Islam Latinski
Islam Latinski je naselje u sastavu Općine Posedarje, u Zadarskoj županiji.
Islam Latinski | |
---|---|
Islam Latinski na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Općina/Grad | ![]() |
Najbliži (veći) grad | Zadar |
Svetac zaštitnik | Sveti Nikola |
Dan mjesta | 6. prosinca |
Etnik | Islamljan / Islamljanka |
Ktetik | Islamsko |
Površina | 4,42 km² |
Nadmorska visina | 115 m |
Zemljopisne koordinate | 44°11′13″N 15°26′34″E / 44.186886634422215°N 15.4427888427745°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 284 |
Broj stanovnika Islam Latinski (Posedarje, Zadarska) [uredi] | |
2001. | 436 |
2011. | 284 |
2021. | 314 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 23242 Posedarje |
Pozivni broj | 023 |
Autooznaka | ZD |
Islam Latinski na zemljovidu Zadarske županije |
ZemljopisUredi
Nalazi se 19 km sjeveroistočno od Zadra, u blizini Novigradskog mora i Velebita. Graniči s Podgradinom, Rupljom, Grguricama, Islamom Grčkim i Posedarjem. Prostire se u dužini od 2,02 km i širini od 2,19 km te na površini od 4,42 km2 čineći 6. najveće naselje u Općini Posedarje. Naselje je dobro opskrbljeno vodom, a to dokazuje prisutnost riječice Baščice. Naselje je pretežito nizinskog reljefa – nema nijednu uzvisinu. Nalazi se na 140 m nadmorske visine.[1]
KlimaUredi
Prosječna godišnja temperatura je oko 15°C do 16°C (u siječnju 7°C, a u srpnju 25°C). Ima oko 1000 mm padalina godišnje, a najjači vjetar je bura koja je ponekad orkanska. Najniža temperatura izmjerena u Islamu Latinskom je –19 °C, a najtoplija 42°C. Prosječna vlažnost zraka je 72 %.
PrometUredi
Kroz naselje prolazi autocesta A1 s naplatnom postajom Zadar – zapad, Jadranska magistrala; ceste Islam Latinski-Smilčić i Grgurice-Islam Latinski te poljski putevi.
PovijestUredi
Nastao je kao osmanska utvrda na mjestu hrvatskog srednjovjekovnog sela Učitelja Vas i ranosrednjovjekovne utvrde Vespeljevac koju je oko 1571. osvojio Ferhad-paša Sokolović. U 1577. utvrda je obnovljena i preimenovana u Sedd-i islam – Bedem Islama. U 17. st. bio je sjedište Islamske kapetanije ili kako je u naselju poznato, Gornje krajine. Kao njezini kapetani u 17. stoljeću istaknuli su se članovi obitelji Beširagić. Od 1647. bio je u sastavu Mletačke Dalmacije, a od 1670. u posjedu obitelji Mitrović-Janković, iz koje potječe Stojan Janković. Današnje ime Islam Latinski dobio je 1709. godine. U Domovinskom ratu bio je okupiran 1991., a oslobođen je u siječnju 1993. godine.[1]
StanovništvoUredi
Prema popisu iz 2021. godine naselje je imalo 317 stanovnika, a prema popisu iz 2011. godine 284 stanovnika.[2]
broj stanovnika | 348 | 325 | 221 | 200 | 228 | 268 | 572 | 602 | 477 | 561 | 641 | 653 | 606 | 688 | 436 | 284 | 314 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
ZnamenitostiUredi
Crkva svetog NikoleUredi
Župna crkva sv. Nikole biskupa smještena je na kosi jugozapadno od Novigradskog mora. Za vrijeme osmanske uprave tu se nalazila pogranična utvrda Bedem islama, sa statusom samostalne kapetanije. U 16. i 17. st. njegovi su gospodari kapetani Beširagići. Pod mletačkom upravom ima status serdarije. Župna crkva izgrađena je 1756., a obnovljena 1950. te je teško oštećena i zapaljena za vrijeme Domovinskog rata. Svi crkveni predmeti, kao i liturgijsko ruho uništeni. Nakon Domovinskog rata crkva je temeljito obnovljena, a sakristija proširena. Okoliš crkve je uređen te je asfaltiran prilaz. Ponovno je posvećena 4. kolovoza 1996. godine. U crkvi se nalazi kameni oltar prema puku. Drveni retabl je obnovljen i krase ga tri kipa od poliestera: Srca Isusova, Srca Marijina i sv. Josipa. U crkvi su željezni ambon, postaje Križnoga puta, križ s korpusom od poliestera. Lijevo od retabla nalazi se kip sv. Nikole biskupa, zaštitnika župe i naslovnika crkve. U lađi crkve na drvenim podnožijima nalaze se kipovi apostola sv. Petra i sv. Pavla. Kor je proširen i uređen, a na sredini crkve nalazi se ćoka. Staro groblje je prije bilo oko crkve, međutim 1982. napravljeno je novo groblje 1,22 km zapadno od crkve. Crkva i groblje služe mještanima Islama Latinskog i Islama Grčkog.[3]
