Poštovani, blokirani ste zauvijek zbog zlonamjernog uređivanja članaka. Ukoliko se ne slažete s ovim blokiranjem, na Vašu stranicu za razgovor postavite predložak {{odblokirajte me}}, uz objašnjenje zašto mislite da bi vas trebalo odblokirati.


Wikipedijin
uvodni tečaj
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Sestrinski projekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Dodatno

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? (vidi predložak desno)
  • Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja!

Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obavezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta.

Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licence za slobodnu dokumentaciju.

Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


Još jednom, dobro došli! --Treecko 01:59, 5. studenog 2006. (CET)

Povijest Turopolja

Bok,

Možeš li navesti izvor teksta za Povijest Turopolja? --Ante Perkovic 03:18, 5. studenog 2006. (CET)


Ante, nasao sam Google-om tekst koji se nalazi na


http://www.gorica.hr/forumi/topic.asp?TOPIC_ID=192


Razmisljao sam da ga linkam direktno a ne preko wikipedije medjutim formatiran je vrlo necitljivo (u nekoliko odvojenih postova). Pa sam se odlucio iskopirati ga. Mozemo li zatraziti na kraju teksta da se trazi atribucija za tekst ili na nekin durgi nacin pozvati autora da sam smjesti inace odlican tekst na wikipediju.

Leptiri

Pozdrav! Vidio sam da si stavio prekrasne slike leptira, čini mi se, u tri članka. Namjeravaš li dodavati i tekst u te članke? Naime, Wikipediji bi jako dobro došli članci o leptirima, a sama slika ne može stajati u članku. Vjerojatno će to netko uskoro i obrisati, ostane li bez popratnoga teksta. U slučaju da dodaš odgovarajući tekst, ove će slike trebati malo smanjiti.--Donatus 08:53, 5. studenog 2006. (CET)


-- Primarni cilj mi je bio linkati vec postojece slike sa florom i faunom spomenutom u popisu kako bi citatlji imali priliku vidjeti o cemu se radi. Ako je potreban tekst da se stranica ne izbrise onda cu staviti latinsko ime u tekst, ali sam tekst cu ostaviti strucnjacima biolozima. Imamo li u hrvatskoj verziji ekvivalent boxa u koji se upisuju podaci o rodu etc. (vidjeti http://en.wikipedia.org/wiki/Triturus_vulgaris npr.)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Debic (razgovordoprinosi)

Samo latinski naziv neće biti dovoljan da bi članak ostao, ali dodatak podataka u onom boxu bio bi već prilično koristan. Zato te molim da više ne stavljaš nove slike, nego prvo popuniš box. O takvom boxu na hrvatskoj wikipediji možeš naći podatke ovdje. Osim toga. Kad s nekim ovako razgovaraš, bolje je da odgovoriš izravno na stranicu tog suradnika, tako ćeš biti siguran da je vidio tvoju poruku. I uvijek se potpiši tako da pritisneš četvrtu tipku zdesna na sličicama iznad okvira u koji upisuješ tekst.--Donatus 09:16, 5. studenog 2006. (CET)

Vodozemci

Evo, malo smo ti pomogli. Pogledaj kod članka Pjegavi daždevnjak kako bi trebalo izgledati nešto što bi moglo ostati na Wikipediji. Dakle, dovoljno je, uz sliku i taksokvir, dodati i nešto osnovnih podataka (može i manje od ovoga što sam ja dopisao), a onda će se već netko pobrinuti da se članak i dopuni. Obično kod takvih nedovršenih članaka iz biologije dodamo na dnu i ovo: {{stub-biol}}. Na taj se način na dnu stranice pojavi tekst koji poziva ostale suradnike da dopune ovaj članak. Kako dobro postaviti taksokvir, možeš vidjeti u članku Planinski vodenjak--Donatus 10:48, 5. studenog 2006. (CET)


Da te dvije se daju urediti, ali pokusaj dobiti sliku u taksobox kod http://hr.wikipedia.org/wiki/Mali_vodenjak. Nesto sa slikom ne stima ili ja ne kuzim u cemu je rijec. Druga stvar kad kazes "Kad s nekim ovako razgovaraš, bolje je da odgovoriš izravno na stranicu tog suradnika" sto pod tim mislis, ja na tvojim razgovor stranicama ne vidim nista sto ima naslov vodozemci a koji je posljednji naslov na na mojoj stranici razgovora.

