Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ima 586.909 stanovnika, te je 7. po veličini grad u Njemačkoj i 34. u Europskoj uniji.

Dortmund
Dortmund
Grb grada Dortmund
Koordinate: 51°31′N 7°28′E / 51.517°N 7.467°E / 51.517; 7.467
Država Njemačka
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Arnsberg
Gradonačelnik Gerhard Langemeyer (SPD)
Površina 280,31 km2
Nadmorska visina 76 m
Stanovništvo 586.909 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 2094 stan./km2
Poštanski broj 44001-44388
Registarska oznaka DO
Službena stranica dortmund.de
Karta
Dortmund na zemljovidu Njemačke
Dortmund
Dortmund
Položaj grada na karti Njemačke

Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija čine voda, šume, poljoprivredna područja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao što su Westfalenpark i Rombergpark.

Povijest

uredi
 
Dortmund 1647.

Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni.[1] Prvi tragovi života potječu još iz brončanog doba. Grad je uništen u požaru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse, da bi 1152. bio obnovljen te je postao član Hanze. Kraj Dortmunda je prolazio trgovački put Hellweg, koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.

Godine 1661. u potresu se srušila protestantska crkva Reinoldikirche. Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je središte okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stoljeću grad je postao središte proizvodnje ugljena i čelika.

Za vrijeme nacističke Njemačke srušena je sinagoga, mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je doživio teška bombardiranja od strane Saveznika, u kojima je srušeno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao središte proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njemačku i vrlo se brzo razvijao, a stanovništvo je naglo poraslo.

Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njemačkoj.

Zemljopis

uredi

Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u središtu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribaltičke nizine uz Rajnu). Kroz grad protječe rijeka Ruhr, pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do ušća rijeke Ems u Sjeverno more. Dortmund je značajna riječna luka i riječno čvorište putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.

Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njemačke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se proteže od Bonna i Kölna do Dortmunda i Hamma. Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su značajna nalazišta ugljena i željezne rude, koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.

Znamenitosti

uredi

Najpoznatija crkva u gradu je romaničko-gotička crkva sv. Reinolda (Reinoldikirche). Značajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije. Zanimljiva je gradska vijećnica. U gradu postoji mnogo parkova (najznačajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske baštine).

Šport

uredi

Od sportskih klubova najznačajniji je nogometni klub Borussia Dortmund, jedan od najvažnijih njemačkih klubova i pobjednik UEFA Lige prvaka i Interkontinentalnog kupa 1997. godine.

 
Panorama grada

Klima

uredi

Dortmund se kao i svi ostali gradovi Sjeverne Rajne-Vestfalije nalazi pod utjecajem maritimnosti, što se ogleda u blagim zimama. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime ima umjereno toplu vlažnu klimu s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca od 24°C, dok temperatura najhladnijeg mjeseca ne prelazi ispod -3°C. Budući da je porajnje najtopliji dio Sjeverne Rajne-Vestfalije i Dortmund ima srednju godišnju temperaturu malo iznad regionalnog prosjeka. Zapadni vjetrovi donose vlagu s Atlantika,pa Dortmund prima dovoljno padalina.

Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God.
Minimalna temp.[2] (°C) -1,1 -0,8 1,9 4,7 8,2 11,2 13,4 12,2 10,8 6,9 3,4 0,5 5,9
Maksimalna temp. [2](°C) 3,7 4,6 9,1 13,2 17,6 20,7 22,1 22,0 21,8 18,9 13,6 8,2 14,6
Prosječna temp. (°C) 1,9 2,5 5,1 8,5 12,9 16,0 17,6 17,3 14,4 10,6 5,8 3,0 9,6
Insolacija (h/d)[3] 1,3 2,6 3,3 5,2 6,2 6,3 6,1 6,3 4,2 3,5 1,7 1,2 4,0
Padaline (mm/mjesečno) 69,1 53,3 65,7 63,6 69,6 90,8 84,1 74,6 68,5 60,7 74,3 81,4 855,7

Izvori

uredi
  1. Rudolf Kötzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft für rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbücher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Düsseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Körholz, Düsseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kötzschke, Bonn 1958
  2. a b Idealo Internet GmbH: Wetter. Flughafen Dortmund. Berlin.
  3. GEO.de; GEO-Reisecommunity: Dortmund Klima. Verlag Gruner + Jahr. Hamburg.

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dortmund