Wikipedija

Zagrebački nogometni savez

hrvatski nogometni športski savez
(Preusmjereno s Zagrebački nogometni podsavez)

Zagrebački nogometni savez (skr. ZNS) osnovan je 8. rujna 1919. godine, kao Zagrebački nogometni podsavez (ZNP), u Zagrebu. Prvi je i najveći nogometni podsavez osnovan u Kraljevini SHS.

Nazivi kroz povijest

uredi

ZNS je za vrijeme NDH nosio naziv "Zagrebački nogometni dosavez",[1][2] a sredinom 1945. godine promijenio je naziv u “Fiskulturni odbor Zagreba“. Od 1946. do 1949. godine je nosio naziv “Nogometni centar Zagreba“, a od 1949. do 1952. godine “Oblasni nogometni odbor“. Pod nazivom “Gradski nogometni odbor“ je bio kratko 1952. godine, kada mijenja naziv u “Nogometni podsavez Zagreb“. 1953. godine vraća mu se stari naziv “Zagrebački nogometni podsavez“, a nekoliko godina kasnije dobiva naziv “Zagrebački nogometni savez (ZNS)“, koji se zadržao sve do danas.

Područje

uredi

Zagrebački nogometni podsavez je pri osnutku obuhvaćao Hrvatsku i Slavoniju bez Srijema, istočni dio Bosne, Hrvatsku i Bosansku Krajinu, Međimurje.[3] Isprva je imao 13 župa koje su određene po udaljenosti između kotara. Te prve župe imala su središta u Banjoj Luci, Brodu na Savi (današnjem Slavonskom Brodu), Daruvaru, Doboju, Karlovcu, Osijeku, Požegi, Sisku, Sušaku, Varaždinu, Vinkovcima, Virovitici i Zagrebu.[4]

U sezoni 1923./24. Daruvarska župa je ukinuta i zamijenjena Župom Moslavinom koja je obuhvaćala područje Daruvara, Ivanić-Grada, Kutine i Pakraca.[5] Godine 1924. iz Zagrebačkog nogometnog podsaveza izdvojen je Osječki nogometni podsavez[6] te se tako gase V., XII. i XII. župa.[7] Naknadno se gase V., XII. i XIII. župa, dok X. župa sa sjedištem u Sisku postaje IX. župa.[7]

Broj i sastav župa promijenjen je u sezoni 1930./31.[8] Prema novoj raspodjeli I. župa je imala sjedište u Sušaku, II. u Karlovcu, III. u Varaždinu, IV. u Bjelovaru, V. u Đurđevcu, VI. u Novoj Gradiškoj, VII. u Brodu na Savi, VIII. u Banjoj Luci, IX. u Sisku, a X. u Gospiću.[7]

Godine 1932. klubovi iz Čakovca i Pustakovca prelaze u Mariborsku župu Ljubljanskog nogometnog podsaveza.[9]

Dana 12. ožujka 1933. iz teritorija VIII. i dijelova VI. župe Zagrebačkog nogometnog podsaveza te dijelova Bosanske provincije Sarajevskog nogometnog podsaveza nastao je Banjalučki nogometni podsavez.[10] Time je ugašena VIII. župa, IX. je preimenovana u VIII., dok je X. župa pripojena II.[7] Godine 1936. ugašene su V. i VI. župa, a 1939. I. župe sa sjedištem u Sušaku uzdignuta je u Susački nogometni podsavez.[7][11]

Župe Zagrebačkog nogometnog podsaveza restrukturirane su i u sezoni 1940./41. Od te sezone postojale su sljedeće župe: Župa Zagreb, Župa Lopašić (sjedište u Karlovcu), Župa Zrinski (sjedište u Varaždinu), Župa Petar Preradović (sjedište u Bjelovaru), Župa Ljudevit Posavski (sjedište u Sisku) i Župa Tvrtko (sjedište u Brodu na Savi).[12] Čakovečki klubovi su se vratili u Zagrebački nogometni podsavez.[13]

Sredinom 1945. godine područje se smanjuje na Zagreb i okolicu, a 1994. godine osnivanjem Nogometnog saveza Zagrebačke županije samo na grad Zagreb.