Zeleni hrastUredi
Spomenik prirode i rijetki primjerak drveća Zeleni hrast je zaštićen zbog svoje starosti (koja se procjenjuje na više od 250 godina), impresivnog habitusa i zanimljivih morfoloških karakteristika. Dugo u zimu je zelen (po čemu je i dobio ime) pa na sebe skreće veliku pozornost kako biologa i šumara, tako i samih prolaznika i turista. U povijesti je imao važne uloge – bio je vrlo uočljiv međaš kako između veleposjednika tako i za države poput Mletačke Republike i Osmanskog Carstva u 16. stoljeću, no teško je vjerovati da se radi o istom stablu koje se i danas nalazi na tom prostoru. Najvjerojatnije se radi o sukcesivnom pojavljivanju na istom lokalitetu starog stabla i njegovih potomaka koji su također dosegli impresivne dimenzije. Moguće je da je današnji stari hrast treća ili četvrta generacija starog Zelenog hrasta od prije 1000 godina. Uz Zeleni hrast su vezane narodne legende i tradicije. Jedna kaže da je u njegovoj blizini postojao još jedan malo manji veliki hrast koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata talijanski fašisti odsjekli i koristili za ogrjev. Htjeli su posjeći i ovaj hrast, ali su im seljaci rekli da je to vučji ili vražji hrast te da ga ni puščano zrno ne može pogoditi. Talijanski vojnici su pucali u deblo, ali kad su pogledali, na stablu nije bilo nijedne rupe. Vojnici su povjerovali da je drvo magično, vražje i nisu ga posjekli. Znanstvena ispitivanja su pokazala da je križanac, ali su se mišljenja razilazila kod pitanja "roditelja". Ipak se prema njegovom staništu i morfološkim osobinama (poluzimzelenim lišćem i plutastom korom) najnovijim istraživanjima zaključilo da je hibrid cera (Quercus cerris) i hrasta plutnjaka(Quercus suber). Ovo mišljenje je potvrdila DNA analiza. Otkrićem hermafroditnih (dvospolnih) cvatova u krošnji Zelenog hrasta na dvije grančice, pokazala se njegova važnost i sa znanstvenog gledišta.[4]
GospodarstvoUredi
PoljoprivredaUredi
Poljoprivreda je najrazvijenija u gospodarstvu Islama Latinskog od čega su najistaknutiji vinogradarstvo i maslinarstvo.
UgostiteljstvoUredi
U naselju su dvije prodavaonice, kafić i dvije benzinske postaje.
ObrazovanjeUredi
- Područna škola Islam Latinski
Svetac zaštitnikUredi
Sveti Nikola je biskup, svetac te zaštitnik djece i pomoraca. Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 343. biva pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u kojeg je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog osmanskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.
ŠportUredi
PartnerstvaUredi
IzvoriUredi
- ↑ a b Islam Latinski | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 6. siječnja 2023.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2015. Pristupljeno 7. srpnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2015. Pristupljeno 7. srpnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ http://www.poslovna.hr/lite/nk-zeleni-hrast-93-islam-latinski-islam-latinski/400625/subjekti.aspx
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |