Kapošvar

(Preusmjereno s Kapušvar)

Kapošvar,[1]Kapuš, Kapušvar[2] (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Kapošvar
Kapošvar na karti Mađarska
Kapošvar
Kapošvar
Kapošvar na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Šomođska
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 113,59 km2
Zemljopisne koordinate 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E / 46.36; 17.78
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 67.663
 - Gustoća 506,49 st./km2
Pošta 7400
Pozivni broj 82
Službena stranica www.kaposvar.hu/
Pogled na centar Kapošvara iz zraka

Zemljopis uredi

 
Autocesta M9 pored Kapošvara

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[3] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km,[4] a do Letinje 113 km.[5]

Povijest uredi

 
Ruševinama benediktinske opatije
 
Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej
 
Katedrala
 
Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog
 
Željeznička stanica

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Stanovništvo uredi

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi.[6]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[7] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:[6]

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:


Kretanje broja stanovnika uredi

Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.
broj stanovnika
18630
24572
30096
33226
33515
33535
43428
60937
74101
72374
71788
66411
67464
67663
1900.1910.1920.1930.1941.1949.1960.1970.1979.1980.1990.2000.2008.2009.


Gradovi prijatelji uredi

Izvor uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Panorama Kapošvara
Panorama Kapošvara
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kapošvar