Banovci (Bebrina)

naselje u Hrvatskoj, Općina Bebrina, Brodsko-posavska županija
Za druga značenja pogledajte Banovci.

Banovci su posavsko selo smješteno 18 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i 2 kilometra od rijeke Save. Nalazi se na cesti Brodski Stupnik-Slavonski Brod. Susjedna sela su Šumeće, Dubočac, Bebrina i Slavonski Kobaš.

Banovci
Centar Banovaca (Donji kraj)
Država Hrvatska
Županija Brodsko-posavska
Općina/gradBebrina

Površina9,7 km2[1]
Koordinate45°04′44″N 17°49′52″E / 45.079°N 17.831°E / 45.079; 17.831

Stanovništvo (2021.)
Ukupno340 [2]
– gustoća35 st./km2

Poštanski broj35000 Slavonski Brod
Pozivni broj+385 (0)35
AutooznakaSB

Zemljovid

Banovci na zemljovidu Hrvatske
Banovci
Banovci

Banovci na zemljovidu Hrvatske

Ime uredi

Gašpar Vinjalić je dao moguće objašnjenje naziva raznih mjesta s imenom Banovci: "Izvor dobi ime Banovača, jer su Hrvati upravitelje utvrda zvali banovima, a da bi ih razlikovali od bana pokrajine upotrebljavali su umanjenicu "banovci"." Banovac je bio i novac u Slavoniji i Erdelju.

Banovci danas uredi

U centru sela nalaze se zgrada područne osnovne škole Antuna Matije Relkovića, crkva, mjesni dom u čijim se prostorijama nalazi trgovina i spremište DVD Banovci, te park koji je zasađen od članova DVD Banovci 1968. u čijem sklopu je i arteški bunar izgrađen 60-tih godina. Dijelovi sela su Gornji kraj, Donji kraj, Sokak i Zaloji. U selu se nalazi katolička crkva Preobraženja Gospodinova, a ulazi u sastav Požeške biskupije. Kirvaj je svake godine 6. kolovoza na blagdan Preobraženja Gospodinova u Banovcima poznato kao Priobraženje. Na groblju se nalazi katolička kapelica, te pravoslavna kapela Svetog Proroka Ilije.[3] Na Tijelovo se formira procesija iz banovačke crkve koja ide do bebrinske te se pjeva na čast tijela Isusova.

Povijest uredi

Selo se spominju 1451. godine kao vlasništvo jednog od potomaka plemićke obitelji Jakuša (Jakuševića). Godine 1699. Müller ga je ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac, iz karte se vidi da je okolica sela obrasla šumom.[4] Prema izvoru kanonske vizitacije 1730. selo je imalo 40 kuća, novu drvenu kapelu sa slikom Preobraženja Gospodnjeg i groblje te je bilo u sastavu župe Kobaš. Godine 1746. u Banovcima su bile 33 kuće i 54 obitelji. U izviješću 1758. se napominje da je drvena kapela 4x3 m4[5] dotrajala i da su mještani željni graditi novu, no to nije bilo moguće velikih nameta. Pored ulaza u kapelu bilo je postavljeno zvono teško 40 kg.

Godine 1760. Banovci su imali 36 kuća, 52 obitelji i 319 katolika. Te godine zabilježena su prezimena Alavanić, Ćosić, Karalić, Pavić, Bazadžić, Kolić, Filaković, Stivić, Petković, Grgašević, Olojević, Kobašić, Orozović, Tadianović, Bošnjaćić, Mikajević, Boić i Petrić.[6]

Drugi svjetski rat uredi

Kroz Banovce je 3. studenog 1943. prošla partizanska 12. Slavonska NOU brigada na putu za Središnju Bosnu gdje se išla boriti protiv četnika. Brigada je krenula iz Odvoraca (Grgurevića) u 22 sata 2. studenog 1943. i kretala se pravcem Grgurevići - Kaniža - Bebrina - Banovci - Slavonski Dubočac gdje je došla 3. studenog u 3 sata. Četvri bataljon brigade dobio je zadatak da utabori položaj za odbranu 1 km uzvodno od Slavonskog Dubočca prema Slavonskom Kobašu i Banovcima.[7]

Domovinski rat uredi

 
Crkva u Banovcima.

