Govori moliških Hrvata

Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.

Ovaj je članak dio niza o
štokavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Štokavski dijalekti:

Zapadnoštokavski dijalekti:

Prijelazni govori:

Jezikoslovci su zapisali do 3000 izvornih moliškohrvatskih riječi,[1] što je prosjek u govoru jednog jezika.

U tome govoru nema turcizama jer su moliški Hrvati iselili prije nego što su Turci potpuno zaposjeli njihov kraj, a to ga čini izvanrednim izvorom za proučavanje predturskog razvoja hrvatskog jezika.

Iako je jezik, nesumnjivo, potekao od hrvatskih govora iz "stare domovine", moliški Hrvati svoj vlastiti jezik nazivaju jednostavno "po našku" ponajviše zahvaljujući izostanku buđenja nacionalnih osjećaja tijekom narodnih preporoda u Europi u 19. st., ali i nezainteresiranosti jugoslavenskih vlasti za ovu nacionalnu manjinu sve do osamostaljenja Republike Hrvatske. Mladi u selima naseljenim moliškim Hrvatima danas, zahvaljujući novoj manjinskoj politici talijanske vlade, u školama uče moliškohrvatski i standardni hrvatski jezik.

Govori moliških Hrvata dio su u zapadnog dijalekta štokavskoga narječja (novoštokavski ikavski).

PovijestUredi

Prema dokazima moliški Hrvati stigli su početkom 16. stoljeća.[2] Dokumenti iz biskupskog arhiva u Termoliju pokazuju da su moliški Hrvati stigli 1518. u Stifilić (San Felice).[2] Kameni natpis na crkvi u Palati, uništenoj 1930-ih, glasi "Hoc Primum Dalmatiae Gentis Incoluere Castrum Ac Fundamentis Erexere Templum Anno 1531." ("Stanovnici Dalmacije prvi su naselili grad i utemeljili crkvu 1531.").[2] Odsutnost turskih riječi dodatno dokazuje ovo datiranje.[2][3]

Jezik moliških Hrvata smatra se važnim zbog svoje arhaičnosti, očuvanih starih narodnih pjesama i tradicije.[4][3] Osnovni vokabular izradili su Milan Rešetar (u monografiji), Agostina Piccoli (uz Antonija Sammartina, Snježanu Marčec i Miru Menac-Mihalić) u Rječniku moliškohrvatskoga govora Mundimitra (Dizionario dell' idioma croato-molisano di Montemitro), i Dizionario croato molisano di Acquaviva Collecroce, Gramatika moliškohrvatskoga jezika (Grammatica della lingua croato-molisana), kao i Jezik i porijeklo stanovnika slavenskih naseobina u pokrajini Molise od Anite Sujoldžić, Božidara Finke, Petra Šimunovića i Pavla Rudana.[3][4]

Jezik moliških Hrvata pripada zapadnom štokavskom dijalektu ikavskog narječja s mnogo obilježja i leksema južnočakavskoga narječja.[4][3] Usporedba leksikona ukazuje na sličnost s jezikom Sumartina na Braču, Sućurja na Hvaru i Račišća na Korčuli, naselja osnovanih gotovo u isto vrijeme kao i ona u Moliseu, i zajedno upućuju na sličnost nekoliko naselja u jugozapadnoj i zapadnoj Istri (v. jugozapadni istarski dijalekt), formiranih od stanovništva makarskog zaleđa i zapadne Hercegovine.[4][3]

Giacomo Scotti je napomenuo da je etnički identitet i jezik očuvan u Filiću, Mundimitru i Kruču samo zahvaljujući geografskoj i prometnoj udaljenosti sela od mora. Josip Smodlaka je napomenuo da su stanovnici Palate tijekom njegova posjeta početkom 20. stoljeća još uvijek znali hrvatski za osnovne pojmove kao što su kućni i terenski rad, ali ako je razgovor doticao složenije pojmove morali su se služiti talijanskim jezikom.[2]

Jezik se uči u osnovnim školama, a natpisi u selima su dvojezični. Međutim, sociolingvistički status jezika razlikuje se između tri sela u kojima se govori: u San Felice del Moliseu govore samo stari ljudi, dok u Acquaviva Collecroceu govore i mladi odrasli i adolescenti, a u Mundimitru ga govore čak i djeca, uglavnom uz talijanski.[5]

