Tenja

naselje u Hrvatskoj, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija

Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj. Smješteno je u Dravsko-dunavskoj nizini, 6 km južno od Osijeka.

Tenja
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/gradOsijek

Površina49,3 km2[1]
Koordinate45°29′53″N 18°44′49″E / 45.498°N 18.747°E / 45.498; 18.747

Stanovništvo (2021.)
Ukupno6260 [2]
– gustoća127 st./km2

Odredišna pošta31000 Osijek [3]
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaOS

Zemljovid

Tenja na zemljovidu Hrvatske
Tenja
Tenja

Tenja na zemljovidu Hrvatske

Naziv

uredi

Pretpostavlja se da je naziv Tenja izvedenica iz mađarske riječi tehén (krava). Naziv se prvi put pojavljuje u popisu hrvatskih župa kod skupljanja poreza (desetine) između 1332. i 1335. godine u vrijeme personalne unije između Hrvatske i Ugarske. Budući da su se nekada na ovom području nalazili pašnjaci i naselja u kojima se gajila stoka, moguće je da je tadašnji skupljač desetine preveo neko od starih imena (Thehene, Thehne, Thehnye, Tehyne) koje je vremenom postalo Tenje. Godine 1914. ime je službeno promijenjeno u Tenja.[nedostaje izvor]

Povijest

uredi

U periodu između 1443. i 1469. godine Tenja se spominje kao posjed plemića Korođa. Za vrijeme prodora Turaka Osmanlija, oko 1526. godine i kasnije, na ovom području skupljala se brojna vojska koja je pred sobom rušila objekte ili ih koristila za vojne potrebe. Zbog toga se starosjedilačko stanovnišvo iseljavalo pa i Tenja biva gotovo potpuno napuštena. Prema podacima iz popisa (tzv. deftera) požeškog sandžaka iz 1579., naselje je imalo 7 muslimanskih obitelji, dok se kršćani ne spominju. Nakon velikog poraza kod Beča 1683. godine, osmanlijska vojska napušta Osijek. Nakon toga u naselje stiže tridesetak pravoslavnih obitelji iz južnih krajeva gornje Drine, Neretve, te od Lima, Pive i Tare, kao i nešto katolika. Tenja je otada pod kontrolom austrijske vojske sve do 1746. godine kada je dobiva grof Rezsö Pálffy de Erdõd. Nešto kasnije, 1778. godine, naselje kupuje virovitički podžupan barun Ivan Kapistran Adamović.[4] Nakon njegove smrti posjed 1804. nasljeđuje njegov sin Antun od koga potječe tenjska loza Adamovića. Sve do 1848. godine stanovnici Tenje bili su u kmetskom položaju kada Hrvatski sabor i ban Josip Jelačić proglašavaju sela slobodnim i ukidaju feudalno uređenje.

U drugoj polovici 19. stoljeća Tenja je pripala općini Sarvaš, a 1889. postala je samostalna upravna općina s Antunovcem u kotaru osječkom. Poslije 1918., u duhu agrarne reforme na područje Tenje, osobito na zemljišta veleposjednika, naseljavaju se srpski dobrovoljci iz Prvog svjetskog rata. Slično tome, poslije završetka Drugog svjetskog rata u naselje dolaze kolonisti iz Bosne i Hercegovine, kao i iz Banije, Like, Korduna i drugih dijelova Hrvatske. U poslijeratnom periodu Tenja se znatno proširuje, a broj stanovnika raste.

Pravoslavni vjernici u Tenji imaju svoju parohiju od 1761. godine, a matične knjige vode od 1774. Pravoslavni hram posvećen je Prenosu mošti svetog Nikole. Za katolike u Tenji nekada su se brinuli franjevci iz Osijeka. 1754. podignuta je drvena kapela posvećena svetoj Ani. Krajem 18. stoljeća Tenja je bila filijala katoličke župe u Donjem gradu u Osijeku, dok je katolička župa u samom mjestu podignuta 1975. godine.

Za vrijeme Domovinskoga rata, južni dio Tenje bio je jedno od središta pobune protiv hrvatske vlasti. Preostali dio naselja okupiran je 6. prosinca 1991. Tenja je postupno vraćena pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

25. rujna 2015. otkriveno je na Betinom dvoru kod Tenje spomen-obilježje žrtvama iz velikosrpske agresije na Hrvatsku čiji su posmrtni ostatci ekshumirani iz masovne grobnice i više pojedinačnih grobova. Podignuto je u znak sjećanja na 12 hrvatskih branitelja i civila, pogubljenih 1991. godine. Sedam je ekshumirano 1998. godine iz masovne grobnice Betin dvor, a pet iz pojedinačnih grobova na području naselja Tenja i područja Betin dvor. Ovo je 70. spomen obilježje mjesta masovnih grobnica Hrvata, od dotad otkrivenih 148 mjesta masovnih grobnica u Hrvatskoj.[5]

Stanovništvo

uredi

Popis 2021. godine

uredi

Prema popisu iz 2021. godine, u Tenji živi 6.306 stanovnika.[6] To je 14.5% stanovnika manje nego 2011. godine.

