Jegersek

grad u Mađarskoj

Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.

Jegersek
Jegersek na zemljovidu Mađarske
Jegersek
Jegersek
Jegersek na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
regija Zapadno Podunavlje
županija Zalska
površina 99,98 km2
nadmorska visina 140 m
zemljopisne koordinate 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E / 46.84538; 16.84721
stanovništvo
 - ukupno 62.158
poštanski broj 8900
pozivni broj 92
službene stranice http://www.zalaegerszeg.hu
Crkva i trg u Jegerseku

Zemljopis

uredi

Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.

Grad je točka na cesti europski pravac E65 (E65) od Malmöa u Švedskoj kroz gradove Ystad, Świnoujście, Szczecin, Gorzów Wielkopolski, Zielona Góra, Prag, Brno, Bratislava, Zagreb, Rijeka, Split, Neum, Dubrovnik, Podgorica, Priština, Skoplje, Korint, Tripoli (u Grčkoj) prema grčkom gradu Haniji.

Povijest

uredi
 
Zgrada u centru grada

Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i s čestim sukobima i pljačkaškim upadima.

S uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.

Tijekom Revolucije 1848. – 49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslije Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu s Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.

Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tijekom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tijekom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.

Gradovi prijatelji

uredi

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi