Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum = više nego perfekt) ili pretprošlo vrijeme (također prošlo prošlo vrijeme) glagola u hrvatskom jeziku tvori se od glagolskog pridjeva radnog (GPR) kojemu prethodi perfekt ili imperfekt pomoćnog glagola biti. Tvori se od svršenih, a rjeđe od nesvršenih glagola.
Glagolska vremena |
---|
Jednostavni glagolski oblici |
Infinitiv |
Prezent |
Aorist |
Imperfekt |
Imperativ |
Glagolski pridjev |
Glagolski prilog |
Složeni glagolski oblici |
Perfekt |
Pluskvamperfekt |
Kondicional |
Futur prvi |
Futur drugi |
Pasivni glagolski oblici |
Glagol | Perfekt + GPR | Imperfekt + GPR |
---|---|---|
biti |
|
|
htjeti |
|
|
učiti |
|
|
Uporaba
uredi
- Pluskvamperfekt se treba koristiti za opisivanje radnje koja se dogodila prije neke druge prošle radnje:
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već bili pokorili Gale.
ili
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani već bijahu pokorili Gale.
- U ovom je primjeru franačko naseljavanje Galije prošla radnja, izražena perfektom (su naselili); galsko se podlijeganje rimskoj vlasti dogodilo prije dolaska Franaka, stoga koristimo pluskvamperfekt (bijahu pokorili ili bili su pokorili).
- Sukladno sličnim pojavama u drugim slavenskim jezicima, pluskvamperfekt se često nepravilno zamjenjuje perfektom u svakodnevnom govoru:
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već pokorili Gale.
U staroslavenskom jeziku
urediU staroslavenskom se jeziku pluskvamperfekt mogao tvoriti i pomoću perfekta i pomoću imperfekta i pomoću aorista. S time da se glagolski pridjev radni u staroslavenskom jeziku zvao aktivni particip preterita drugi (APPD).[1]
Za razliku od toga, u današnjem se hrvatskom jeziku pluskvamperfekt tvori prvenstveno pomoću perfekta, tvorba pomoću imperfekta se smatra arhaičnom, a tvorba pomoću aorista je postala kondicional I.
Lice | Imperfekt + APPD | Aorist + APPD | Perfekt + APPD | ||
---|---|---|---|---|---|
1. jednine | bêahъ nosilъ (-a, -o) | bêhъ nosilъ (-a, -o) | bylъ (-a, -o) jesmъ nosilъ (-a, -o) | ||
2. jednine | bêaše nosilъ (-a, -o) | bê nosilъ (-a, -o) | bylъ (-a, -o) jesi nosilъ (-a, -o) | ||
3. jednine | bêaše nosilъ (-a, -o) | bê nosilъ (-a, -o) | bylъ (-a, -o) jestъ nosilъ (-a, -o) | ||
1. dvojine | bêahovê nosila (-ê, -ê) | bêhovê nosila (-ê, -ê) | byla (-e, -e) jesvê nosila (-ê, -ê) | ||
2. dvojine | bêašeta nosila (-ê, -ê) | bêsta nosila (-ê, -ê) | byla (-e, -e) jesta nosila (-ê, -ê) | ||
3. dvojine | bêašete nosila (-ê, -ê) | bêste nosila (-ê, -ê) | byla (-e, -e) jeste nosila (-ê, -ê) | ||
1. množine | bêahomъ nosili (-y -a) | bêhomъ nosili (-y -a) | byli (-y, -a) jesmъ nosili (-y, -a) | ||
2. množine | bêašete nosili (-y -a) | bêste nosili (-y -a) | byli (-y, -a) jeste nosili (-y, -a) | ||
3. množine | bêahǫ nosili (-y -a) | bêšę nosili (-y -a) | byli (-y, -a) sǫtъ nosili (-y, -a) |
Lice | Imperfekt + GPR | Aorist + GPR | Perfekt + GPR | ||
---|---|---|---|---|---|
1. jednine | bijah nosio | bih nosio | sam bio nosio | ||
2. jednine | bijaše nosio | bi nosio | si bio nosio | ||
3. jednine | bijaše nosio | bi nosio | je bio nosio | ||
1. množine | bijahsmo nosili | bismo nosili | smo bili nosili | ||
2. množine | bijahste nosili | biste nosili | ste bili nosili | ||
3. množine | bijahu nosili | biše nosili | su bili nosili |
Izvori
uredi- ↑ Stjepan Damjanović. Staroslavenski jezik 5 izdanje. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. str. 146. ISBN 953-169-095-2