ZnačajkeUredi

  • Analitički do + genitiv zamjenjuje sintetički nezavisni genitiv. Na talijanskom je to del- + imenica, budući da je talijanski izgubio sve padeže.
  • do zamjenjuje od.
  • Nestanak srednjeg roda za imenice.
  • Neke su imenice ženskog roda - i - postale muškog roda. On koji nisu umjesto toga su dobile konačno -a i pridružile su se - a - izvornoj flekcijskoj paradigmi. Tako je imenica ženskog roda "kost" postala muškog roda, ali je zadržala svoj oblik, dok je imenica "stvar" postala stvarḁ, ali je zadržala svoj rod.[6]
  • Pojednostavljivanje klasa deklinacije. Sve imenice ženskog roda imaju istu paradigmu padežne fleksije, a sve imenice muškog roda imaju jednu od dvije paradigme padežne fleksije (živu ili neživu).[6]
  • Samo nominativ, dativ i akuzativ mogu se koristiti u golim oblicima (bez prijedloga), a i tada samo kada se izražavaju sintaktičke uloge subjekta, izravnog objekta ili primatelja.[6]
  • Gubitak lokativa.[6]
  • Očuvan je slavenski glagolski aspekt, osim što su u prošlom vremenu nesvršeni glagoli posvjedočeni samo u slavenskom imperfektu (bihu, bili su), a svršeni samo u perfektu (je izaša, izašao je). U suvremenim zapadnojužnoslavenskim jezicima nema kolokvijalnog imperfekta. Talijanski ima aspekt u prošlom vremenu koji djeluje na sličan način (impf. portava, "nosio je", nasuprot perf. ha portato, "nosio je").
  • Slavenski veznici zamijenjeni talijanskim ili lokalnim: ke, "što" (također ke - da, "to", it. che ); e, , "i" (hr. i, it. e); ma, "ali, ne" (it. ma ); se, "ako" (it. se).
  • U redovitoj je upotrebi neodređeni član: na, često napisano 'na, moguće izvedeno od ranije jedna, "jedan", preko talijanskog una .
  • Strukturne promjene u spolovima. Naime, njevog se ne slaže s posjednikovim spolom (hr. "njegov" ili "njezin"). Talijanski suo i njegovi oblici isto tako ne, ali umjesto toga s rodom objekta.
  • Kao i u talijanskom, perfektivna enklitika čvrsto je vezana uz glagol i uvijek stoji ispred njega: je izaša, hr. "izašao je"), talijanski è rilasciato.
  • Gubitak ili gubitak završnih kratkih samoglasnika, npr . mlěko > mblikḁ, "mlijeko", more > mor, "more", nebo > nebḁ, "nebo".[6]

PrimjerUredi

Zapis Milana Rešetara iz 1911. s označenim poluvokalima.[7]

Lisica i kalandral / Lisica i ševa
Moliškohrvatski Standardni hrvatski
Nu votu biš na-lisic oš na-kalandrel; su vrl grańe na-po. Lisic je rekla kalandrel: "Sad’ ti grańe, ka ja-ću-ga plivit." S je-rivala ka’ sa-plivaš; je rekla lisic: "Pliv’ ti sa’, ke ja-ću-ga poranat." Kalandral je-plivila grańe. Kada s ranaše, je rekla lisic: "Sa’ ranaj ti, ke ja-ću-ga štoknit." Je-rivala za-ga-štoknit; je rekla lisic: "Sa’ štokni ga-ti, ke ja-ću-ga zabrat." Je rivala za zabrat; je rekla lisic: "Zabri-ga ti, ke ja-ću-ga razdilit." Je pola kalandrela za-ga-razdilit; lisic je-vrla kučak zdola meste. S je rekla lisic kalandrel: "Vam’ meste!"; kaladrela je-vazela meste, je jizaša kučak, je kumenca lajat, — kalandrela je ušl e lisic je-rekla: "Grańe men — slamu teb!" Jedanput bješe jedna lisica i jedna ševa; metnule su kukuruz napola. Lisica je rekla ševi: "Sadi ti kukuruz, jer ja ću ga plijeviti." Sad je došlo (vrijeme), kada se plijevljaše; rekla je lisica: "Plijevi ti sad, jer ja ću ga opkopati." Ševa je plijevila kukuruz. Kada se opkapaše, rekla je lisica: "Sada opkapaj ti, jer ja ću rezati." Došlo je (vrijeme) da se reže; rekla je lisica: "Sad ga reži ti, jer ja ću ga probrati." Došlo je (vrijeme) da se probere; rekla je lisica: "Proberi ga ti, jer ja ću ga razdijeliti." Pošla je ševa da ga dijeli; lisica je metnula kučka pod vagan. Sad je rekla lisica ševi: "Uzmi vagan!"; ševa je uzela vagan, izašao je kučak, počeo je lajati, — ševa je pobjegla, a lisica je rekla: "Kukuruz meni — slamu tebi!"

