Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282.–1453., nadvojvode 1453.–1804. i carevi 1804.–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516.–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.
Dinastija Habsburg | |
---|---|
![]() Najstariji poznati grb Habsburške kuće | |
Država | Sveto Rimsko Carstvo Austrijsko Carstvo Ugarska Češka Hrvatska Veliko Vojvodstvo Toskana |
Etničko podrijetlo | Švicarci |
Mlađe linije | Habsburg-Lothringen |
Naslovi | njemačko-rimski car austrijski car ugarski kralj češki kralj hrvatsko-slavonsko-dalmatinski kralj meksički car španjolski kralj |
Osnutak | 11. stoljeće |
Osnivač | Radbot od Habsburga |
Svrgnuće | 29. studenog 1780. |
Zadnji vladar | Karlo VI. |
PovijestUredi
Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278.–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273.–1291., 1298.–1308., 1438.–1740., i 1745.–1806.).
Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".
Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516.–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.
Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo, dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.
Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.
Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".
Austrijski vojvode iz dinastije HabsburgUredi
- Albert I. (1282. – 1308.)
- Fridrik I. (1308. – 1330.)
- Leopold I. (1308. – 1326.)
- Albert II. (1330. – 1358.)
- Rudolf IV. (1358. – 1365.)
- Fridrik III. (1347. – 1362.)
- Albert III. (1365. – 1395.)
- Albert IV. (1395. – 1404.)
- Leopold III. (1365. – 1386.)
- Vilim (1386. – 1406.)
- Leopold IV. (1386. – 1411.)
- Ernest I. (1406. – 1424.)
Carevi Svetog Rimskog CarstvaUredi
Kuća HabsburgUredi
- Rudolf I., vladao 1273. – 1291.
- Albert I., carevao 1298. – 1308.
- Albert II., carevao 1438-1439.
- Fridrik III., carevao 1440. – 1493.
- Maksimilijan I., carevao 1493. – 1519.
- Karlo V., carevao 1519. – 1556.
- Ferdinand I., carevao 1556. – 1564. Postaje kralj Hrvatske 1527., a Ugarske 1540. godine. Ove titule nasljeđuju svi njegovi carski potomci.
- Maksimilijan II., carevao 1564. – 1576.
- Rudolf II., carevao 1576. – 1612.
- Matija, carevao 1612. – 1619.
- Ferdinand II., carevao 1619. – 1637.
- Ferdinand III., carevao 1637. – 1657.
- Leopold I., carevao 1658. – 1705.
- Josip I., carevao 1705. – 1711.
- Karlo VI., carevao 1711. – 1740.
Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.
Kuća Habsburg-LothringenUredi
- Franjo I. Stjepan, carevao 1745. – 1765. Nije kralj Hrvatske i Ugarske.
- Josip II., carevao 1765. – 1790.
- Leopold II., carevao 1790. – 1792.
- Franjo II., carevao 1792. – 1806.
Austrijski carevi iz kuće Habsburg-LothringenUredi
- Franjo I., austrijski car 1804. – 1835.
- Ferdinand I., austrijski car 1835. – 1848.
- Franjo Josip I., austrijski car 1848. – 1916.
- Karlo I., austrijski car 1916. – 1918. Umro u progonstvu 1922.
Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili careviUredi
- Albert II., hrvatski i ugarski kralj 1437. – 1439.
- Ladislav V. Posmrtni, hrvatski i ugarski kralj 1444. – 1457.
- Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica 1740. – 1780.
Kraljevi Španjolske iz kuće HabsburgUredi
Kraljevi Portugala iz kuće HabsburgUredi
- Filip I., 1580. – 1598.
- Filip II., 1598. – 1621.
- Filip III., 1621. – 1640.
Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-LothringenUredi
- Franjo Stjepan, 1737. – 1765.
- Leopold I., 1765. – 1790.
- Ferdinand III., 1790. – 1800., 1814. – 1824.
- Leopold II., 1824. – 1849., 1849. – 1859.
- Ferdinand IV., 1859.
Vojvode Modene iz kuće Habsburg-LothringenUredi
- Franjo IV., 1814. – 1831., 1831. – 1846.
- Franjo V., 1846. – 1848., 1849. – 1859.
Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-LothringenUredi
- Marija Lujza, 1814. – 1847.
Vladar Meksika iz kuće Habsburg-LothringenUredi
- Nadvojvoda Maksimilijan, car Meksika, 1864. – 1867.
Vidi jošUredi
Vanjske povezniceUredi
- Hrvatski biografski leksikon - Habsburgovci
- Matica hrvatska: Kolo 3, 2002. - Neven Budak, Habsburzi i Hrvati
- "Zalaganjem našega uglednoga publicista, glavnoga tajnika Hrvatske enciklopedije Darka Stuparića, Kolo je prvo u prigodi prezentirati jedinstven kulturni sadržaj, tematsku cjelinu o Habsburzima i Hrvatima, koju je uz pomoć Željka Krušelja i Marija Streche, priredio i napisao Neven Budak. Profesor Budak u pristupnoj bilješci upućuje kako »rijetko je koji rod u hrvatskoj povijesti odigrao tako dugotrajnu i važnu ulogu, kao što ju je imala dinastija Habsburga."
- Erzherzog Dr. Otto von Habsburg (Autorisierte Ehrenseite)
- Biografije kuće Habsburg
- Podaci o Habsburzima na SurnameWeb
- Porodična stabla Habsburga
- Genealogical tree of the house of Habsburg (till Maria Theresia)
- The Hapsburg Monarchy (Wickham Steed, 1913)) eLibrary Austria Project (english ebook)