Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Gravitacijska konstanta G igra ključnu ulogu u Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije.

Apsolutna konstanta ne mijenja se pri bilo kakvoj promjeni uvjeta, nego ima stalnu vrijednost, na primjer gravitacijska konstanta, Planckova konstanta, plinska konstanta, brzina svjetlosti.

Relativna konstanta ovisi o promjeni veličina koje na nju utječu, dok je o svima ostalima neovisna (na primjer vrelište neke tvari konstanta je samo uz stalan atmosferski tlak).

U matematici, konstanta je veličina u jednadžbi koja je nepromjenljiva s obzirom na zadane operacije, na primjer u funkciji:

a i b su konstante, a x je varijabla ili promjenjivica. Konstantnom se naziva bilo koja funkcija koja postiže samo jednu vrijednost, na primjer:[1]

Fizikalne konstante uredi

Fizikalna konstanta, prirodna konstanta ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom, a pojavljuju se pri matematičkom opisivanju prirodnih zakona.[2]

Naziv konstante Znak Vrijednost konstante
brzina svjetlosti u vakuumu c0 ili c 2,99792458·108 m·s−1
dielektričnost vakuuma ε0 8,854·10−12 C2·N−1·m−2
permeabilnost vakuuma μ0 4π·10−7 T·m·A−1
impedancija vakuuma Z0 376,73 Ω
Coulombova konstanta κ 9·109 N·m2·C−2
Opća (Newtonova) gravitacijska konstanta G 6,67·10−11 N·m2·kg−2
Planckova konstanta h 6,626·10−34 J·s
Planckova duljina lP 1,616·10−35 m
Planckova masa mP 2,176·10−8 kg
Planckova temperatura TP 1,417·1032 K
Planckovo vrijeme tP 5,391·10−44 s
masa protona mp 1,6726·10−27 kg

938,27 MeV·c−2

masa neutrona mn 1,675·10−27 kg

939,57 MeV·c−2

masa elektrona me 9,109·10−31 kg

0,511 MeV·c−2

Comptonova duljina λC 2,43·10−12 m
masa alfa-čestice mα 6,64·10−27 kg
Bohrov polumjer a0 5,29·10−11 m
Rydbergova konstanta R 1,1·107 m−1
elementarni naboj Qe ili e 1,6·10−19 C
unificirana jedinica atomske mase u 1,66·10−27 kg
Avogadrova konstanta NA 6,022·1023 mol−1
molarni volumen plina Vm 2,24·10−2 m3·mol−1
Boltzmannova konstanta k 1,38 ·10−23 J·K−1
Faradayeva konstanta F 9,649·104 C·mol−1
plinska konstanta R 8,314 J·K−1·mol−1
Stefan–Boltzmannova konstanta σ 5,67·10−8 W·m−2·K−4
Wienova konstanta C 2,9·10−3 m·K
standardni atmosferski tlak p0 101325 Pa
standardna temperatura T0 273,15 K
apsolutna nula θ0 -273,15 °C
brzina zvuka u zraku pri 20 °C v 340 m·s−1
ubrzanje Zemljine sile teže gn 9,80665 m·s−2
polumjer Zemlje rZ 6,37·106 m
masa Zemlje mZ 5,97·1024 kg

Izvori uredi

  1. konstanta, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. prirodne konstante, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.