Drežnica (Ogulin)
Drežnica (u SFRJ Partizanska Drežnica) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija.
| Drežnica | |
|---|---|
  Drežnica Drežnica na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Karlovačka županija |
| Općina/Grad | Ogulin |
| Površina | 176 km² |
| Zemljopisne koordinate | 45°08′13″N 15°05′28″E / 45.137°N 15.091°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 729 |
| - Broj domaćinstava | 311 |
| Broj stanovnika Drežnica (Ogulin, Karlovačka) [uredi] | |
| 2001. | 729 |
| 2011. | 516 |
| 2021. | 356 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
| Pošta | 47313 Drežnica |
| Pozivni broj | +385 047 |
| Autooznaka | OG |
Površina naselja je 137,5 km2 ali sa zaseocima Brezno, Debeli Lug i Ponorac (danas dio naselja Musulinski Potok) predstavlja najveću katastarsku općinu u Hrvatskoj (176 km2), od toga je 125 km2 pod šumom.
ZemljopisUredi
Smještena je u masivu Velike Kapele na tri krška polja: Lug, Krakarsko polje i Drežničko (Veliko) polje, nadmorske visine od 439 do 468 m.
Najniže Veliko polje često je plavljeno i jedino nije naseljeno, jedinstveno je po samonikloj šumi hrasta lužnjaka.[1]
Gore Velika Javornica (1375 m) i Mala Javornica odvajaju ovaj kraj od Primorja, ujedno su i razvodno gorje jer je ovdje (kao i u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru) crnomorski slijev najbliži Jadranu.
Drežnica ima mnogo "sela" i nepovezanih zaselaka: Krakar, Radojčići, Palice i Padalište, Trbovići, Jagetići i Pražići, Tomići, Vukelići, Vrujac i Šekići, Seočani (Bosnići, Škipine i Zečevo brdo), Zrnići, Nikolići (Čorti i Lokva), Centar i Maravić Draga, Selište (Radulovići, Papeži i Kuboti).
PovijestUredi
Srednjovjekovna povijest slabo je poznata. Selo Krakar se spominje 1486. u Modruškom urbaru, a 1499. god. kao Zahumje u sa selima Bitoraj, Jesen, Selca i Krakar.
U 16. stoljeću ovaj prostor je potpuno opustio.[2] Pravoslavni Vlasi (Srbi) (...Valachi siue Rasciani uel ut verius dicam Serviani nam ex regno Serviae prodierunt) naselili su se u Drežnicu i Jasenak u 17. stoljeću. Dovodi ih kapetan ogulinski Gašpar Frankopan i prije njega Vid Kisel vjerojatno iz Cazinske krajine i Ostrošca na Uni te dolaze sekundarnim seobama iz Gomirja. Po doseljenju podigli su drvene crkve u središtu Drežnice, Krakaru i Nikolićima. 1842. godine završena je i posvećena pravoslavna crkva crkva Roždestva Presvete Bogorodice u središtu Drežnice. U drugom je svjetskom ratu spaljena, a danas se obnavlja.
Pred Drugi svjetski rat, Drežnica je imala 5000 stanovnika i bila je najveća općina u ogulinskom kotaru. U to doba imala je dvije pilane od koje je jedna imala parionu i sušaru s modernom stolarijom.
U Drugom svjetskom ratu, polovica stanovništva je sudjelovala u NOB-u, Drežnica je više puta bila potpuno spaljena i imala preko 1000 žrtava. Po okupaciji počinje fašistički teror i drežnički partizani poduzimaju niz značajnih akcija protiv talijanskog okupatora i ustaša. Drežnički kraj postaje važan slobodni teritorij na kojem je od veljače 1942. do siječnja 1944. u šumi Javornici bila je smještena partizanska bolnica br.7.[3] Tamo se danas nalazi spomen-kosturnica. U spomen na tolike žrtve 1970. je preimenovana u Partizansku Drežnicu i 1980. godine započeta je izgradnja Spomen-doma škole sa športskom dvoranom.[3] Škola je dovršena 1993. godine, dok je ostalo pod krovom, ali nedovršeno.
StanovništvoUredi
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 729 stanovnika[4] te 311 obiteljskih kućanstava.[5]
| broj stanovnika | 2458 | 3226 | 3609 | 3839 | 4370 | 4678 | 4250 | 4274 | 2388 | 2382 | 2144 | 1450 | 1126 | 891 | 729 | 516 | 356 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
ObrazovanjeUredi
U naselju se nalazi i područna Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić. Djeluje i SKUDD "Đurđevdan" - srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo iz Drežnice.
Znamenitosti i spomeniciUredi
- Crkva Roždestva Presvete Bogorodice, pravoslavna crkva
LiteraturaUredi
- Partizanska Drežnica (Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik 12, Karlovac, 1982)
IzvoriUredi
- ↑ Županijski zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije Prostorni plan karlovačke županije (str. 102)
- ↑ Starine. Knj. 30(1902), Emilije Laszowski: Popis i procjena dobara kneza Stjepana Frankopana-Ozaljskoga god. 1558., str. 208
- ↑ a b Dreznica-jasenak.net[neaktivna poveznica]
- ↑ Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
- ↑ Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
