Otvori glavni izbornik

Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Daytonskog sporazuma površina općine bila je 950 km².

Drvar
Drvar
Drvar
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hercegbosanska županija
Vlast
 - Načelnik Goran Broćeta (Savez nezavisnih socijaldemokrata)
Površina
 - Općina 589,6 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 7.036
 - Naseljeno mjesto 3.730
Poštanski broj 80260
Pozivni broj (+387) 034
Službena stranica www.opstinadrvar.org
Zemljovid
Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac, dugačka preko 60 km. i potok Bastašica u duljini od 1 km.

Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero nastalo pregrađivanjem Unca. Služilo je za potrebe industrije. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.

Zemljopis

Grad Drvar i nekoliko okolnih sela nalazi se u Drvarskoj kotlini. Kotlina je okružena planinama: Osječenicom sa sjevera, Klekovačom i Lunjevačom sa istoka i Jadovnikom sa juga.

Klima

Klima je kontinentalno-planinska s dugim i hladnim zimama.

Stanovništvo

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Drvar

Stanovništvo općine Drvar
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 16.608 (96,97%) 15.896 (88,39%) 19.496 (97,16%)
Hrvati 33 (0,19%) 62 (0,34%) 141 (0,70%)
Muslimani 33 (0,19%) 26 (0,14%) 213 (1,06%)
Jugoslaveni 384 (2,24%) 1.842 (10,24%) 74 (0,36%)
ostali i nepoznato 68 (0,39%) 157 (0,87%) 140 (0,69%)
ukupno 17.126 17.983 20.064

Drvar (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Drvar
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Srbi 7.693 (95,52%) 6.006 (85,03%) 6.056 (94,37%)
Muslimani 29 (0,36%) 22 (0,31%) 115 (1,79%)
Hrvati 24 (0,29%) 42 (0,59%) 98 (1,52%)
Jugoslaveni 259 (3,21%) 961 (13,60%) 66 (1,02%)
ostali i nepoznato 48 (0,59%) 32 (0,45%) 82 (1,27%)
ukupno 8.053 7.063 6.417

Popis 2013.

Stanovništvo općine Drvar
godina popisa 2013.[3]
Srbi 6.420 (91,25%)
Hrvati 552 (7,85%)
Bošnjaci 11 (0,16%)
ostali i nepoznato 53 (0,75%)
ukupno 7.036
Drvar - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Srbi 3.160 (84,72%)
Hrvati 527 (14,13%)
Bošnjaci 10 (0,27%)
ostali i nepoznato 33 (0,88%)
ukupno 3.730

Naseljena mjesta

Općinu Drvar sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[3]

Ataševac, Bastasi, Brda, Bunčevac, Drvar, Drvar Selo, Gruborski Naslon, Kamenica, Ljeskovica, Mokronoge, Motike, Mrđe, Podić, Podovi, Poljice, Potoci, Prekaja, Šajinovac, Šipovljani, Trninić Brijeg, Vidovo Selo, Vrtoče, Zaglavica, Župa i Župica.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, dio općine Drvar s mjestom Drvarom ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Potoci, Srnetica i Uvala. Od ovog područja nastala je općina Istočni Drvar. Naseljena mjesta Boboljusci, Bosanski Osredci, Gornji Tiškovac, Mali Cvjetnić, Malo Očijevo, Martin Brod, Očigrije, Palučci, Trubar, Veliki Cvjetnić i Veliko Očijevo su pripojena općini Bihać.

Povijest

Drvar je kao gradić osnovala Austro Ugarska, te je potaknula naseljavanje stručnjaka i obrtnika, većinom katolika i Hrvata. Godine 1910. u Drvaru je živjelo 40% Hrvata i 58% Srba i uz Bileću bio je jedini grad sa srpskom većinom.[4] Drvar je bio središte drvne industrije osnovane u vrijeme austrijske uprave u BiH. Uz Hrvate katolike živjeli su i radili mnogi Slovenci, Česi, Poljaci, Nijemci i Austrijanci.[5]

Početkom Drugog svjetskog rata u t.zv. "ustanku naroda", u stvari četničkoj pobuni, grad je etnički očišćen od Hrvata i ostalih katolika. U združenoj akciji partizana i četnika ubijeno je 2000 Hrvata.[4] U samom Drvaru su "ustanici" ubili 300 Hrvata katolika i nepoznat broj Hrvata muslimana. Jugokomunistička historiografija i publicistika, te njeni pseudoznanstveni komesarski sljedbenici uporno i besramno prešućuju zločine nad Hrvatima u srpnju i kolovozu 1941. odnosno protuhrvatski karakter tobožnjeg "antifašističkog" ustanka i povezanost ustanika s talijanskim fašistima.[6][6]

11. siječnja 1967. izmjerena je najniža temperatura u Drvaru ikad: -27,2 Celzijevih stupnjeva.[7]

Poznate osobe

Kultura

  • KUD "Drvar"

Šport

Unutrašnje poveznice

Izvori

  1. str. 7, http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf
  2. 2,0 2,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. 3,0 3,1 3,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. svibnja 2019.
  4. 4,0 4,1 HOP Portal Piše: D.I., Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi, 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
  5. HIC Hrvatsko slovo, 24. srpnja 2009. Ante Beljo: PODLISTAK: BLAGDAN SV. ANE I ČETNIČKA POBUNA 27. SRPNJA 1941. (2) (pristupljeno 14. kolovoza 2018.)
  6. 6,0 6,1 Dnevno.hr Ante Nazor: Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
  7. Livno Online Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)

Vanjske poveznice


  Nedovršeni članak Drvar koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Drvar treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.