Tinj

Tinj
Država	Hrvatska
Županija	Zadarska županija
Općina/grad	Benkovac
Površina	8 km2
Visina	102 mnm
Koordinate	44°01′28″N 15°27′59″E / 44.0244°N 15.4664°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	543
– gustoća	68 st./km2
Poštanski broj	23423 Polača
Pozivni broj	023
	Tinj Tinj na zemljovidu Hrvatske

Tinj je naselje u Zadarskoj županiji.

Zemljopisni položaj uredi

Tinj je smješten u Zadarskom zaleđu između Biograda i Benkovca, i sastavni je dio općine Benkovac.

Nalazi na položaju s kojeg se vidi skoro cijela Zadarska županija. Sastoji se od 4 zaselka - Barkanja, Gradina, Selo, Varoš i Zagradine.

Stanovništvo uredi

Naselje Tinj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	225	249	198	179	219	315	315	394	534	619	701	784	733	775	551	530	543
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Kakma, općina Polača. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo uredi

Okolica Tinja je bogata vinogradima, maslinama, bademima i smokvama. Stanovnici Tinja se bave uzgojem voća i povrća. Poznati su specijaliteti pršut, divenice krvne i mesne, janjetina i tučevina (puretina). Poseban način spremanja jela je pečenje ispod peke.

U Tinju je osnovana Poljoprivredna zadruga "Maraška".

Povijest uredi

Tinj se prvi put spominje prije oko tisuću godina.

Mjesto se prvi put spominje 1069. godine kao "mons Tini" u jednoj povelji kralja Petra Krešimira IV. To su ostatci kule srednjovjekovnog kaštela Gradina koji se i danas vide. Uz kulu je naslonjena crkva sv. Ivana Krstitelja. U davnini taj se kaštel zvao Tynun. Tinj se spominje 1125. godine kao posjed benediktinske opatije sv. Ivana u Biogradu. Opatica zadarskog samostana sv. Tome apostola Bora prema presudi iz 1164. godine svjedoči da njezin samostan posjeduje neku zemlju pod brdom Tinjom. Za vrijeme Ciparskog rata (1570. – 1573.) Tinj je pao u ruke turskih osvajača (Ferhad-beg Sokolović).

Kao najstariji sakralni objekt Tinja navodi se prema dokumentima crkva sv. Ivana Krstitelja na starodrevnoj Gradini u ispravi iz 1194. godine. S vremenom je ona dotrajala i 1817. godine podignuta je nova. Staru crkvu sv. Ivana Krstitelja pobunjeni Srbi i JNA 18. rujna 1991. teško su oštetili, opljačkali i na kraju zapalili. Zalaganjem župljana i Nadbiskupije sada je obnovljena. Nova crkva sv. Paškvala s 19 metara visokim zvonikom sagrađena je u razdoblju 1974. – 1976. godine uz požrtvovnost župljana i pokojnog župnika don Tita Šarina. Posvećena je 10. listopada 1976. godine. U Domovinskom ratu pobunjeni Srbi su i tu crkvu sravnili sa zemljom. Crkva u poslije ratnom razdoblju nije obnovljena. Groblje se nalazi oko stare crkve sv. Ivana Krstitelja. Župna kuća podignuta je 1820. godine, obnavljana 1904. godine i nakon završetka Domovinskog rata za vrijeme kojeg je spaljena.

Tinj je za vrijeme Domovinskog rata bio pod okupacijom (Gradina, Zagradina i Selo) dok je Varoš Jurjevića ostao neokupiran. Za vrijeme rata srušena je crkva sv. Paškvala. U poslijeratnom razdoblju nije došlo do iseljavanja u veće sredine (Zadar, Šibenik, Zagreb, Rijeka).