Samuel Abraham Goudsmit

Samuel Abraham Goudsmit ili Samuel Goudsmit (Hag, 11. srpnja 1902. – Reno, 4. prosinca 1978.), američki fizičar nizozemskog podrijetla. Doktorirao je (1927.) na Sveučilištu u Leidenu. S G. E. Uhlenbeckom uveo pojam spina elektrona (1925.), koji je značajno utjecao na razvoj atomske i molekularne fizike i kvantne mehanike. Radio je na sveučilištima Michigan (od 1927. do 1946.), Northwestern (od 1946. do 1948.) i u Nacionalnom laboratoriju u Brookhavenu (od 1948. do 1970.). Zapaženi su mu radovi Struktura linijskih spektara (eng. The Structure of Line Spectra, s L. C. Paulingom, 1930.) i Atomska energijska stanja (eng. Atomic Energy States, s Robertom Bacherom, 1932.). Radio je na razvoju radara na Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT) u Cambridgeu (od 1941. do 1944.), bio je vođa Alsosa (tajne misije za praćenje njemačkog projekta izradbe atomske bombe) i osnivač časopisa Physical Review Letters (1958.).[1]

Samuel Abraham Goudsmit

Rođenje 11. srpnja 1902.
Hag, Nizozemska
Smrt 4. prosinca 1978.
Reno, Nevada, SAD
Državljanstvo Nizozemac, amerikanac
Polje Fizika
Institucija Michigansko sveučilište u Ann Arboru
Sveučilište Northwestern u Evanston (Illinois)
Nacionalni laboratorij u Brookhavenu (New York)
Alma mater Sveučilište u Leidenu
Poznat po Spin elektrona,
Stern-Gerlachov pokus (objašnjenje)
Portal o životopisima

Izvori

uredi
  1. Goudsmit, Samuel Abraham Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samuel Abraham Goudsmit