Jos jedna stvar ne svidja mi se mala slika u boxu jer de facto dirigira navigaciju kroz dva klika. Dok nema puno sadrzaja na stranici bolje je izbjeci double click i dati vecu kolicinu informacija sa barem jednom vecom slikom. Gdje je dokument koji govori o vizualnim apsektima stranice (na engleskom jeziku)?

Debic 11:10, 5. studenog 2006. (CET)

Kad pišeš kod mene, možeš i sam napraviti odgovarajući naslov. Poanta je samo u tome da se i meni pojavi ona narančasta traka s obavijesti da imam nove poruke. Inače moram stalno provjeravati ovu tvoju stranicu.
Što se tiče malog vodenjaka slika mora biti postavljena ili na hrvatskoj Wikipediji, ili na zajedničkom poslužitelju. Inače je nećeš moći prikazati ovdje unutar članka. Čini mi se da je ona s malog vodenjaka na engleskoj Wikipediji, pa zato i ne funkcionira. Nešto o načinu upotrebe slika možeš vidjeti i na hrvatskom u članku o tome što ne spada u Wikipediju. Ono što je najvažnije, slika mora biti ilustracija teksta, a nije sama sebi svrhom. Tekst je važniji od slike.--Donatus 11:31, 5. studenog 2006. (CET)

Buševec

Bok, Devib

Dobrodosao i hvala na sugestiji! Ima ovdje dosta posla, vidi Kategorija:Održavanje Wikipedije, i svačija pomoć je dobrodošla. Podjela naselja po zupanijama je samo jedan od njih. Onaj moj potez je bio samo kap u moru i usputno obavljen poslic. --Ante Perkovic 11:44, 5. studenog 2006. (CET)

Kratke stranice

Bok,

Kod postavljanja stranice, postoji minimum informacije ispod kojeg se ne ide. Velika modra preljevica i Mala modra preljevica su zapravo bile za brisanje, ali su slike bile lijepe, pa sam ja zapravo napisao članak iz početka, nisam imao srca pobrisati. :). No, ubuduće, radije nemoj stavljati same slike. Jako mi je drago što imamo još jednog suradnika koji voli pisati o flori i fauni! Nadam se da ćemo se još vidjeti ovdje! --Tycho Brahe 12:41, 5. studenog 2006. (CET)

Ako imaš volje, možeš kopirati taksokvire iz stranica o leptirima koje su već dotjerane, pa ih preuredit za Lastin rep i Prugasto jedarce - šteta bi bilo da se izbrišu. Ja bi to napravio i sam, ali nemam toliko vremena. --Tycho Brahe 13:33, 5. studenog 2006. (CET)

Danas ce oba leptira biti dovrsena i dazdevnjacima dodat minimum teksta. Debic 17:56, 5. studenog 2006. (CET)

Super! Inace, ja ti pratim sve promjene, pa meni slobodno mozes odgovarat i ovdje. Ako sta zapne, stogod ti treba, slobodno me mozes ugnjavit :). --Tycho Brahe 19:39, 5. studenog 2006. (CET)

Taxobox i taksokvir

Bok,

Taksokvir, hrvatska verzija taxoboxa, ima drugačije (prevedene) nazive parametara, pa nije dovoljno samo kopirati taxobox sa engleske stranice. Treba i prevesti parametre.

Evo kako ja to radim:

  1. Pronađem kategoriju koja najpreciznije opisuje gdje taj takson spada. Korisna pomoć pri tome je suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Biljke i suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Životinje. U ovom slučaju (Lastin rep) je to Kategorija:Kukci
  2. Tamo odaberem taksonomksi blisku stranicu - u ovom slučaju Leptiri
  3. Otvorim je u edit modu i u taksokvir koji stvaram kopiram odgovarajući dio iz, u ovom slučaju, stranice Leptiri.

Dobro je dodati i interwiki.

Najbolje otići na englesku wikipediju i pod search upisati latinski naziv, te onda pospajati stranice. Ovo zadnje je ako imaš volje. --Tycho Brahe 20:59, 5. studenog 2006. (CET)


Ej, stvarno brzo učiš :). Pravo je zadovoljstvo vidjeti kad nam dođe netko takav :). Evo još jedna sitnica - kartu rasprostranjenosti također možeš dodat u taksokvit. Upute su ovdje. Pozdrav!

Kategorija, commons

Evo još uputa (vidi i moju promjenu):

  • nemamo običaj dodavati cijele galerije slike. Umjesto toga, dovoljno je dodati poveznicu na commons-e koji su ionako osmišljeni s ciljem (između ostalih) da daju galerije slika. Do poveznice na commonse je najlakše doći tako da u novom prozoru otvoriš sliku koju si (pretpostavljam) preuzeo iz taxoboxa na engleskoj wikipediji. Daljnjih par klikova vodi na tu sliku na commonsima, a tamo možeš pogledati u kojoj je slika kategoriji te na kojoj se stranici na commonsima koristi. Kad to nađeš, onda možeš na dno svojeg članka (ili još bolje, na početak poglavlja "Vanjske poveznice") dodati poveznicu na commonse i to ovako: {{commons|Ime stranice na commonsima}} za stranicu ili {{commons|category:Ime kategorije na commonsima}} za kategoriju na commonsima.
  • Svi članci spadaju u neku kategoriju. Živi svijet svrstavamo po taksonomskom kriteriju, a vrlo rijetko i po nekim drugim kriterijima tipa "Voće", "povrće", "ugrožene vrste" (ovo zadnje se automatski generira ako odabrereš odgovarajući status zaštite) i sl. Tvoji dodasašnji članci su u kategorijama Leptiri i Vodozemci. Popis svih (osim par novijih koje nisu uvrštene) kategorija živog svijeta je ovdje: suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Biljke i suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Životinje.
  • Vidim da si naučio dodavati i poveznice. to je Super, s tim što ih mi obično stavimo malo više, ali to i nije toliko presudno. Bitno je da ih staviš barem dio.

Pozdrav! --Tycho Brahe 11:28, 7. studenog 2006. (CET)

"Nemamo običaj"!? ovakvo objasnjenje ne prilici ozbiljnim enciklopedistima. Jedna primjedba svim administratorima; kod potencijalnog uklanjanja informacija razmislite pet puta vise nego kod dodavanja. I dobro obrazlozite sto zapravo radite u tom slucaju! U slucaju smedje krastace uklanjanje slika je arbitrarni konceptualizam. Preporucio bih svima da procitaju radove Edwarda Tufte-a, posebno slijedeca tri:

  1. 1990: Envisioning Information (pictures of nouns). ISBN 0-9613921-1-8
  2. 1997: Visual Explanations (pictures of verbs). ISBN 0-9613921-2-6
  3. 1983: The Visual Display of Quantitative Information (pictures of numbers). ISBN 0-9613921-0-X
    • 2nd Edition published 2001

U ovom slucaju mali izbor slika ilustrira raznolikost morfologije pa cak i ponasanje. Cinjenica da su slike dostupne na wikimediji nije razlog za njihovo uklanjanje vec upravo za njihovo ukljucivanje u clanke jer ne postoji dodatni trosak njihovog spremanja. Informacijski kontejner za clanak je cijela stranica i tu stranicu treba iskoristiti na najbolji i najracionalniji moguci nacin kako bi se korisniku pruzilo sto bolje iskustvo. Skrolanje po tekstu je nesuproedivo bezbolnija operacija za citateljevu paznju od ucitavanja novih stranica i gubitka osnovnog teksta.

I jos jednom ponavljam, pet puta razmislite prije uklanjanja materijala, mnogo vise nego kod dodavanja novog.

Debic 20:12, 7. studenog 2006. (CET)

Cuj, OK, nek ti bude - ostavit cu ti tvoje slike.

A ovo pametovanje sa "radovima Edwarda Tufte-a i nabrajanjem referenci" i "arbitrarni konceptualizam" mi se, bez uvrede, čini malo snobovski. Isto vrijedi i za nabacivanje sa stručnim izrazima i knjigama koje bi mi, kao, trebali pročitati da bi mogli s tobom komunicirati na istom nivou. Ako imaš što reći, reci to način da te svi razumiju.

Primili smo te izuzetni lijepo ovdje i bilo bi lijepo da ti uzvratiš na isti način, bez obraćanja s visoka. Pozdrav, Tycho Brahe 12:00, 8. studenog 2006. (CET)

P.S. - evo da ja tebi objasnim, ali uktatko i na način da bilo tko može shvatiti: Nemaju svi ADSL! Zbog toga i ne stavljamo previše slika ako ne moramo. Sama poveznica na commonse govori galerija slika je ovdje (jedna klik dalje!), što znači, tko ima sporu vezu, evo mu osnovno, koga zanima, a ima i brzu vezu, evo mu mnogo više slika. Pretpostavljam da to ipak ne piše u radovima Edwarda Tufte-a, zar ne? --Tycho Brahe 12:03, 8. studenog 2006. (CET)

==

Koliko vidim - slike nisi ostavio, premda si napisao da ces ih ostaviti.

