Opsada Knina 1522.
Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina koji je tijekom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Hrvatskog Kraljevstva.[2]
| Opsada Knina (1592.) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi | |||||||
 Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Osmansko Carstvo | _(Border).svg){kind=small} Hrvatsko Kraljevstvo
| ||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Gazi Husrev-beg Mahmud-beg Murat-beg Tardić |
Mihovil Vojković
| ||||||
| Postrojbe | |||||||
| oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] | par stotina vojnika | ||||||
Opsada uredi
Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, s ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]
Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3][4]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
- ↑ TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
- ↑ a b Klaić 1998, str. 382–383. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFKlaić1998 (pomoć)
- ↑ Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20
Literatura uredi
- Klaić, Vjekoslav. 1988. Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. IV. Zagreb