Wikipedija

Maria Taferl

Maria Taferl je trgovišna općina (njem. Marktgemeinde) u kotaru Melk u austrijskoj saveznoj državi Donjoj Austriji. To je slikovito naselje na brdu 233 m iznad Dunava osobito poznato po bazilici Gospe Žalosne, jednom od najznačajnijih marijanskih svetišta u Donjoj Austriji[2][3] i poslije Mariazella, austrijskoga nacionalnog marijanskog svetišta, drugo najveće marijansko hodočastilište u Austriji.[4]

Maria Taferl

Pogled s terase ispred bazilike Maria Taferl
prema središtu mjesta

Grb
Država Austrija
Savezna država Donja Austrija
KotarMelk
Najbliži veći gradMelk
Površina
 • Ukupna12.18 km2
Visina443 m
Koordinate48°13′36″N 15°09′35″E / 48.22667°N 15.15972°E / 48.22667; 15.15972
Stanovništvo
 • Ukupno942 (1. siječnja 2022.)[1]
(77)
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj3672
Pozivni broj07413
Stranicawww.mariataferl.at
Zemljovid
Maria Taferl na zemljovidu Austrije
Maria Taferl
Maria Taferl
Maria Taferl na zemljovidu Austrije

Zemljopis

uredi

Trgovište Maria Taferl nalazi se na brdu iznad susjedne trgovišne općine Marbach an der Donau u području dijela toka Dunava zvanom Nibelungengau.[4][5] Maria Taferl prostire se na 12,19 četvornih kilometara, od kojih su 47,48 posto površine šume. Mjesna se tržnica nalazi na tzv. brijegu Taferl (njem. Taferlberg), dok su ostali dijelovi naselja rasprostranjeni po okolnim brdima. S južne strane je izdaleka vidljiva poznata hodočasnička bazilika, koju rado posjećuju mnogi vjernici i izletnici.[5]

Mjesta u sastavu općine

uredi

Području općine Maria Taferl pripada sljedećih osam naselja (u zagradama je broj stanovnika od 1. siječnja 2022.[6]):

  • Hilmanger (84)
  • Maria Taferl (286)
  • Obererla (153) s naseljem Hilmanger
  • Oberthalheim (72)
  • Reitern (133)
  • Untererla (82)
  • Unterthalheim (114) s naseljem Ziegelstadl
  • Wimm (18)

Općinu čine katastarske općine Maria Taferl, Obererla, Oberthalheim, Reitern, Untererla, Unterthalheim i Wimm.

Susjedne općine

uredi
Münichreith-Laimbach Artstetten-Pöbring
 
Marbach an der Donau Klein-Pöchlarn

Povijest

uredi
 
Žrtvenik na trgu ispred bazilike
 
Župna i hodočasnička bazilika Gospe Žalosne

O ranoj se povijesti naselja i danas se malo zna. Oko 200. godine pr. Kr. trinaest se keltskih plemena pod vodstvom Norika ujedinilo u tzv. Noričko Kraljevstvo (lat. Regnum Noricum),[7] koje se protezalo sve do sjeverne obale Dunava. Taj prvi poznati politički entitet na području današnje Austrije u 1. je stoljeću postao provincijom Rimskoga Carstva i bio dijelom dunavskog limesa, graničnoga rimskog obrambenog sustava utvrda.

U srednjem vijeku, u doba Babenbergovaca, područje oko današnjega naselja Maria Taferl pripadalo je pograničnom području Ostarrîchi na istoku Bavarskoga vojvodstva,[8] a kasnije je bilo pod vlašću Habsburgovaca. Potom je to područje dugo pripadalo plemićkoj obitelji Weißenberg, čije je sjedište bilo u susjednoj općini Münichreith. Pretpostavlja se da su pojedini dijelovi današnje općine Maria Taferl bili osnovani i naseljeni već u srednjem vijeku. Prvi povijesni zapisi spominju narodne predaje o čudesnim ozdravljenjima još prije početka gradnje crkve Gospe Žalosne sredinom 17. stoljeća.[2][5]

Kultura i znamenitosti

uredi
  Popis zaštićenih spomenika kulture u općini Maria Taferl
 
Osnovnoškolski muzej
 
Pogled na naselje Wimm
 
Maria Taferl s pogledom na planinski masiv Ötscher

Literatura

uredi
  • Alois Plesser: Beiträge zur Geschichte der Wallfahrt und Pfarre Maria Taferl, Geschichtliche Beilagen zum St. Pöltner Diözesanblatt X, St. Pölten 1914., str. 1ff.
  • Josef Weichselbaum: Maria Taferl, Wallfahrtsbasilika zur Schmerzhaften Muttergottes, Kunstführer 694, 10. izd., Regensburg: Schnell & Steiner, 1995.
  • Josef Weichselbaum: 300 Jahre Maria Taferl 1660–1960, Maria Taferl: 1960.
  • Elisabeth Noichl: Die regensburgische Herrschaft Pöchlarn und die Anfänge der Wallfahrt Maria Taferl nach Quellen des Bayerischen Hauptstaatsarchivs, Studien und Forschungen aus dem Niederösterreichischen Institut für Landeskunde 11, 1989.
  • Erwin Hameseder (izd.) & Hans Ströbitzer: Maria Taferl. Juwel auf dem Tafelberg. Niederösterreichs Landesheiligtum, St.Pölten: Residenz, 2010. ISBN 978-3-7017-3192-3
  • Franz Xaver Hell: Die Wallfahrt nach Maria Taferl und seine Geschichte im 20. Jahrhundert, dargestellt am Wirken der verantwortlichen Seelsorger von 1893 bis 1969. Beč: Sveučilište u Beču (diplomski rad), 1998.[14]
  • Kathrin Labuda: Die barocke Ausstattung der Wallfahrtskirche Maria Taferl von Giovanni Battista Colomba bis Antonio Maria Niccolo Beduzzi, Beč: Sveučilište u Beču (diplomski rad), 2002.[15]
  • Hermann Maurer: Ein frühes Wallfahrtsbild von Maria Taferl, Niederösterreich, Österreichische Zeitschrift für Volkskunde LVI/195, Beč: 2002., str. 407ff.
  • Erwin Hameseder & Hans Ströbitzer: Maria Taferl Juwel auf dem Taferlberg. Niederösterreichs Landesheiligtum, St. Pölten: Residenz, 2010. ISBN 978-3-7017-3192-3
  • Maria Taferl (Denkmalpflege in Niederösterreich Band 44 und Mitteilungen aus Niederösterreich Nr. 4/2010), Horn (Donja Austrija): Štamparija Berger, 2010.
  • Walpurga Oppeker: Filiationen des Wallfahrtsortes Maria Taferl, u: Das Waldviertel 59/sv. 4, Horn: 2010., str. 337–357 ISSN 0259-8957

Izvori

uredi
  1. ↑ (njem.) www.citypopulation.de – Niederösterreich: Maria Taferl. Pristupljeno 24. rujna 2022.
  2. ↑ a b (njem.) Die Geschichtsdatenbank Niederösterreichs / Gedächtnis des Landes: Maria Taferl  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2022. (Wayback Machine). Pristupljeno 24. rujna 2022.
  3. ↑ (njem.) Donau Niederösterreich.com – Basilika Maria Taferl. Pristupljeno 24. rujna 2022.
  4. ↑ a b (njem.) Sendbote des heiligen Antonius – Valentin Faulmeyer: »Maria Taferl in Österreich«. Aktualizirano 23. svibnja 2022. Pristupljeno 24. rujna 2022.
  5. ↑ a b c (njem.) Waldviertel.at – Maria Taferl. Pristupljeno 24. rujna 2022.
  6. ↑ (njem.) Statistik Austria – Bevölkerungsstand Bevölkerung zu Jahres-/ Quartalsanfang. Pristupljeno 24. rujna 2022.
  7. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža / Hrvatska enciklopedija: Norik. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  8. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža / Hrvatski egzonimi: Austrija. Pristupljeno 29. rujna 2022.
  9. ↑ (njem.) Waldviertel.at – Mechanische Krippe in Maria Taferl. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  10. ↑ a b (njem.) 55PLUS-magazin.net – Die mechanische Krippe anno 1892 von Maria Taferl, Österreich. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  11. ↑ a b (njem.) NÖN.st – Anna Faltner: »Maria Taferl: Mechanische Krippe erzählt Wallfahrtsort-Geschichte«. Objavljeno 15. prosinca 2017. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  12. ↑ (njem.) Maria Taferl.at – Alpenpanorama. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  13. ↑ (njem.) Niederösterreich.at. – Alpenpanorama. Pristupljeno 28. rujna 2022.
  14. ↑ (njem.) Permalink Österreichischer Bibliothekenverbund – Verbund-ID-Nr. AC02609904. Pristupljeno 27. rujna 2022.
  15. ↑ (njem.) Permalink Österreichischer Bibliothekenverbund – Verbund-ID-Nr. AC03396055. Pristupljeno 27. rujna 2022.

Vanjske poveznice

uredi

Sestrinski projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Maria Taferl

Mrežna mjesta

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Maria_Taferl&oldid=6810529"