Molim bez napadanja uokolo jer ću blokirati i ovaj IP. Spominješ Stipišića, ja imam nešto drugo od njega. Jakov Stipišić, Pitanje godine krunidbe kralja Zvonimira, Zbornik "Zvonimir, kralj hrvatski" Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1997. Dostupan je u NSK. --Flopy razgovor 12:34, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Članak Jakova Stipišića uredi

Imam ga i u elektronskom obliku, naime skenirao sam ga u PDF, pa ti ga mogu dostaviti da se uvjeriš da Jakov Stipišić piše i potvrđuje da je godina krunjenja 1076.

Zagrepčanin77

Ivo Goldstein: "Hrvatski rani srednji vijek", Zagreb 1995. str. 401: Hrvatskog vladara Zvonimira okrunio je u Bazilici sv. Petra u Solinu (tako stoji u ispravi, a po svemu sudeći radi se o crkvi sv. Petra i Mojsija) u mjesecu listopadu 1074. ili 1075. godine papa Grgur VII. za kralja. Goldstein se u fusnoti poziva upravo na taj članak Jakova Stipišića. --Flopy razgovor 12:45, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Goldsteinova knjiga je sveučilišni udžbenik na studiju povijesti n FF-u u Zagrebu. Posljednje upozorenje da prestaneš pisati napadačke poruke drugima protiv mene ili slijedi blok. --Flopy razgovor 12:46, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor


Zavjernica Zvonimira 1076 uredi

Imao si fotografiju zavjernice, a to što Goldstein piše to je njegovo osobno mišljenje i nije ni sa čim znantsveno utemeljio. Pročitaj sve od Jakova Stipišića pa ćeš viditi!!

Nastavak u ponedjeljak Zagrepčanin77

Kad se nema argumenata onda se ovako odgovara. Ti, kemičar, ako se ne varam očito znaš bolje od svih povjesničara. --Flopy razgovor 13:08, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor


  • Prije bi rekao da ti nemaš argumenata. Da si pročitao Članak Jakova Stipišića onda bi ti Flopy znao da je kralj Zvonimir okrunjen 1076. Nisi pogodio tko sam ja, ali ja znam tko si ti!
  • Već sam rekao da a nešto ću i dodati:
  1. Do 1941. godine su svi znali da je kralj Zvonimir okrunjen 11076.
  2. Miho Barada 1943. piše članak "Iz kronologije hrvatske poviesti" u kojem tvrdi na ossnovu dva zadarska i jednog trogirskog dokumenta da je Zvonimir okrunjen 1075.
  3. U Hrvatskoj XI. stoljeća se koristio Stilus Nativitatis, a u Zadru, Trogiru i još nekim gradovima koji su prelazili čas na jednu, čas na drugu stranu, Stilus Bzyantinus, odnosno Stilus Annuntiationis, ovaj zadni dobiva naziv 'Stilus Incarnationis, a kasnije u zadru Usus Iadertinus.
  4. Tokom II. svjetskog rata je u NDH postojala medalja za zasluge pod nazivom medalja krune kralja Zvonimira koja je imala na desnoj strani 1076.
  5. Seget kod Trogira, rodno mjesto Mihe Barade je za vrijeme NDH bio pod Talijanima.
  6. Ni jedna knjiga s temom iz povijesti, a koja je sadržavala temu kralj Zvonimir i koja je tiskana poslije 1945. do 1990. nije imala godinu krunjenja 1076., već 1075. što smatram čisto političko-ideološkim unakažavanjem povijesti.
  7. Do 1941. godine ni jedan povjesničar nije stavljao upitnim godinu krunjenja 1076., prvi je to stavio Barada koristeći ono što se u Hrvatskoj XI. stoljeća nije korisstilo. Odmosno, tvrdio je na osnovu dva zadarska i jednog trogirskog dokumenta da je u Zvonimirovoj zavjernici korišten Stilus Incarnationis, a što ne predstavlja cijeli dokumentacioni skup Hrvatske XI. stoljeća nego samo ta dva grada koja su imala autonomiju.
  8. Poslije II. svjetskog rata Barada grubo napada one koji mu se suprostavljaju i naziva ih ignorantia crassa u "Prilozi kronologiji hrvatske povijesti (1062.-1075.)" iz 1957.
  9. Imajući u vidu da je Barada za vrijeme II. svjetskog rata bio ilegalac (po Biografskom leksikonu) onda je sasvim jasno da je Barada veoma revoltiran na NDH što su mu ostavili seget Talijanima.
  10. Jakov Stipišić u svom članku Pitanje godine krunidbe kralja Zvonimira, Zbornik "Zvonimir, kralj hrvatski" Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1997. potvrđuje godinu 1076.
  11. Što se Goldsteina tiče: Ivo Goldstein Kako, kada i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira?, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijets, Radovi vol. 17, 1984., str. 35-54. on je iznio u tom radu da su svećenici antisemiti, te da su izmislili priču o nasilnoj smrti.
  12. Tu knjigu koju navodiš od Goldsteina "Hrvatski rani srednji vijek" iz 1995. je kritizirao i veoma negativno ocjenio Neven Budak! Moj dodatak kritici - faktografska pogreška: u Zavjernici kralja Zvonimira stoji MLXXVI, korišten je Stilus Nativitatis i Indictione Romana tako da ne može 1074. ili 1075. nego samo 1076. godina jer je to godina krunjenja, a ne početka vladavine.
  13. Da, početak vladanja i godina krunjenja ne moraju se poklapati. Prvi pomen Zvonimira je 1064. godine prilikom njegovog vjenčanja s Jelenom sestrom kralja Ladislava.


  • To što si si blokirao Razgovor:Dmitar Zvonimir ne znaći da si u pravu. Samo pokazuješ da ne želiš prihvatiti istinu onkva kakva jeste. Da želiš onda bi ostavio inačicu od 17:48, 23. lipnja 2010. i ne bi brisao. To pokazuje da ne voliš Hrvatsku!!!

Zagrepčanin77


Ovo je zadnji put da ti išta pišem, jer ti uporno pri svojem. Kemičarom sam si izjasnio sam [1], a odlomak "ja znam tko si ti" nadam se da nije prijetnja jer ako jest neće biti dobro. Već si davno zbog slične tvrdoglavosti i upornog nametanja vlastiith istraživanja bio blokiran [2]. Ti uporno pokušavaš progurati svoja istraživanja, a to neće ići. Ne promijeniš li ponašanje ja odsada bez najave brišem, zaštićujem, blokiram. --Flopy razgovor 18:32, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

Povijest ne pišu ni Flopi, ni ti.... Mi samo upisujemo ono što ima neku referencu... znači bez osobnog istraživanja.

2. Spominjanje imena je napad na suradnika, ako se ne slažemo sa onim što tamo piše, a postoje reference, suprostavljamo se samo drugim izvorima. Ako nastavite sa napadima, a imate vidim stalni ip, možete biti blokirani. --Zeljko (razgovor) 20:55, 9. srpnja 2010. (CEST)Odgovor

  • To nisu osobna istraživanja! Jednostavno istina! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.243.70 (razgovordoprinosi) 11:45, 13. srpnja 2010.

Izvori uredi

  Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je poželjno doprinose potkrijepiti referencijama. Više o tome pročitajte na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.--Roberta F. 14:54, 2. prosinca 2010. (CET)Odgovor

Prikaži kako će izgledati uredi

 

 Pozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju. BlackArrow (razgovor) 13:00, 23. svibnja 2014. (CEST)Odgovor

Kume, lakše malo sa snimanjem, pročitaj poruku iznad.--Ma Ga 13:13, 23. svibnja 2014. (CEST)Odgovor