Otvori glavni izbornik

Nizozemski Antili

Nizozemski Antili bili su autonomni prekomorski posjed u Karipskom moru u sastavu Kraljevine Nizozemske. Za razliku od matice nisu dio Europske unije. Obuhvaćali su šest naseljenih otoka u dvjema skupinama s ukupno oko 960 km² i oko 200.000 stanovnika od kojih su 85 posto afričkog porijekla. Aruba se odcijepila 1986. kao zasebna država unutar Kraljevine Nizozemske, a ostatak Nizozemskih Antila je raspušten 10. listopada 2010., što je rezultiralo dvjema novim konstitutivnim državama, Curaçao i Sveti Martin (Sint Maarten), dok su se drugi otoci pridružili Nizozemskoj kao posebne općine.

Nizozemski Antili
Antias Hulandes
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: Libertate unanimus
(Latinski: "Ujedinjeni zahvaljujući slobodi")
Himna: 'Himna Nizozemskih Antila
Položaj Nizozemskih Antila
Službeni jezik Nizozemski, Engleski, Papiamento
Glavni grad Willemstad
Vlada Nizozemski prekomorski posjed
 - Kraljica
Guverner
Premijer
Beatrix
Frits Goedgedrag
Emily de Jongh-Elhage
Površina 184. po veličini
 - ukupno 800 km2
 - % vode zanemarivo %
Stanovništvo 185. po veličini
- ukupno (2005..) 183.000
 - gustoća 229/km2;
Valuta nizozemskoantilski gulden (Cent)
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .an
Pozivni broj 599

Pored turizma, glavni prihod otoka potječe od niza banaka koje ovdje imaju svoje sjedište.

Nizozemskim Antilima su pripadali sljedeći otoci:

Nizozemski Antili su 1954. dobili punu samostalnost u unutarnjim pitanja. Za pitanja vanjske politike kao i za obranu i dalje je nadležna Nizozemska.

Do 1986. je i otok Aruba bio dio područja Nizozemskih Antila, kada je postao treći ravnopravno sastavni dio Nizozemske uz Nizozemsku i nizozemske Antile. Zbog toga se još i danas ponekad koristi pojam ABC-otoci.

Na otocima je 1993. godine bio održan referendum na kojem se značajna većina stanovništva s pravom glasa izjasnila za ostanak u Kraljevini Nizozemskoj. Na Curaçau je 74% glasalo za ostanak, a i na drugim otocima rezultati su bili slični.

Osobito je vrijedna spomena međunarodna zračna luka princeze Julijane na Svetom Martinu. Njen neobičan položaj privlači i oduševljava niz gledatelja; prilaz zrakoplova, do pred samo slijetanje, odvija se iznad vode. Neposredno prije same sletne staze nalazi se plaža na koju rado dolaze znatiželjnici i promatraju slijetanje usprkos strašnoj buci i jakim zračnim strujanjima koje uzrokuju avioni. Nizozemski Antili nisu bili funkcionalna zemlja. Tijekom desetljeća nakupili su veliki vanjski dug.[4]

Raspuštanje Nizozemskih Antila zbilo se 10. listopada 2010. Otoci Bonaire, Saba i Sveti Eustahije (Sint Eustatius) postali su posebne općine Kraljevine Nizozemske, dok su Curaçao i Sveti Martin (Sint Maarten) u skladu s ugovorom iz 2008. postali konstitutivne zemlje unutar Kraljevine Nizozemske, zajedno s Arubom, koja se je od Nizozemskih Antila odcijepila 1986. godine. Preorganizaciji su prethodili referendumima na kojima su se stanovnici izjasnili o promjenama. Izdvojene konstitutivne zemlje, otoci Curaçao i Sveti Martin dobijaju vlastitog premijera, vladu i parlament, a dotadašnjom valutom Nizozemskih Antila nastavit će se služiti. Otoci koji su postali obični nizozemski posjed, takozvana Karipska Nizozemska, Bonaire, Saba i Sveti Eustahije, prijeći će na američki dolar, a upravu će im voditi "otočna vijeća" koja su slična općinskim vijećima. Kao dio Nizozemske sudjelovat će na nizozemskim parlamentarnim izborima. Sporazumom o preorganizaciji nizozemska vlada preuzeti će 70 posto duga Nizozemskih Antila koji iznosi približno 1,7 milijardi eura.[5]

Bonaire, Sveti Eustahije i Saba, Curaçao i nizozemski dio otoka Svetog Martina imali su mogućnost koristi od sustava općih carinskih povlastica Europske unije na osnovi dokaza o podrijetlu koji su izdani ili sastavljeni u Nizozemskim Antilima za robu izvezenu prije 1. siječnja 2013. Povlasticama su se mogli koristiti do 31. prosinca 2013., a sukladno uredbi EU br. 978/2012, Bonaire, Sveti Eustahije i Saba, Curaçao i nizozemski dio otoka Svetog Martina od 1. siječnja 2014. ne nalaze na popisu zemalja koje ispunjuju uvjete za korištenje sustavom općih carinskih povlastica.[6]

JeziciUredi

Nizozemski Antili za službeni jezik imaju nizozemski. Na otocima se govore četiri jezika. Ostala tri su papiamentu, engleski i nizozemskoantilski kreolski engleski (ili djevičansko-otočni kreolski engleski).[7]

IzvoriUredi