Velika loža Slovenije

regularna masonska velika loža u Sloveniji

Velika loža Slovenije (sloven. Velika loža Slovenije), skraćeno VLS, je regularna slobodnozidarska velika loža u Sloveniji. Osnovana je 1999. godine uz pomoć Velike lože Austrije.

Velika loža Slovenije
Skraćenica VLS
Utemeljena 16. listopada 1999.
Osnivač Velika loža Austrije
Tip regularna velika loža
Sjedište Ljubljana
Lokacija Slovenija
Broj članova 300
Službena stranica prostozidarstvo.si

Povijest

uredi

Inicijativu za obnovu slobodnog zidarstva u Sloveniji pokrenuo je 1991. godine Čedo Kirchner, Austrijanac koji je proveo djetinjstvo i doba prvog školovanja u Zagrebu, u ime Velike lože Austrije s nekolicinom hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su to postali u inozemstvu) oko pomoći kod obnove slobodnog zidarstva u novonastalim državama Hrvatskoj i Sloveniji. Iz tih razloge je početkom 1992. godine osnovana je Loža "Ilirija" sa sjedištem u Beču.[1][2][3] Iz organizacijskih razloga 5. ožujka 1994. godine se osnova Loža "Dialogus" (njem. Loge Dialogus), sa sjedištem u Klagenfurtu, sa zadaćom da preuzme sve obveze Lože "Illyria" za Sloveniju. U nju prelaze svi slovenski članovi iz Lože "Ilirija".[4]

U jesen 1996. godine uspostavio je masonski hram u Ljubljani. U tom hramu je Velika loža Austrije već 5. studenoga "unijela svijetlo" u dvije uspostavljene slovenske lože, Ložu "Dialogus" i Ložu "Žiga Zois". U listopadu 1998. godine u Ljubljana je osnovana i treća loža, Loža "Arcus". Broj slobodnih zidara u Sloveniji toliko je porastao da su se stekli uvjeti za stvaranje prve velike lože u slovenskoj povijesti. Dana 16. listopada 1999. godine Velika loža Austrije je "unijela svijetlo" u Veliku ložu Slovenije. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.[4]

U rujnu 2002. godine u Ljubljani Velika loža Slovenije je formirala deputacijsku Ložu "Hospitality" koja je radina na engleskom jeziku. U studenom iste godine osnovana je Ložu "Anton Tomaž Linhart" u Bledu, prva izvan Ljubljane. Obdje ove lože su raspuštene tijekom 2005. godine. Nakon toga su osnovane još dvije lože izvan Ljubljane, "Združena srca" (2007.) u Mariboru i "Olivetum" (2011.) u Kopru.[4][5] Isključeni članovi iz Lože "Anton Tomaž Linhart" su 2006. godine osnovali Veliku regularnu ložu Slovenije.[6]

Godine 2014. osnovana je i istaživačka Loža "Quatuor Coronati" u Ljubljani. U istom gradu u naredne tri godine osnovane su još dvije lože, "Artes Liberales Europa" (2016.) i "Besede in Dejanja" (2017.).[4][6] U Novoj Gorici je 2019. godine osnovana Loža "Srečko Kosovel".

Slovenski slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenskih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (Fraternitas sine limitibus).[6]

Ustroj

uredi

Sjedište Velike lože Slovenije je u Ljubljani. Upisana je u slovneski registar udruga pod nazivom Društvo za očuvanje tradicije slobodnog zidarstva Velika loža Slovenije (Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije) od 13. listopada 1995. godine.[7] Službeni naziv udruge do listopada 2022. godine bio je Društvo Dialog,[8] prema prvoj Loži "Dialogus".

Lože

uredi

U Ljubljani se nalazi 6 loža te u Mariboru, Kopru i Novoj Gorici po jedna. Lože u sastavu Velike lože su:[9]

  • Loža "Dialogus" br. 1, Ljubljana – nosi naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurtu.
  • Loža "Žiga Zois" br. 2, Ljubljana – nosi naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću.
  • Loža "Arcus" br. 3 u Ljubljana.
  • Loža "Ujedinjena srca" (Loža "Združena srca") br. 6, Maribor – nosi naziv po mariborskoj loži utemeljenoj 1782. godine.
  • Loža "Olivetum" br. 7, Kopar.
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 8, Ljubljana – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Artes Liberales Europa" br. 9, Ljubljana – dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[10]
  • Loža "Riječi i djela" (Loža "Besede in Dejanja") br. 10, Ljubljana.
  • Loža "Srečko Kosovel" br. 11, Nova Gorica – nosi naziv po Srečku Kosovelu, slovenskom pjesniku.

U okviru ove velike lože radile su i

  • Loža "Gostoprimstvo" br. 4 (Hospitality Lodge), Ljubljana – ova deputacijska loža je radila na engleskom jeziku, od rujna 2002. do ljeta 2005. godine.[4]
  • Loža "Anton Tomaž Linhart" br. 5, Bled – nosila je naziv po Antonu Tomažu Linhartu, slovenskom književniku i povjesničaru, a radila je od studenog 2002. do raspuštanja u listopadu 2005. godine.[4]

Popis velikih majstora

uredi

Dosadašnji veliki majstori Velike lože Slovenije su:[11][12]

  1. Nenad Funduk (1999. – 2002.)
  2. Miran Rems (2002. – 2005.)
  3. Mladen Terčelj (2005. – 2011.)
  4. Marko Bitenc (2011. – 2023.)
  5. Aljoša Domijan (od 2023.)

Međunarodna suradnja

uredi

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 60 regularnih velikih loža.[13]

Obredi

uredi

Primarni masonski obred Velike lože Slovenije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.

Pridružena tijela i redovi

uredi

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

Vrhovno vijeće Slovenije je ustanovljeno 25. ožujka 2000. godine, dok je Red zidara Kraljevskog luka ustanovljen 2007. godine.[4] Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).

Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije je osnovan 2020. godine. Član je Međunarodnog općeg velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka (engl. General Grand Chapter Royal Arch Mason International).[14]

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. Akcija Silvija Degena. freemasonry-croatia.org. Pristupljeno 19. travnja 2023.
  2. Ilić, Jurica. 19. svibnja 2018. Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.
  3. Rašović, Renata. 17. veljače 2020. Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023.
  4. a b c d e f g Košir, Matevž, ur. 2018. The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ; (engleski). Narodni muzej Slovenije. Ljubljana. ISBN 978-961-6981-27-9
  5. Slowenien. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 31. kolovoza 2023.
  6. a b c Košir, Matevž. 2018. Slobodno Zidarstvo u Sloveniji. Akacija: 71–73
  7. Centralni register društev Republike Slovenije. mrrsp.gov.si (slovenski). Pristupljeno 31. ožujka 2024. – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Brezovica pri Ljubljani.
  8. Društvo VLS. stop-neplacniki.si (slovenski). Pristupljeno 31. ožujka 2024.
  9. Velika Loža Slovenije. prostozidarstvo.si (slovenski). Pristupljeno 31. kolovoza 2023.
  10. International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
  11. Puc, Ivan. 13. lipnja 2015. Šef "molčečega nevidnega bratstva": Marko Bitenc, veliki mojster prostozidarjev. reporter.si (slovenski). Pristupljeno 10. listopada 2023.
  12. Karneža, Biserka. 21. studenoga 2017. Kdo so člani skrivne lože prostozidarjev?. novice.svet24.si (slovenski). Pristupljeno 10. listopada 2023.
  13. Prijateljske velike lože. prostozidarstvo.si (slovenski). Pristupljeno 2. rujna 2023.
  14. GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.

Vanjske poveznice

uredi