Popis 2011. godine

uredi

Prema popisu iz 2011. godine, u Tenji živi 7.376 stanovnika,[7] raspoređenih po etničkoj strukturi[8]:

  • Hrvata 5.251 (71,19%)
  • Srba 1.903 (25,8%)
  • Mađara 46 (0,69%)
  • Roma 37 (0,5%)
  • Bošnjaka 16 (0,22%)
  • Slovaka 16 (0,22%)
  • ostalih 107 (1,45%)

Popis 2001. godine

uredi

Prema popisu iz 2001. Tenja je imala 6.747 stanovnika:[9]

  • Hrvata 65%
  • Srba 30%
  • Ostalih 5%

Popis 1991. godine

uredi

1991. Tenja je imala 7.663 stanovnika:[10]

  • Hrvata 2.813
  • Srba 4.144
  • Jugoslavena 327
  • Muslimana 18
  • Ostalih 328
Naselje Tenja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2668
3038
2875
3314
3526
3605
3653
4120
3875
3905
4578
5299
6515
7663
6747
7376
6260
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1869. do 1900. iskazivano pod imenom Tenje. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naselju Antunovac, općina Antunovac, i naselju Bijelo Brdo, općina Erdut. Do 1961. sadrži dio podataka za naselje Antunovac, a do 1971. za naselje Bijelo Brdo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Mjesna uprava

uredi

Sve do 1962. Tenja je bila upravna općina, kada je kao mjesni odbor pridružena općini Osijek. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih i ustrojem županija, gradova i općina, 1993. naselje ulazi u sastav grada Osijeka.

Gospodarstvo

uredi

Gospodarsku osnovu čine poljoprivreda, stočarstvo, pčelarstvo, crna i obojena metalurgija, metalne konstrukcije, papirna konfekcija, trgovina i obrtništvo. 2011. na sjevernom ulazu u naselje otvorena je Gospodarska zona Tenja.[11] Glavni ulagači u izgradnju infrastrukture s nešto više od 6 milijuna kuna bili su grad Osijek, Vlada RH, Osječko-baranjska županija i HEP Plin. Zona ima proizvodnu, poslovnu i ugostiteljsko-turističku namjenu.[12]

Kultura

uredi
 
Crkva svetog Nikole
 
Crkva svete Ane

2013. otvoren je Hrvatski dom[13]

2007. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo "Sveti Sava" koje radi na očuvanju kulturne tradicije i običaja Srba u Hrvatskoj.[14]

2002. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo "Josip Šošić" koje pridonosi očuvanju hrvatske kulturne baštine i tradicijskih običaja Slavonije. Također u organizaciji KUD-a svake veljače održava se manifestacija "Pokladno jahanje", a od 2004. godine svakog prvog vikenda u rujnu održava se smotra folklora pod nazivom "Slavonijo u jesen si zlatna".

Znamenitosti

uredi
  • rimokatolička crkva sv. Ane
  • pravoslavna crkva sv. Nikole

Obrazovanje

uredi
 
Osnovna škola Tenja
  • Osnovna škola Tenja smještena je u nekadašnjem dvorcu Adamovića tenjskih i zgradi sagrađenoj sedamdesetih godina prošloga stoljeća.[15]
  • Dječji vrtić "Vrapčić"
  • Dječji vrtić "Regoč"

Šport

uredi

Svake godine krajem lipnja u Tenji se održava popularni turnir u malom nogometu.

Galerija slika

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Biografija Ivan Kapistran Adamović. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2014. Pristupljeno 15. studenoga 2013.
  5. ao: Kod Tenje otkriveno spomen obilježje žrtvama iz Domovinskog rata, narod.hr, 25. rujna 2015.
  6. Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 16. siječnja 2022.
  7. Državni zavod za statistiku: STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, pristupljeno 15. ožujka 2016. godine
  8. Državni zavod za statistiku: Etnička struktura naselja
  9. DZS, Rezultati popisa 2001. godine
  10. Popis 1991: Hrvatska (PDF). Pristupljeno 10. studenoga 2013.
  11. Poslovna zona Tenja. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. studenoga 2013. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
  12. Poduzetnička zona Tenja otvara 500 radnih mjesta. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
  13. Svečano otvoren Hrvatski dom u Tenji. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. studenoga 2013. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
  14. Izvor #131, str. 18Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 22. prosinca 2015. godine
  15. Osnovna škola Tenja. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. studenoga 2013. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
Nedovršeni članak Tenja koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.