Zagrebački nogometni savez

hrvatski nogometni športski savez

Zagrebački nogometni savez (skr. ZNS) osnovan je 8. rujna 1919. godine, kao Zagrebački nogometni podsavez (ZNP), u Zagrebu. Prvi je i najveći nogometni podsavez osnovan u Kraljevini SHS.

Nazivi kroz povijest

uredi

ZNS je za vrijeme NDH nosio naziv "Zagrebački nogometni dosavez",[1][2] a sredinom 1945. godine promijenio je naziv u “Fiskulturni odbor Zagreba“. Od 1946. do 1949. godine je nosio naziv “Nogometni centar Zagreba“, a od 1949. do 1952. godine “Oblasni nogometni odbor“. Pod nazivom “Gradski nogometni odbor“ je bio kratko 1952. godine, kada mijenja naziv u “Nogometni podsavez Zagreb“. 1953. godine vraća mu se stari naziv “Zagrebački nogometni podsavez“, a nekoliko godina kasnije dobiva naziv “Zagrebački nogometni savez (ZNS)“, koji se zadržao sve do danas.

Područje

uredi

Zagrebački nogometni podsavez je pri osnutku obuhvaćao Hrvatsku i Slavoniju bez Srijema, istočni dio Bosne, Hrvatsku i Bosansku Krajinu, Međimurje.[3] Isprva je imao 13 župa koje su određene po udaljenosti između kotara. Te prve župe imala su središta u Banjoj Luci, Brodu na Savi (današnjem Slavonskom Brodu), Daruvaru, Doboju, Karlovcu, Osijeku, Požegi, Sisku, Sušaku, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici i Zagrebu.[4]

U sezoni 1923./24. Daruvarska župa je ukinuta i zamijenjena Župom Moslavinom koja je obuhvaćala područje Daruvara, Ivanić-Grada, Kutine i Pakraca.[5] Godine 1924. iz Zagrebačkog nogometnog podsaveza izdvojen je Osječki nogometni podsavez[6] te se tako gase V., XII. i XII. župa.[7] Naknadno se gase V., XII. i XIII. župa, dok X. župa sa sjedištem u Sisku postaje IX. župa.[7]

Broj i sastav župa promijenjen je u sezoni 1930./31.[8] Prema novoj raspodjeli I. župa je imala sjedište u Sušaku, II. u Karlovcu, III. u Varaždinu, IV. u Bjelovaru, V. u Đurđevcu, VI. u Novoj Gradiškoj, VII. u Brodu na Savi, VIII. u Banjoj Luci, IX. u Sisku, a X. u Gospiću.[7]

Godine 1932. klubovi iz Čakovca i Pustakovca prelaze u Mariborsku župu Ljubljanskog nogometnog podsaveza.[9]

Dana 12. ožujka 1933. iz teritorija VIII. i dijelova VI. župe Zagrebačkog nogometnog podsaveza te dijelova Bosanske provincije Sarajevskog nogometnog podsaveza nastao je Banjalučki nogometni podsavez.[10] Time je ugašena VIII. župa, IX. je preimenovana u VIII., dok je X. župa pripojena II.[7] Godine 1936. ugašene su V. i VI. župa, a 1939. I. župe sa sjedištem u Sušaku uzdignuta je u Susački nogometni podsavez.[7][11]

Župe Zagrebačkog nogometnog podsaveza restrukturirane su i u sezoni 1940./41. Od te sezone postojale su sljedeće župe: Župa Zagreb, Župa Lopašić (sjedište u Karlovcu), Župa Zrinski (sjedište u Varaždinu), Župa Petar Preradović (sjedište u Bjelovaru), Župa Ljudevit Posavski (sjedište u Sisku) i Župa Tvrtko (sjedište u Brodu na Savi).[12] Čakovečki klubovi su se vratili u Zagrebački nogometni podsavez.[13]

Sredinom 1945. godine područje se smanjuje na Zagreb i okolicu, a 1994. godine osnivanjem Nogometnog saveza Zagrebačke županije samo na grad Zagreb.