Domovinski rat u Banovcima počinje kasnije nego u ostalim krajevima Hrvatske tek 1992. početkom rata u Bosanskoj Posavini. Iako je još 1991. u centru sela ubijene četiri osobe hrvatske nacionalnosti, a jedna srpske teško ranjena, zločin je imao nacionalni preznak (iako na ovom području su sva sela bila većinsko hrvatska), dogodio se lokalu kojeg je vlasnik bio Srbin. U ratno vrijeme nekoliko kuća u vlasništvu Srba je minirano i propucano, požari s podmetnuti i kod Hrvata. Prvi napadi na selo počeli su u proljeće 1992. godine kada su granate s brda u Bosanskoj Posavini počele padati na selo. Selo je trpilo svakodnevne topničke napade iz Bosne s planine Motajice s koje je i granatiran i Slavonski Brod. Djeca su bila evakuirana iz sela na Bjelolasicu gdje je bila izmještene i škola. U napadima je poginula Mara Mostovi rođena 1917. godine, a mnoge kuće i gospodarski objekti su srušeni i oštećeni. Napadi su trajali do početka jeseni 1992. kada su padom prvo Dervente a kasnije i Bosanskoga Broda prestali. Padom Bosanskoga Broda banovčani su primili izbjeglice Hrvate i Muslimane iz Bosanskog Brod te sela Sijekovac, Donje Kolibe.

Obrazovanje uredi

Niža pučka škola u Banovcima osnovana je 1830. godine. Pučka škola u Banovcima je sagrađena 1867. Škola ima školsku sobu, kuhinju, dvije prostorije i dva hodnika. Niža pučka škola radi od 1830. do 1929. godine. Od 5. rujna 1914. sve škole, pa tako i škola u Banovcima, morale su koristiti naziv: opća niža pučka škola. Državna osnovna škola radi od 1932. do 1935, a zatim državna narodna škola (1935. – 1941.). Državna mješovita pučka škola radi od 1941. do 1946, a narodna osnovna škola Banovci od 1946. do 1957. Narodni odbor općine Slavonski Brod 1957., određuje da je škola u Banovcima četverogodišnja koja pripada centru u Bebrini.[nedostaje izvor]

Osnovna četverogodišnja škola radi od 1957. sve do 1960. Škola je postojala i dalje, ali ne samostalno, nego kao dio osnovne škole Bebrina, pod tim nazivom sve do 1976. kada mijenja naziv u Područna škola Banovci Osnovne škole „Franjo Marinić“ Bebrina.)[8]

Udruge uredi

  • Lovna udruga Srna
  • DVD Banovci

Stanovništvo uredi

Naselje Banovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
481
451
369
379
385
485
492
501
547
519
494
443
372
399
400
357
340
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Šport uredi

Svake godine uoči Tijelova na nogometnom igralištu se održava malonogometni turnir.

Galerija uredi

Izvor uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Slavonska Eparhija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2015. Pristupljeno 24. svibnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Usp.Csánki Dezső, Maygarorszag fortebelmi a Hunyadiak koraban, Budapest, 1894, 339 /kratica: Csánki (1894); Bösendorfer (1994), 182; Marković (1994), 74. U izvorima stoji Banovcz (1451) Banovczy (1730)
  5. Dimenzije se bilježe u orgijama. Orgija, hvat (duljina obje raširene ruke).
  6. [Andrija Zidrum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698. -1991. Slavonski Brod 2001. str. 33. – 34.]
  7. [Arhiv VII, f. NOP-a, k-472-A reg. br. 1-72/19.]
  8. Osnovna škola Banovci. ARHiNET. Pristupljeno 27. listopada 2014.