Portal:Zemljopis/Izabrani članak/u izradi
Izabrani članci 1. (Zemljopis Indije) uredi
Zemljopis Indije je ekstremno raznolika s krajolikom koji se proteže od snijegom pokrivenih planinskih lanaca do pustinja, nizina, brežuljaka i visoravni. Klima se kreće od ekvatorijalne na krajnjem jugu do tundre na himalajskim visinama. Indija obuhvaća većinu Indijskog potkontinenta i ima obalu dugu preko 7,000 km od koje većina leži na poluotoku koji je isturen u Indijski ocean. Indija graniči na zapadu s Arapskim morem, a na istoku s Bengalskim zaljevom. Plodna indo-gangeska ravan zauzima većinu sjeverne, srednje i istočne Indije, dok Dekanska visoravan zauzima većinu južne Indije. Na zapadu zemlje nalazi se pustinja Thar, koja se sastoji od mješovite stjenovite i pješčane pustinje, dok se indijska istočna i sjeveroistočna granica sastoje od visokog himalajskog lanca.
Izabrani članci 2. (Zemljopis Hrvatske) uredi
Zemljopis Hrvatske vrlo je raznovrstan s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske nizine preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjavaju na moru 1185 otoka, otočića, hridi i grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zaljevi i dva poluotoka, Pelješac i Istra.
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.
Izabrani članci 3. (Europa) uredi
Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..
Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam.
Euroazija je najveća kopnena masa svijeta (55 milijuna km2). Sastoji se od dva kontinenta - Europe i Azije, koji fizički nisu odvojeni, ali se razlikuju svojim kulturološkim, gospodarskim i političkim obilježjima te povjesnim razvitkom. Znanstvenici su tijekom povijesti različito određivali granicu između ta dva kontinenta. Danas je najčešće prihvaćena granica koja prati gorje Ural, rijeka Ural, dotiče zapadnu obalu Kaspijskog jezera, prolazi planinom Kavkaz do Crnog mora te kroz morske prolaze Bospor i Dardanele te izlazi na Egejsko more.
Izabrani članci 4. (Iran) uredi
Iran (perzijski : ايران, Irān), službeno: Islamska Republika Iran (جمهوری اسلامی ایرا, Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu graniči s Irakom i Turskom, na sjeveru s Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom i na istoku s Afganistanom i Pakistanom. Osim toga, na sjeveru izlazi na Kaspijsko more, a na jugu na Perzijski zaljev i Omanski zaljev, dio Indijskog oceana. Službeni kalendar u državi je perzijski kalendar. Iran je bio međunarodno poznat pod imenom Perzija sve do 1935.
Iransko gospodarstvo se temelji na proizvodnji nafte i poljoprivredi. Iran je četvrti proizvođač nafte na svijetu, te drugi najveći izvoznik u OPEC-u. Iran raspolaže i s velikim rezervama zemnog plina, koje su nakon ruskih, druge najveće na svijetu.