Nogometni klubovi

uredi

Godine 1920. imao je 63 kluba, a 1923. 128.[3] Zbog financijskih problema i osnutka Osječkog nogometnog podsaveza koji je 1925. brojao 25 članova,[3][6] broj članova Zagrebačkog nogometnog podsaveza se 1925. smanjio na 76 redovita i 4 privremena člana.[14]

Početkom 1939. godine broj klubova je iznosio 111 (Zagreb 63, Sušak 16, Karlovac 12, Varaždin 10, Bjelovar 10, Slavonski Brod 12 i Sisak 8). Tada u članstvo ZNP-a pristupa i sarajevski SAŠK. Zagrebački nogometni savez 1969. godine imao je 69 seniorskih nogometnih klubova.

Divlji klubovi

uredi

Divlji klubovi naziv je za klubove koji su postojali, no nisu bili učlanjeni u Zagrebački nogometni podsavez. Djelovali su kao ilegalni klubovi. Neki klubovi nisu mogli postati članovi jer im vlasti nisu odobrila pravilima ili zbog sponzorskog naziva.[15] Ti klubovi su imali svoja vlastita natjecanja, uključujući prvenstva.[16] Primjeri takvih klubova bili su:[17][18]

  • ŠK Aston Villa
  • ŠK Barcelona
  • ŠK Europa
  • HŠK Frankopan
  • ŠK Graničar
  • ŠK Gusar
  • ŠK Jarun
  • ŠK Juventus
  • ŠK Kastner i Öhler
  • ŠK Rapid
  • ŠK Ribarski
  • ŠK Savica
  • ŠK Skakavci
  • ŠK Tomislav
  • ŠK Uljara
  • ŠK Uranija
  • HŠK Velebit
  • ŠK Vila

U daruvarskoj okolici djelovali su:[19]

Natjecanja

uredi

ZNP od 1919. godine organizira natjecanja pod nazivom Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsasveza. Najviše naslova prvaka osvojili su zagrebački klubovi HAŠK i Građanski. Posljednje prvenstvo na kojem su nastupili svi klubovi podsaveza odigrano je 1946. godine kada je prvakom postao zagrebački Dinamo. Od tada se iz regionalnih natjecanja najbolje momčadi plasiraju u viši rang (od 1946. do 1991. u Jugoslavenske, a od 1991. u Hrvatske nogometne lige). Pojedini klubovi 1. ŽNL Zagrebačke i 2. Zagrebačke nogometne lige do integracije u današnji sustav igrali su zasebna prvenstva. Klubovi koji nastupaju u ovoj ligi su s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Reprezentacija Zagreba

uredi

Zagrebačka nogometna reprezentacija svoju prvu utakmicu je odigrala 1. kolovoza 1920. godine protiv reprezentacije Beograda u Beogradu i ostvarila pobjedu od 1:0. Najveći uspjeh je trostruko uzastopno osvajanje Zlatnog pehara kralja Aleksandra 1924., 1925. i 1926. godine, kada ga je dobila u trajno vlasništvo. Reprezentacija je nastupila i u prve tri sezone (1956./58., 1958./60. i 1961.) Kupa velesajamskih gradova.

Sustav

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ Zvonimir Magdić, Legende zagrebačkog nogometa, Zagreb, 1996.
  2. ↑ NK Samobor, Osam desetljeća NK Samobor, str. 18 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 11. veljače 2015. Pristupljeno 9. kolovoza 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ a b c Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 8.
  4. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 55.
  5. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 60–61.
  6. ↑ a b Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 144.
  7. ↑ a b c d e Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 141.
  8. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 63.
  9. ↑ Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 159.
  10. ↑ 1932-33, exyufudbal.rs, pristupljeno 6. svibnja 2025.
  11. ↑ Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 299.
  12. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 73.
  13. ↑ Milorad Sijić, Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 161.
  14. ↑ Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 10.
  15. ↑ Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1879.
  16. ↑ Bogdan Cuvaj, Sportski klub Jarun — zbog političkih razloga 18 godina neregistrirani »divlji« klub (1921—1939), Povijest sporta, god. 1975., br. 21., str. 1881.
  17. ↑ Povijest kluba NK Jarun, NK Jarun Zagreb, pristupljeno 24. ožujka 2025.
  18. ↑ Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, 2016., str. 68.
  19. ↑ Davor Ambroš, Prvi daruvarski nogometni klubovi, Zbornik Janković, Vol. VI No. 7, 2022., str. 71.

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagrebački_nogometni_savez&oldid=7200576"