Wikipedija

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar). U ta tri sela Hrvati su većina. Ima oko 2000 govornika moliškog hrvatskog. Prije su živjeli i u selima Taveli (Tavenna), Ripadi (Mafalda), Palati,[1] San Biase, a u Palati i danas stoji natpis na crkvi o graditeljima koji su došli iz Dalmacije, te u Čiritu (Ceritellu), u kojem su do 17. stoljeća zajedno živjeli Albanci i Hrvati (poslije su Albanci preselili u Montecilfone, a Hrvati u Kruč Živuvodu).

Moliški Hrvati
Ukupno pripadnika
oko 6000
Značajna područja naseljavanja
Flag of Italy.svg Italija
Jezik
hrvatski
Vjera
rimokatolici

Ta tri sela su bile kolonije hrvatskih izbjeglica (pred turskim osvajanjem), a pojavili su se na južnom dijelu jadranske Italije (od Marke do Apulije) u 15. stoljeću.[2] O seobama tih Hrvata na talijanske obale posvjedočio je hrvatski književnik Petar Hektorović.[3]

Također diljem ostatka Italije ima još 1000 Hrvata koji su podrijetlom iz Molisea.

Identitet i jezik

Moliški Hrvati sebe smatraju podjednako i Hrvatima i Talijanima. Govore oba jezika, moliški hrvatski i talijanski. Milena Lalli, pjesnikinja čiji su roditelji Rimljani, studirala je slavistiku 70-ih godina sa željom da zamijeni talijanizme u moliškom govoru.

Religija i tradicija

 
 WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Božiče na naše mista

Moliški Hrvati su rimokatolici. Tradicija govori da su se smjestili iz one bane mora (s one strane mora) u 15. stoljeću, i od tada se broj Hrvata u Moliseu povećava. Legenda kaže da su u Molise došli jednog svibanjskoga petka sa sobom noseći samo kip svete Lucije. Pošto se ne zna kojeg datuma su točno došli, Hrvati u Moliseu svakog svibanjskog petka održavaju procesije u čast sv. Lucije, a posebno se slavi zadnji petak u Mundimitru.

Podrijetlo

Znanstvenici daju nekoliko hipoteza o mjestu porijekla Moliških Hrvata:

  • Prije 500 godina, njihovi su preci u Molise došli s doline rijeke Neretve, koja je danas većim dijelom u Hercegovini i manjim dijelom u Dalmaciji;
  • Početkom 16. stoljeća Hrvati iz Dalmacije oko rijeke Neretve su došli u Molise (Reissmüller);
  • Moliški Hrvati došli su negdje iz okolice grada Zadra (Aranza);
  • Moliški Hrvati porijeklom su sa štokavsko-morlačkog područja Istre (Badurina);
  • Moliški Hrvati došli su iz Zadra i Šibenika (kopneni dio) (Hraste);
  • Moliški Hrvati došli su s prostora Zabiokovlja (kod planine Biokovo) između gradova Imotskoga, Zagvozda i Makarske (Muljačić).

Poznati umjetnici

Šport

2009. su godine osnovali športsko društvo Jizola Kroata do Moliza (Hrvatski otok)/Isola Croata del Molise.[7][8] Sjedište mu je u Kruču, a okuplja mlade nogometaše iz sva tri sela u Molizu gdje žive Hrvati.[9] Već 2010. su sudjelovali na Hrvatskim svjetskim igrama.[10]

Vidi također

Izvori i Literatura

  1. ↑ Ivo Marinović, Antonio Sammartino, Baldo Šutić: Korijeni - Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji/Radici - Croati del Biokovo e della Bassa Narenta in Italia  Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2015., str. 118
  2. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2012. Pristupljeno 7. veljače 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ↑ Ivo Marinović, Antonio Sammartino, Baldo Šutić: Korijeni - Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji/Radici - Croati del Biokovo e della Bassa Narenta in Italia  Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2015., uvod
    "... e al loro esodo di cinque secoli addietro "sull'altra parte del mare". Il viaggio per il quale lo scrittore croato Hektorović disse "... da un lato le acque, dall'altro soffiano venti; da un altro ancora la potestà turca...", condusse a una meta senza ritorno, facendoci percepire come dentro di sé avvertiva tutta l'incertezza che lo attendeva in quei nuovi luoghi."
  4. ↑ a b c Općina Preko  Inačica izvorne stranice arhivirana 29. kolovoza 2014. Nastup Folklorne grupe „Kroa Tarantata“ iz Mundimitra u Preku, 27. srpnja 2011.
  5. ↑ a b Index Moliški Hrvati se predstavili "s našimi riči", 23. rujna 2004.
  6. ↑ a b c d e f g h i j k Pjesništvo Moliških Hrvata = Poezio de Molizaj Kroatoj (Josip Barač i dr.), uredili Marija Belošević, Đuro Vidmarović, Hrvatski esperantski savez, Zagreb, 2007., prevele Lucija Borčić, Zora Heide, ISBN 9789536118144
  7. ↑ ASD Jizola Kroata do Moliza[neaktivna poveznica] (Hrvatski otok)/Associazioone sportiva dilettantistica Isola croata del Molise
  8. ↑ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Molise: Blagoslov novih sportskih prostorija, 14. veljače 2010.
  9. ↑ MVP RH[neaktivna poveznica] Hrvatski otok, 21. lipnja 2011.
  10. ↑ HIC  Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2011. HIC - Hrvati izvan domovine- Hrvatske svjetske igre- Zadar 2010- Hrvati iz svijeta u Zadru-Juegos Mundiales Croatas, Najvažnije je sudjelovati , 21. srpnja 2010.
  • Aranza, Josip (1892.); Woher die südslavischen Colonien in Süditalien (Archiv für slavische Philologie, XIV, stranice. 78. – 82., Berlin, 1892.)
  • Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo 5. Olschki Editore, MCMXCV, str. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI).
  • Ivo Žanić, Nemojte zabit naš lipi jezik!, Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Moliški_Hrvati&oldid=6628007"