Modem je vec mnogo bolje objasnjenje od prvotnog! Medjutim to jos uvijek ne znaci da imas licencu ponasati poput vandala i brisati tudji sadrzaj (osim ako je netocan, vulgaran ili vandalan...). Pogledao sam velicinu slika u prvoj verziji je ukupno bilo 43k od cega jedna od 19k. U verziji koju cu sada staviti ima 14k u cetiri slike sa modemom ucitavanje traje 2.3 sekunde (i sto je bitno, ne usporava ucitavanje teksta). Sve skupa je daleko daleko manje od bilo kojih dnevnih novina koje su dostupne preko weba, pogledaj Vecernjakov home page. U svakom slucaju point je kratkorocno na mjestu, nije potrebno otezavati ljudima download (premda bi se moglo raspravljati zasto onima koji koriste modem ne objasniti da svi moderni browseri imaju funkciju (don't download images). Medjutim dugorocno je ovakav pristup kontraproduktivan, tehnologija ce napredovati a mnogi autori nece se vracati u prilagodjavati sadrzaj novonastaloj situaciji. Balans je negdje u sredini, uciniti wikipediu upotrebljivom ali i kurentnom sadasnjim tehnologijama.

Sto se tice rasprave o DSL i modemima to raspravi sa svojim Saborskim zastupnikom pa neka oni vide kako ce neutralizirati prakticni monopol T-com-a u sferi komunikacija, wikipedia je moderno orudje i nema smisla na njoj graditi socijalne programe. Sto naravno ne znaci da nije potrebna mjera.

Sto se tice primanja ja nisam trazio, niti si ti (ili itko durgi) vlasnik wikipedije, da bi ste me primili. Ovo je otvoren projekt za svakoga tko misli da moze necim doprinjeti.

I jos jedna preporuka tebi privatno obzirom da se cini da imas potencijala. Kada ti netko preporuci knjigu ili na koji drugi nacin pomogne nauciti nesto, nemoj ga pljunut vec odi u lokalnu knjiznicu zamoli da ti nabave knjigu i prelistaj je ako je vec nemas volje ili vremena procitati.

Hvala na pomoci oko clanaka i okvira.

Knjige

Nemam vremena za citanje knjiga, stalno visim ovdje :). A i ovdje se može dosta naučiti samo postavljajući poveznice, od faraona do ruskih književnika, bez da idem do knjižnice. Možda se na kraju i prijavim za neki kviz :). --Tycho Brahe 09:58, 9. studenog 2006. (CET)

Wikipedia je odlicna za mnoge stvari, ali trust me on this one, nije do koljena usporedjena sa dobrom knjigom, pri tome ne mislim na cut & paste knjige tipa Naucite C++ u 21 dan ili u medijima najavljenu Bandicevu svakodnevnu kuharicu. Reci mi sto te zanima (astronomija?) pa podijelim koju preporuku. Mozda neces pozaliti, nmoge su dostupne besplatno online, evo jedne nesto zabavnijeg karaktera http://members.bellatlantic.net/~vze3fs8i/bhtes/ (link za download pdf-a je na dnu stranice). Pozdrav. Debic 20:52, 9. studenog 2006. (CET)
Pročitao i prijevod i original, hvala na savjetu. Hrpu toga o astronomiji sam već pročitao (svakako sve što je mainstream), ali me još mnogo toga zanima. Ako imaš ideju gdje downloadati neku knjigu koja se detaljnije bavi užom temom, to bi rado pročitao. Primjerice - geologija drugih planeta, neka priča o svemirskoj utrci ... Pozdrav, --Tycho Brahe 00:29, 10. studenog 2006. (CET)

Tycho, jesi li siguran da nisi preskocio er, ne Brief nego Briefer, ne Hawkingova Brief... pogledaj ponovo. Ako je doista prevedena na Hrvatski daj mi molim te javi tko je izdao da je kupim za poklon prijatelju. Geologija drugih planeta, mislim da je friska Squire's-ova "Roving Mars" vrlo dobra. Ako nisi procitao Zubrinov "The Case for Mars"... Sto se utrke tice, "Gateway to the Moon" je jedna neuobicajeno dosadna knjiga ali prepuna hrpe birokratsko-tehnoloskih detalja oko izgradnje Kennedy Space Centra kojih nema niti u jednoj od "herojskih" knjiga koje sa bave samim misijama i koje zanima uglavnom ono spektakularno u Apollo programu, ova knjiga vrlo detaljno opisuje koliko je zapravo teske sljake bilo u cijeloj hrpi segmenata koji su vrlo rijetko prikazivani u medijima. Debic 09:20, 10. studenog 2006. (CET)