Velika loža Austrije
Velika loža Austrije (njem. Großloge von Österreich), skraćeno GLvÖ, je regularna, najstarija i najbrojnija velika loža u Austriji.
| Velika loža Austrije
Großloge von Österreich
| |
|---|---|
| Skraćenica | GLvÖ |
| Utemeljena | 4. kolovoza 1945. |
| Mjesto osnivanja | Beč |
| Tip | regularna velika loža |
| Središte | Beč |
| Broj članova | 3.600 |
| Službena stranica | freimaurerei |
Povijest uredi
Prve lože austrijskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u Austrijskom Carstvu 1795. godine, osnivane su u ugarskom dijelu carstva tek poslije 1867. godine i tadašnje podjele carstva u dvojnu monarhiju. Oni su poslije završetka Velikog rata i raspada Austro-Ugarske preselili svoje lože u novoosnovanu republiku te osnivali svoju obedijenciju, Veliku Ložu Beča (Großloge von Wien) već 8. prosinca 1918. godine. U prvih nekoliko godina ova velika loža je imala gotovo dvije tisuće članova u 24 lože. Godine 1930. godine priznata joj je i regularnost od strane Ujedinjene velike lože Engleskee, a tijekom godina priznale su je još i 63 velike lože iz cijelog svijeta. Dolaskom nacista 1938. godine dolazi i do zabrane rada slobodnim zidarima pa su sve lože zatvorene. Postali su žrtva nacističkog terora pa je većina morala emigrirati, a više od stotinu ih je ubijeno do 1945. godine.[1][2]
Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma nacističke diktature, austrijski slobodni zidari samostalno se okupili, prvo u Koruškoj, a i u drugim dijelovima države osnivajući nove lože. Usprkos nepovoljnim uvjetima u to vrijeme uspjeli su oživjeti i veliku ložu koju su nacisti ugasili.[1] 4. kolovoza 1945. godine je osnovana Velika loža Beča za Austriju (Großloge von Wien für Österreich). Regularnost Velike lože je vraćena 1952. godine formalnim priznanjem UVL Engleske i uspostavljanjem odnosa koji su 1938. godine bili narušeni. A kad su se Savezničke okupacijske vlasti povukle 1955. godine Austrija je ponovo postala suverena republika pa je Velika loža promijenila naziv u Velika loža Austrije. Godine 1975. Velika loža je otvorila masonski muzej u dvorcu Rosenau na sjeveru Donje Austrije.[2]
Posije pada komunizma u istočnoj Europi, Velika loža je posebice bila aktivna na planu uspostave slobodnog zidarstva u bivšim krunskim zemljama. Tako su utemeljene Velika simbolička loža Mađarske 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja Velika loža Češke) 1990. godine kao i Velika loža Slovačke 2009. godine. Raspadom Jugoslavije osnivane su deputacijske lože s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena Velike lože Hrvatske (1997.), Velike lože Slovenije (1999.) kao i Velike lože Bosne i Hercegovine (2005.).[2]
Ustroj uredi
Sjedište Velike lože Austrije je u Beču.
Lože uredi
Ova velika loža broji više od 3.600 članova u 77 loža. U Beču se nalazi 51 loža a preostalih 26 u ostalih osam saveznih država, i to po pet u Koruškoj i Štajerskoj, po četiri u Donjoj Austriji i Gornjoj Austriji, dok u Salzburgu i Tirolu ima po tri lože te po jedna u Vorarlbergu i Gradišću. Pored ovih loža postoje i 3 deputacijske lože osnovane s posebnom svrhom poput istraživačke loža "Quatuor Coronati".[2]
Loža "Europa u nove svjetove" (Europa zu Neuen Welten) iz Beča je dio lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[3]
U okviru ove velike lože radile su i
- Loža "Ilirija" (njem. Loge Illyria), Beč – djelovala je od 1992. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj.[4]
- Loža "Dialogus" (Loge Dialogus), Klagenfurt – djelovala je od 1994. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji.[4]
Popis velikih majstora uredi
Dosadašnji veliki majstori Velike lože Austrije su:[2]
- Karl Doppler (1945. – 1947.)
- Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
- Carl Helmke (1960. – 1969.)
- Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
- Alexander Giese (1975. – 1987.)
- Franz Hausner (1987. – 1991.)
- Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
- Michael Kraus (2002. – 2008.)
- Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
- Georg Semler (od 2014.)
Međunarodna suradnja uredi
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.
Obredi uredi
Primarni masonski obred Velike lože Austrije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.
Pridružena tijela i redovi uredi
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u četiri pridružena tijela i reda, od kojih svaki predstavlja jedan obred: Drevni i prihvaćeni škotski obred, Yorčki obred, Ispravljeni škotski obred i Vitezovi templari, a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:[5]
- Vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotski obred u Austriji (njem. Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich)[6] – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
- Konvencija masona yorčkog obreda u Austriji (Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich)[7] – nadležan za rad Yorčkog obreda.
- Ispravljeni veliki priorat Austrije (Rektifizierte Grosspriorat von Österreich) – nadležno za rad Ispravljenog škotskog obreda.
- Suvereni veliki priorat Austrije (Souveränes Großpriorat von Österreich) – nadležno za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
U Austriji postoje i lože iz Reda majstora masona znaka koje rade pod zaštitom Velike lože majstora masona znaka Engleske i Walesa.[5]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ↑ a b Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte. freimaurerei.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ a b c d e Großloge von Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
- ↑ a b Ilić, Jurica. 19. svibnja 2018. Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.
- ↑ a b Hochgrade in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Oberster Rat von Österreich. aasr.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Der York Ritus in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.