iz Hrvatske Novine: Tajednik Gradišćanskih Hrvatov—prvo mjesto u pjesničkoj utakmici:

SIN MOJ
Mi prosič solite saki dan
ma što činiš, ne govoreš maj
je funija dan, je počela noča,
maneštra se mrzli za te čeka.
Letu vlase e tvoja mat
gleda vane za te vit.
Boli život za sta zgoro,
ma samo mat te hoče dobro.
Sin moj!
Nimam već suze za još plaka
nimam već riče za govorat.
Srce se guli za te misli
što ti prodava, oni ke sve te išće!
Palako govoru, čeljade saki dan,
ke je dola droga na vi grad.
Sin moj!
Tvoje oč, bihu toko lipe,
sada jesu mrtve,
Boga ja molim, da ti živiš
drogu ja hočem da ti zabiš,
doma te čekam, ke se vrniš,
Solite ke mi prosiš,
kupiš paradis, ma smrtu platiš.

PovezniceUredi

Literatura i rječniciUredi

  • Agostina Piccoli, Antonio Sammartino: Dizionario dell'idioma croato-molisano di Montemitro = Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra, Fond A. Piccoli-Matica hrvatska, Zagreb, 2000., ISBN 9531505977
  • Antonio Sammartino, (prijevod: Vesna Ljubić-Bilušić): Grammatica della lingua Croato-Molisana = Gramatika moliškohrvatskoga jezika, Fondazione 'Agostina Piccoli'/Profil International, Zagreb 2004.
  • Duga staza postojanja : antologija pjesama na hrvatsko-moliškom jeziku = Il sentiero lungo dell' esistenza : antologia di poesie in lingua Croato-Molisana a cura di Sandro Galantini / uredništvo Ilda Begonja Vidović, Društvo prijatelja Moliških Hrvata, Split, 1993.
  • Narodne pjesme na ikavsko-štokavskom govoru stanovnika hrvatskog podrijetla Mundimitra - Sti Filića - Kruča - u pokrajini Molise - Srednja Italija = Popular Songs in the Dialect of the Croatian Colonies in Central Italy : Canti popolari nel dialetto delle colonie croate del Molise / ur. Božidar Vidov, Toronto, 1977.
  • Aranza, Josip (1892.), Woher die südslavischen Colonien in Süditalien (Archiv für slavische Philologie, XIV, pagg. 78-82, Berlin 1892)
  • Badurina, Teodoro (1950.), Rotas Opera Tenet Arepo Sator (Rim, 1950.) Barone, Charles, La parlata croata di Acquaviva Collecroce. Studio fonetico e fonologico, Firenze, Leo S. Olschki Editore, MCMXCV, p. 206 (Accademia toscana di scienze e lettere »La Colombaria«. »Studi CXLVI)
  • Breu, W. (1990.), Sprache und Sprachverhalten in den slavischen Dörfern des Molise (Süditalien). In: W. BREU (a cura di), Slavistische Linguistik 1989. München, 35 65
  • Breu, W. (1998.), Romanisches Adstrat im Moliseslavischen. In: Die Welt der Slaven 43, 339-354
  • Breu, W. / Piccoli, G. con la collaborazione di Snježana Marčec (2000.), Dizionario croato molisano di Acquaviva Collecroce. Dizionario plurilingue della lingua slava della minoranza di provenienza dalmata di Acquaviva Collecroce in Provincia di Campobasso. Dizionario, registri, grammatica, testi. Campobasso
  • Heršak, Emil (1982.), Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise", Teme o iseljeništvu. br. 11, Zagreb: Centar za istraživanje migracija, 1982, 49 str. lit 16.
  • Muljačić, Žarko (1996.), Charles Barone, La parlata croata di Acquaviva Collecroce (189-190), »Čakavska rič« XXIV (1996) • br. 1-2 • Split • siječanj - prosinac 1996.
  • Piccoli, A. (1995.) Fonološki prikaz govora u Montemitru (primjer jezika moliških Hrvata), Diplomski rad, Zagreb 1993, u: Hrvatska Obzorija, n. 4. Split
  • Piccoli, A. (1994.) Prolegomena za rječnik govora Montemitra, u: Filologija 22-23. Zagreb
  • Reissmüller, Johann Georg (1969,) Slavenske riječi u Apeninima (Frankfurter Allgemeine, n. 212 del 13.11.1969
  • Sammartino, A. (1999). Ali tagliate – parole di un libro incompiuto. / Porezana krila - riječi nedovršene knjige (priredio) Vasto.
