Bali 1597. godine. Otpori su bili i prema Nizozemcima, kojima su se domaći knezovi pokorili poslije žestokih borbi tek 1849. godine. Tijekom 2. svjetskog rata Japanci su zauzeli Bali. Nakon što je 1949. Nizozemska priznala indonezijsku neovisnost, 1950. je Bali prestao biti dio Nizozemske i postao jedna od provincija Indonezije.

Administrativna podjelaUredi

Otok je podijeljen u 8 okruga (kabupaten) i 1 grad (kota):

  • Badung
  • Bangli
  • Buleleng
  • Denpasar (grad)
  • Gianyar
  • Jembrana
  • Karangasem
  • Klungkung
  • Tabanan

Kultura i znamenitostiUredi

Kulturni krajolik Balija je skupni naziv za UNESCO-ovu svjetsku baštinu koja se sastoji od pet rižinih terasa i njihovih vodenih hinduističkih hramova koji pokrivaju oko 19.500 ha. Hramovi su žarišta društvenog vodoopskrbnog sustava kanala i brana, poznatog kao subak (su b ak), a koji datira još iz 9. stoljeća. On odražava filozofski koncept Tri Hita Karana koji povezuje kraljevstvo duha, ljudskog svijeta i prirode. Ova filozofija je nastala kulturnom razmjenom Balija i Indije u posljednjih 2.000 godina, te je uvelike oblikovala krajolik Balija. Subak je demokratskim i ravnopravnim poljoprivrednim praksama omogućio Balijcima da postanu najuspješniji uzgajivači riže na otočju, unatoč izazovu podržavanja guste populacije stanovništva. Zbog toga je 2012. godine Kulturni krajolik subaka na Baliju upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji.[6]

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi

 Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

  1. Populacija Balija [Populacija Balija]. bali.bps.go.id/ (engleski). Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  2. Malajci [Malajci]. enciklopedija.hr/. Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  3. António de Abreu [António de Abreu]. pantheon.world/ (engleski). Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  4. Francisco Serrão [Francisco Serrão]. encyclopedia.com/ (engleski). Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  5. Cornelis and Frederik de Houtman [Cornelis and Frederik de Houtman]. britannica.com (engleski). Pristupljeno 8. srpnja 2022.
  6. Church of the Nativity and the Pilgrimage Route in Bethlehem, Palestine, inscribed on UNESCO World Heritage List along with sites from Israel, Palau, Indonesia and Morocco 29. lipnja 2012. (engl.) Preuzeto 3. kolovoza 2012.

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bali