Nogometni klubovi

uredi

Godine 1920. imao je 63 kluba, a 1923. 128.[3] Zbog financijskih problema i osnutka Osječkog nogometnog podsaveza koji je 1925. brojao 25 članova,[3][6] broj članova Zagrebačkog nogometnog podsaveza se 1925. smanjio na 76 redovita i 4 privremena člana.[14]

Početkom 1939. godine broj klubova je iznosio 111 (Zagreb 63, Sušak 16, Karlovac 12, Varaždin 10, Bjelovar 10, Slavonski Brod 12 i Sisak 8). Tada u članstvo ZNP-a pristupa i sarajevski SAŠK. Zagrebački nogometni savez 1969. godine imao je 69 seniorskih nogometnih klubova.

Divlji klubovi

uredi

Divlji klubovi naziv je za klubove koji su postojali, no nisu bili učlanjeni u Zagrebački nogometni podsavez. Djelovali su kao ilegalni klubovi. Neki klubovi nisu mogli postati članovi jer im vlasti nisu odobrila pravilima ili zbog sponzorskog naziva.[15] Ti klubovi su imali svoja vlastita natjecanja, uključujući prvenstva.[16] Primjeri takvih klubova bili su:[17][18]

  • ŠK Aston Villa
  • ŠK Barcelona
  • ŠK Europa
  • HŠK Frankopan
  • ŠK Graničar
  • ŠK Gusar
  • ŠK Jarun
  • ŠK Juventus
  • ŠK Kastner i Öhler
  • ŠK Rapid
  • ŠK Ribarski
  • ŠK Savica
  • ŠK Skakavci
  • ŠK Tomislav
  • ŠK Uljara
  • ŠK Uranija
  • HŠK Velebit
  • ŠK Vila

U daruvarskoj okolici djelovali su:[19]

Natjecanja

uredi

ZNP od 1919. godine organizira natjecanja pod nazivom Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsasveza. Najviše naslova prvaka osvojili su zagrebački klubovi HAŠK i Građanski. Posljednje prvenstvo na kojem su nastupili svi klubovi podsaveza odigrano je 1946. godine kada je prvakom postao zagrebački Dinamo. Od tada se iz regionalnih natjecanja najbolje momčadi plasiraju u viši rang (od 1946. do 1991. u Jugoslavenske, a od 1991. u Hrvatske nogometne lige). Pojedini klubovi 1. ŽNL Zagrebačke i 2. Zagrebačke nogometne lige do integracije u današnji sustav igrali su zasebna prvenstva. Klubovi koji nastupaju u ovoj ligi su s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Reprezentacija Zagreba

uredi

Zagrebačka nogometna reprezentacija svoju prvu utakmicu je odigrala 1. kolovoza 1920. godine protiv reprezentacije Beograda u Beogradu i ostvarila pobjedu od 1:0. Najveći uspjeh je trostruko uzastopno osvajanje Zlatnog pehara kralja Aleksandra 1924., 1925. i 1926. godine, kada ga je dobila u trajno vlasništvo. Reprezentacija je nastupila i u prve tri sezone (1956./58., 1958./60. i 1961.) Kupa velesajamskih gradova.

Sustav

uredi

Izvori

uredi
  1. Zvonimir Magdić, Legende zagrebačkog nogometa, Zagreb, 1996.
  2. NK Samobor, Osam desetljeća NK Samobor, str. 18 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 11. veljače 2015. Pristupljeno 9. kolovoza 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. a b c Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 8.
  4. Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 55.
  5. Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 60–61.
  6. a b Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 144.
  7. a b c d e Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 141.
  8. Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 63.
  9. Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 159.
  10. 1932-33, exyufudbal.rs, pristupljeno 6. svibnja 2025.
  11. Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 299.
  12. Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 73.
  13. Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 161.
  14. Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 10.
  15. Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1879.
  16. Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1881.
  17. Povijest kluba NK Jarun, NK Jarun Zagreb, pristupljeno 24. ožujka 2025.
  18. Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 68.
  19. Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 71.

Vanjske poveznice

uredi