  • Sammartino, A. (2001.). Studio toponomastico del territorio di Montemitro. u: Folia onomastica croatica (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Zagreb
  • Sammartino, A. priredio (2001.) Segni e memorie di cinque secoli di storia. Fondazione "Agostina Piccoli", Montemitro
  • Sammartino A. / Menac-Mihalić M. (2003). Adattamento degli italianismi nell’idioma croato-molisano di Montemitro. In: Hrvatski dijalektološki zbornik (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Zagreb
  • Sammartino, A. priredio (2004.) S našimi riči / Con le nostre parole - raccolta di componimenti in croato molisano. Fondazione "Agostina Piccoli". Montemitro
  • Sammartino, A. (2006,) Moliški Hrvati: petstoljetno očuvanje kulturno-jezične baštine i suvremena praksa. In: Zavičajnost, globalizacija i škola (Sveučilište u Rijeci). Gospić
  • Sammartino, A. (2006.) Sime do simena / Il seme dal seme, Collana Scripta manent, Fondazione "Agostina Piccoli". Montemitro.
  • Sammartino, A. priredio (2007.) "S našimi riči" - 2. raccolta di componimenti in croato molisano, Fondazione "Agostina Piccoli". Montemitro.
  • Sammartino, A. (2008.) "Kako se zove.../Come si chiama", Collana Scripta manent, Fondazione "Agostina Piccoli", Montemitro
  • Sammartino, A. priredio (2009.) "Kuhamo na-našo", Collana 'Scripta mament', Comune di Montemitro / Fondazione "Agostina Piccoli", Montemitro.
  • Sammartino, A. (2009.) "Osvrt na prozodijski sustav moliškohrvatskoga govora" (Cenni sul sistema prosodico dell'idioma croato-molisano), in: Croatica et Slavica Iadertina, V 2009., Zadar.
  • Sammartino, A. priredio (2010.) "S našimi riči / Con le nostre parole" - 3. raccolta di componimenti in croato molisano, Fondazione "Agostina Piccoli", Montemitro.
  • Scotti, G. (2006.) Hrvatski trokut u Italiji, Društvo hrvatskih književnika, Liber d.o.o. Rijeka
  • Žanić, Ivo, Nemojte zabit naš lipi jezik!, Nedjeljna Dalmacija, Split, 18. ožujka 1984.
  • Badurina, T.O.R. Rotas, opera, tenet, arepo, sator. Rim 1950.
  • Barone, Charles. Une situation de Trilinguisme: l’enclave croate d’Acquaviva Collecroce province de Campobasso (Italie). Université Stendhal Grenoble III nov. 1991.
  • Neri, Pierino. I paesi slavi del Molise. Campobasso: Edizioni Enne, 1983.
  • Piccoli, Agostina. Fonološki prikaz govora u Montemitru. Diplomski rad, Zagreb, 1993.
  • Rešetar, Milan. Die Serbokroatichen Kolonien Süditaliens. Wien: Schriften der Balkankomunission Linguistische Abteilung, 1911.
  • Scotti, Giacomo. Z one bane mora. Rijeka: Otokar Keršovani, 1980.
  • Smodlaka, Josip. Posjet apeninskim Hrvatima. u: Hrvatska misao i Kalendar Svačić, Zadar 1904., 1905.

IzvoriUredi

  1. "Nemojte zabit naš lipi jezik!". Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 29. listopada 2011.
  2. a b c d e Telišman, Tihomir. 30. rujna 1987. Neke odrednice etničkog identiteta Moliških Hrvata u južnoj Italiji. Migracijske i etničke teme. 3 (2): 187–192. ISSN 1333-2546
  3. a b c d e Perinić, Ana. 20. prosinca 2006. MOLIŠKI HRVATI. Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta. Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva. 36 (29): 91–106. ISSN 0351-1944
  4. a b c d Šimunović, Petar. 2011. Moliški Hrvati i njihova imena: Molize i druga naselja u južnoj Italiji u motrištu tamošnjih hrvatskih onomastičkih podataka. Folia onomastica Croatica (20): 189–205. ISSN 1330-0695
  5. Marra, Antonietta. 4. prosinca 2012. Contact phenomena in the Slavic of Molise: some remarks about nouns and prepositional phrases* (engleski). Akademie Verlag. doi:10.1524/9783050057699.263/html. ISBN 978-3-05-005769-9
  6. a b c d e Marra, Antonietta.
  7. Milan Rešetar (1911), Die Serbokroatischen Kolonien Süditaliens.

Vanjske povezniceUredi