Zaton (Dubrovnik)

Zaton se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dubrovačko je prigradsko naselje u sastavu grada koje s naseljima Zaton Veliki, Zaton Mali, Štikovica i Vrbica čini jednu cjelinu.

Zaton
Zaton na karti Hrvatska
Zaton
Zaton
Zaton na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 2 - 30 m
Zemljopisne koordinate 42°41′N 18°02′E / 42.69°N 18.04°E / 42.69; 18.04
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 858
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 985
Broj stanovnika
Zaton (Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001. 858
2011. 985
2021. 1024
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 20235
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Zaton na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Zaton
Zaton
Zaton na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Zaton, veliki i mali.jpg
Veliki i Mali Zaton

Zemljopisni položajUredi

Zaton je smješten u prelijepoj uvali Jadranskog mora, 8 km sjeverozapadno od Dubrovnika, uz Jadransku turističku cestu, a prostire se između naselja Lozica i Orašac. U užem smislu Zaton se dijeli na Veliki i Mali.

NazivUredi

Naziv naselja se povezuje s nazivom za morsku uvalu (uvala = zaton) u kojoj je naselje smješteno.

PovijestUredi

Za vrijeme Dubrovačke Republike Zaton je bio omiljeno mjesto za gradnju ljetnikovaca imućnije dubrovačke vlastele, pa su tu ljetnikovce sagradile obitelji Zamagna, Saraka, Kaboga, Gučetić, Menčetić, Palmotić, Lukarević i Natali. Župna crkva sv. Stjepana sagrađena je u 10. stoljeću. U uvali Soline nalazile su se solane, čiji su vlasnici bili Lukarevići do 1333., a poslije Menčetići.

Tijekom Domovinskog rata, od listopada 1991. do travnja 1992. godine, Zaton su okupirale snage JNA i četničkih postrojbi, pa su mnoge kuće uništene, spaljenje i opljačkane.

GospodarstvoUredi

Zaton je naselje u kojem je najrazvijenija grana privrede turizam, iako je jedno od rijetkih naselja u neposrednoj blizini Dubrovnika koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Zatonjani se bave i ugostiteljstvom, ribarstvom i trgovinom.

U Velikom Zatonu se nalazi nekoliko restorana, caffe barova, trgovina, poštanski ured, turistička agencija, lijepa šljunčana plaža i dobro opremljen auto-kamp.

U Malom Zatonu postoji nekoliko trgovina, restorana, šljunčanih plaža i betonska plaža.

StanovništvoUredi

Zaton u velikoj većini nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 985 stanovnika.

Naselje Zaton: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
521
521
485
498
489
497
450
457
437
454
434
456
565
707
858
985
1024
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Lozica. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Lozica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Poznate osobeUredi

LiteraturaUredi

  • Cvjetković, A: Dubrovačkim ulicama, Dubrovnik, 1999.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi


   Nedovršeni članak Zaton (Dubrovnik) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.