Grohote

naselje u Hrvatskoj, Općina Šolta, Splitsko-dalmatinska županija

Grohote su mjesto na otoku Šolti. Nalaze se nasred otoka, na sjeveroistočnom rubu Sridnjeg polja. Prometno su značajne, jer se nalaze na križanju glavne šoltanske prometnice (Gornje Selo - Maslinica) i ceste do Rogača.

Grohote
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradŠolta

Površina11,7 km2[1]
Koordinate43°23′31″N 16°17′13″E / 43.392°N 16.287°E / 43.392; 16.287

Stanovništvo (2021.)
Ukupno440 [2]
– gustoća38 st./km2

Odredišna pošta21430 Grohote [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Grohote na zemljovidu Hrvatske
Grohote
Grohote

Grohote na zemljovidu Hrvatske

Najveće su i najstarije mjesto na otoku. Jedno vrijeme, od 1811. godine, bile su i općinskim sjedištem.

Od javnih i značajnijih objekata, u Grohotama se nalaze poštanski ured, ambulanta s helidromom, vatrogasno društvo, policija, škola, lovački i zadružni dom, tržnica i uljara.

Stanovništvo

uredi
Naselje Grohote: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
750
870
944
1160
1362
1245
1212
1269
996
992
913
712
619
631
425
449
440
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Nečujam i naselja Rogač. Za naselje Nečujam sadrži podatke od 1857. do 1948., u 1981. i 1991., a za naselje Rogač u 1857., 1869., 1900., od 1921. do 1948, u 1981. i 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura

uredi
  • Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana

Svoja su obitavališta Grohoćani u prošlosti ponajviše gradili od kamena, materijala iz njihova prirodnog okoliša. Stoljećima stjecano umijeće vrsne obrade kamena prilagođivali su raznolikoj graditeljskoj namjeni. Podizali su ograde oko polja, maslinika, vinograda i putova, stvarali poljska skloništa, gradili spremišta te nastambe za domaće životinje, zidali stambene, javne i nabožne zgrade. Mnogi su bili vični slaganju neobrađenoga prirodnog kamena bez ikakva međusobnog vezivanja, tj. suhozidu, dok su seoski klesari znalački obrađenim kamenim blokovima, vezanim žbukom, vješto zidali uživo. Građevine su oblikovali prema potrebama svoga svakodnevnog života i prevladavajućoj gospodarskoj djelatnosti, posebice poljoprivredi.

Stambene su zgrade bile većinom katnice, rjeđe prizemnice. Zidove građene uživo krasili su klesani dovratnici i doprozornici, a prozorska okna, kapci (škure) od pune daske. Dvostrešni krovovi blagih nagiba ranije su bili prekriveni klesanim vapnenačkim pločama (škrilje), a u novijem dobu valjkastim crijepom. Slikovitosti su doprinosili i izbočeni krovni prozori (luminariji), kao i dimnjak (fumar) raznoliko izvedenog kruništa. U prizemlju se u konobi spremalo vino, ulje i ostali prirod, a ponegdje je stajao i ručni mlin (žrna) za svakodnevno mljevenje žita. Na kat su vodile vanjske kamene stube (skale) šireći se pred vratima u kamenom popločanu terasu (balatura), položenu na bačvasti svod (volat). U 19. stoljeću imućnije kuće opremalo se cisternama za skupljanje kišnice, koje su služile i kao balature, a na njih se postavljalo u kamenu isklesano grlo gustirne (kruna).

Kuhinja (kužina) je bila većinom na katu, katkad i u posebnoj prizemnoj zgradi uz kuću. Središnje mjesto ne samo kuhinje nego i cijele kuće bilo je otvoreno ognjište (komin), postavljeno uza začelni zid. Dim otvorene vatre ložišta usmjeravao se prema dimnjaku napom, na čijoj je poprječnoj gredi bio učvršćen lanac (konoštre) s kukom za prihvat posude. Klupe uz bočne strane ognjišta svjedočile su o kužini kao o mjestu obiteljskog okupljanja. Sobe su bile oskudno namještene oskudnim ležajevima te prirodnim sanducima, škrinjama za odjeću i ostalu rubeninu. Popločano dvorište, ispunjeno još kojom zgradicom gospodarske namjene te mlinom za masline (toć), opasivala je visoka ograda s drvenim vratima nadsvođenima kamenim lukom.

Gospodarstvo

uredi

Uglavnom sredozemno poljodjelstvo, pomorstvo, a od novijih gospodarskih djelatnosti je i proizvodnja vapna.

Poznati mještani

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Grohote

Galerija

uredi

Povezani članci

uredi

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
Nedovršeni članak Grohote koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.