Republika Genova

bivša pomorska republika (1005. – 1797., 1814. – 1815.)
(Preusmjereno s Genova (država))
Republika Genova
Repúbrica de Zêna (lig.)
Repubblica di Genova (tal.)
Res publica Genuensis/Ianuensis (lat.)
Presvijetla Republika Genova
Serenìscima Repùbrica de Zêna (lig.)
Serenissima Repubblica di Genova (tal.)
Republika

 

11. stoljeće1797.
1814.1815.

 

 

 

Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Res publica superiorem non recognoscens
(hrv. Republika koja ne priznaje nadmoćnijeg)
Lokacija Republike Genove
Lokacija Republike Genove
Širenje teritorija Republike Genove (područja gospodarskog utjecaja prikazana ružičastom bojom)
Glavni grad Genova
Jezik/ci ligurski, latinski, korzički, grčki, arapski
Religija katoličanstvo
(službeno)
Manjina:
 • pravoslavlje,
 • židovstvo,
 • islam.
Vlada Republika
Dužd
 - 1339.1345. Simone Boccanegra
 - 1795.1797. Giacomo Maria Brignole
Kapetan naroda
 - 1257.1262. Guglielmo Boccanegra
 - 1335.1339. Galeotto Spinola
Podestat
 - 1191. Manegoldo del Tettuccio
 - 1256. Filippo della Torre
Legislatura Vijeće Republike
 - Gornji dom Veliko vijeće
 - Donji dom Malo vijeće
Povijest srednji i novi vijek
 - Uspostavljena 11. stoljeće
 - Prvi križarski rat 15. kolovoza 1096.
12. kolovoza 1099.
 - Ugovor u Nifeju 13. ožujka 1261.
 - Bitka kod Melorije 6. kolovoza 1284.
 - Osnutak Banke Svetog Jurja 1407.
 - Ukinuta 14. lipnja 1797.
 - Ponovna uspostava i ukinuće 1814.[a] i 1815.[b]
Stanovništvo
 - 17. stoljeće 650000[1] 
Valuta genovska lira
(1138.1797.)
genovino
(1252.1415.)
Danas dio Cipar
Egipat
Francuska
Grčka
Gruzija
Italija
Libija
Maroko
Monako
Panama
Portugal
Rumunjska
Rusija
Španjolska
Tunis
Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina

Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova[c] (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11. stoljeća do 1797. godine. Tijekom kasnog srednjeg vijeka bila je velika trgovačka sila na Sredozemnom i Crnom moru. Između 16. i 17. stoljeća bio je jedno od glavnih financijskih središta u Europi.[2]

Tijekom svoje povijesti Republika Genova osnovala je brojne kolonije diljem Sredozemlja i Crnog mora, uključujući Korziku (1347.1768.), Monako, južni Krim (1266. do 1475.) te otoke Lezbos i Hij (14. stoljeće1462., odnosno 1566.). Dolaskom ranog novog vijeka, Republika je izgubila mnoge svoje kolonije te je morala promijeniti svoje interese i usredotočiti se na bankarstvo. Ta se odluka pokazala uspješnom za Genovu, koja je ostala jedno od središta kapitalizma, s visoko razvijenim bankama i trgovačkim poduzećima.[2]

Genova je bila poznata kao "la Superba" ("Sjajna"), "la Dominante" ("Dominantna"), "la Dominante dei mari" ("Vladarica mora") i "la Repubblica dei magnifici" ("Republika Veličanstvenih"). Od 11. stoljeća do 1528. službeno je bila poznata kao Compagna Communis Ianuensis, a od 1580. godine Serenìscima Repùbrica de Zêna.[2]

Od 1339. do 1797. vladar Genove bio je dužd, prvotno doživotno biran, a nakon 1528. biran je svake dvije godine. Međutim, u stvarnosti je Republika bila oligarhija kojom je vladala mala skupina trgovačkih obitelji, među kojima su birani duždevi.[2]

Mornarica Republike Genove igrala je temeljnu ulogu u bogatstvu i moći Republike tijekom stoljeća te je njezina važnost bila prepoznata diljem Europe. Do danas je njezino naslijeđe, kao ključni čimbenik u trijumfu Republike Genove, još uvijek priznato, a njezin grb prikazan je na zastavi i grbu talijanske mornarice. Godine 1284., Genova se borila protiv Republike Pise u Bitki kod Melorije za prevlast nad Tirenskim morem, a bila je vječiti suparnik Mletačke Republike za prevlast nad Sredozemnim morem.[2]

Republika je nastala kada je Genova postala samoupravna komuna u 11. stoljeću, a ukinuta kada ju je osvojila Francuska Republika pod Napoleonom Bonaparteom i zamijenila Ligurskom Republikom. Ligursku Republiku je 1805. godine anektiralo Francusko Carstvo. Njezina obnova nakratko je proglašena 1814., nakon Napoleonovog poraza, ali je na kraju pripojena Kraljevini Sardiniji 1815. godine.[2]

Bilješke uredi

  1. (ponovna uspostava)
  2. (ponovno ukinuće)
  3. Službeno od 1580. godine.[2]

Izvori uredi

  1. Smith, Preserved. 1920. The Social Background of the Reformation [Društvena pozadina reformacije]. The Age of the Reformation [Doba reformacije] (engleski). Crowell-Collier Publishing Company; University of Virginia Press (izvornik). New York City, New York, SAD; Virginijsko sveučilište, Charlottesville, Virginia, SAD (izvornik). str. 19
  2. a b c d e f g Republic of Genoa | Map and Timeline [Republika Genova | Karta i vremenska crta]. history-maps.com (engleski). Pristupljeno 30. listopada 2023.