Juraj Dobrila

Biskup i preporoditelj

Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812.Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.

Monsinjor
Juraj Dobrila
Spomenik Jurju Dobrili u Tinjanu
Spomenik Jurju Dobrili u Tinjanu
Rođen 16. travnja 1812.
Veli Ježenj
Umro 13. siječnja 1882.
Trst
Zaređen za svećenika 1837.
Zaređen za biskupa 21. prosinca 1857.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

ŽivotopisUredi

Mladost i obrazovanjeUredi

Dobrila se rodio u selu Velom Ježenju, u području Tinjanštine u središnjoj Istri, koja je tada bila dio Ilirskih provincija, da bi ubrzo prešla u Habsburšku Monarhiju (a danas je u Hrvatskoj). Bio je iznadprosječno inteligentan, pa je prvo pohađao njemačku osnovnu školu u Tinjanu i Pazinu, a zatim gimnaziju u Gorici i Karlovcu, gdje je išao i u sjemenište.

 
Spomenik Jurju Dobrili u Puli

Zaredio se 1837. godine i službovao od 1837. do 1838. u Munama i Hrušićima. Od 1839. studirao je teologiju u bečkom Augustineumu i diplomirao 1842. Nakon studija je postao kapelan u Trstu i ravnatelj djevojačke škole.

Biskupska službaUredi

U razdoblju 1857.1875. bio je biskup porečko-pulski, a od 1875. do smrti biskup tršćansko-koparski.

Dobrilin studijski kolega i prijatelj bio je Josip Juraj Strossmayer, najveći hrvatski biskup i dobročinitelj u 19. stoljeću. Dobrila je glasno zastupao prava Hrvata i Slovenaca i bio predvodnik Hrvatskoga narodnog preporoda u Istri, u vremenu talijanizacije Istre.

Za vrijeme Revolucije 1848., Dobrila se učlanio u Slavjansko društvo u Trstu. Zalagao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život, financirao školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije (u Rijeci i Kastvu) te je poticao hrvatske i slovenske seljake u Istri da čitaju knjige na materinskom jeziku i da ih ne tlače politički i kulturno snažniji Talijani.

Dobrila je 1854. tiskao molitvenik Oče, budi volja tvoja na hrvatskom i podupirao je izdavanje prvih hrvatskih novina u Istri, Naše sloge 1870. Također je objavio zbirku narodnih bajka i poslovica, Različno cvijeće. Njegov drugi molitvenik, Mladi bogoljub, objavljen je 1889.

Bio je član Regionalnog vijeća Poreča od osnutka vijeća 1861. i njegov predstavnik u bečkom parlamentu do 1867. Također je, po svojoj službi, bio zastupnik u Istarskom saboru. Sudjelovao je u Prvom vatikanskom saboru (1870.), gdje je podupirao Strossmayerove stavove o budućnosti Crkve. Dobrila je postumno darovao cijeli svoj posjed u dobrotvorne svrhe.

Dobrila ne samo da je bio član, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru.[1]

SpomenUredi

Na stotoj obljetnici (1912.) njegovog rođenja objavljena je spomen-knjiga kojoj je urednik bio hrvatski preporoditelj s Istre Antun Kalac.[2]

 
Juraj Dobrila na novčanici od 10 kuna

Njegova se slika nalazi na novčanici od 10 kuna. Po njemu se zovu dvije osnovne (u Rovinju i Puli) te dvije srednje škole (u Pazinu i Puli). Sveučilište u Puli također nosi njegovo ime.

Dani biskupa Jurja DobrileUredi

U njegovu rodnom mjestu od 2014. godine održavaju se Dani biskupa Jurja Dobrile. Organizatori manifestacije su župa sv. Lucije Pazinske i Bratovština Hrvatska Istra. Program manifestacije sastoji se od predavanja, svete mise zahvalnice, polaganja cvijeća i svijeća ispred Dobriline rodne kuće, te prigodnih recitacija i glazbenog programa.[3]

IzvoriUredi

  1. Matica hrvatska Branimir Crljenko: Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska, Vijenac, Broj 333 – 335, 21. prosinca 2006.
  2. Grad Pula Nova Istra, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme. Prilozi o zavičaju. Crkva sv. Nikole u Pazinu (I) – Pazinska prepozitura i prepoziti. Piše Josip Šiklić, Pazin.
  3. Održani 7. dani biskupa Jurja Dobrile i otvoren novi društveni dom s njegovim imenom, objavljeno 22. lipnja 2020. (Internet Archive), pristupljeno 23. travnja 2021.

Vanjske povezniceUredi

Mrežna mjesta